Cilj. Cilj je rada razrada teorijskog okvira očuvanja legata s posebnim osvrtom na specifičnosti koje nalazimo u knjižnicama. Svrha je rada stvaranje teorijsko-metodološkog polazišta za daljnja ...istraživanja kojima će biti moguće dobiti sveobuhvatniji uvid u stanje očuvanja legata u knjižnicama u Republici Hrvatskoj.
Pristup/metodologija/dizajn. U radu je razrađen teorijski pregled najvažnijih tema u okviru problematike očuvanja legata u knjižnicama. Prikazan je pregled relevantne literature pri čemu je poseban fokus stavljen na razmatranja terminoloških i pravnih pitanja te problematiku očuvanja, obrade, organizacije i smještaja legata u knjižnicama kao i pitanja njihova vrednovanja i uporabe.
Rezultati. Na temelju teorijskih razmatranja dobiven je uvid u percepciju legata kao vrijednosti i za knjižnicu i za širu lokalnu zajednicu. Sveobuhvatno je definiran pojam legata u knjižnicama s čitavoga niza gledišta, a poseban naglasak stavljen je na moguće prepreke i probleme s kojima se susreću knjižničari u radu s ovim posebnim zbirkama. Razmatrana je problematika legata kroz različite aspekte upravljanja zaštitom što je rezultiralo definiranjem sveobuhvatnog teorijskog okvira očuvanja legata u knjižnicama.
Ograničenja. Problematika legata, njihove organizacije i očuvanja u RH nije do sada sustavno istraživana. Prepreke u radu s legatima najčešće su vidljive kroz raspršene podatke o zbirkama i/ili nepostojanje evidencije baštinskih zbirki na nacionalnoj razini. Također je u velikoj mjeri prisutna i neobrađenost zbirki zbog nedostatka osoblja, financijskih i prostornih ograničenja, a što za rezultat ima nedostupnost građe za korisnike, te neprepoznatost legata kao vrijednosti na institucionalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.
Praktična primjena. Rad treba promatrati kao temeljni doprinos sustavnom promišljanju legata u knjižnicama, njihovoj organizaciji te očuvanju i prezentaciji u kontekstu kulturne baštine kao jednog osobito značajnog dijela kulturne baštine.
Originalnost/vrijednost. Mogući su različiti pristupi obradi, organizaciji, pohrani i dostupnosti legata u knjižnicama. U radu je prikazan teorijski okvir očuvanja legata i najvažniji podaci o njihovu upravljanju i organizaciji. Razrada teorijskog okvira očuvanja legata u knjižnicama predstavlja polazište za daljnje sveobuhvatno i sustavno istraživanje legata kao vrlo važnog dijela cjelokupnog korpusa naše kulturne baštine. Pri tome se valja osobito usmjeriti na pitanja implementacije učinkovitih rješenja u knjižničnoj praksi.
Private libraries in possession of the City and University Library Osijek are witnesses of life in Osijek as an artistic, cultural, and political centre, but they also help us reconstruct the social ...attitudes and citizens’ customs. They are the legacy of intellectuals and profiled readers from Osijek in the beginning and the middle of the 20th century, of active cultured citizens, fellow translators, writers, historians, politicians, mayors, who contributed to the development of Osijek with their work.
By leaving a part of her private library to a public institution (that is not the Museum), Danica Pinterović showed how much she cared for conserving the printed legacy and passing it to new generations. Her legacy in the City and University Library Osijek is a living trace in the culture and a contribution to the fund of local history and monumental collection.
The legacy of Danica and Ante Pinterović was received in the fund of Local History Collection of the City and University Library Osijek in 1980’s. It consists of 195 books, most of them from the field of literature. The legacy was formed between the end of the 19th century (when Danica’s father Ante was active) until 1980’s. Before 1900, 33 books were printed. The oldest one is in German and was printed in 1864. The oldest of the Croatian books is Smrt Smail-age Čengijića (Death of Smail-Aga Čengijić) by Ivan Mažuranić and it was printed in 1883. The collection contains only one book that was printed andp ublished in Osijek (print by Eugen Sekler), the anthology of world literature Sa stranih njiva: rukovet cvijeća, trnja i zrnja (From foreign fields: a bouquet of flower, thorns and grains) in the selection of Hugo Krieshaber from 1929, digitalised in 2017.
The exceptional value of the Pinterović family’s legacy, like of other legacies of prominent Osijek citizens in the library, lies in its provenance. The traces of the readers are visible in property tags, dedications, and personal notes, which can be found in 43 books of the Pinterović legacy. Most of the books are often marked with a blue printed ex libris of the legacy owner, family members, their signatures, but also the signatures of former book owners, giving us information about the whole history of the books, their provenance.
Ostavštine privatnih knjižnica znamenitih ljudi - legati, često su svjedoci kulturne povijesti grada, regije ili širega područja na kojemu su nastajali. Pri organizaciji i obradi legata potrebno je ...očuvati cjelovitost i posebnost zbirke, istaknuti njegovu zavičajnu i baštinsku vrijednost. Jedna od mogućnosti jest bilježenje podataka o povijesti primjerka, provenijenciji, u kataložnom opisu. Cilj je istražiti kako se bilježe fizički tragovi bivših vlasnika knjiga u kataložnom opisu te može li knjižnični katalog okupljati podatke o zbirci i bilješke o prijašnjim vlasnicima. U radu se istražuje upotreba podataka provenijencije u kataložnim zapisima za posebne zbirke na primjerima iz prakse u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek, na legatima Rudolfa Franjina Magjera i Vikora D. Sonnenfelda. Ispitane su mogućnosti obrade legata koje pruža knjižnični integrirani sustav CROLIST. Dokazat će se važnost kataložnog opisa u otkrivanju informacija o bivšim vlasnicima zbirki i važnost jedinstvenosti zbirke okupljene u knjižničnom katalogu. Fizički se tragovi bivših vlasnika u knjigama, osim na policama, okupljaju i u katalogu, što je korisnicima osobita pomoć pri istraživanju. Takvim se načinom obrade omogućuje dostupnost kataložnim zapisima u lokalnoj bazi podataka, poboljšava se pristup podacima, poboljšava se poslovanje unutar ustanove, omogućuje se izrada posebnih bibliografija darovatelja i uključivanje podataka o baštinskim fondovima u baze podataka na europskoj i svjetskoj razini.
