Walnut husk fly (WHF), Rhagoletis completa Cresson 1929 is an invasive species spreading quickly and damaging walnuts in Croatia and neighbouring countries. We researched distribution of this pest in ...the continental part of Croatia, flight dynamics in Međimurje County and its influence on quality of walnut kernels. CSALOMON®PALz traps were used for monitoring the spread and flight dynamics of R. completa. Weight and the protein content of kernels and the presence of mycotoxin contamination were measured. Walnut husk fly was found in six counties (Istria County: pest reconfirmation, Zagreb County, The City of Zagreb, Varaždin County, Međimurje County and Koprivnica-Križevci County). The presence of the fly was not confirmed on one site in Koprivnica-Križevci County (locality Ferdinandovac) and in the eastern part of Croatia (Vukovar-Srijem County: Vinkovci locality). The flight dynamics showed rapid increase in number of adults only a year after the introduction into new area. The weight of infested kernels was 5.81% lower compared to not infested. Protein content was 14.04% in infested kernels and 17.31% in not infested kernels. There was no difference in mycotoxins levels. Additional researches on mycotoxin levels in stored nuts, ovipositional preferences of walnut husk fly and protection measures against this pest are suggested.
Strana vrsta Chymomyza amoena (Loew 1862) zabilježena je prvi puta u Hrvatskoj. Ova fitofagna vrsta octene muhe porijeklom iz Sjeverne Amerike otkrivena je u Europi 1975. godine na području ...nekadašnje Čehoslovačke, a već 1980. godine zabilježena u dvije nama susjedne države (Mađarskoj i Srbiji). Smatra se da se C. amoena proširila uvozom jabuke iz Amerike u Europu, a velik broj dostupnih biljaka domaćina (domaće jabuke, engleski hrast te europski kesten) zaslužan je za široku rasprostranjenost vrste u Europi. U radu se navode biljke domaćini, morfologija i biologija vrste, lokalitet prvog pronalaska, te se prognozira širenje vrste na području Hrvatske. C. amoena razvija se u različitim vrstama orašastih, jezgričavih i koštićavih plodova oštećenim od primarnih štetnika, te se smatra jedinom vrstom octene muhe s ovakvim razvojnim navikama u Sjevernoj Americi i Europi. Poznati domaćini u Europi su šumske vrste (kesten i hrast crnika) te voćne vrste (jabuka, divlja trešnja i šljiva). C. amoena ne pričinjava primarne štete u uzgoju, stoga se ne smatra štetnikom u poljoprivredi i šumarstvu. Dva primjerka vrste pronađena su tijekom 2016. godine u vinogradu na području Međimurske županije okruženim šumom i zapuštenim voćnjakom jabuke. S obzirom da je Međimurska županija poznata voćarska regija, a u relativnoj blizini u okolici Medvednice, Hrvatskom zagorju i Samoborskom gorju nalaze se i kestenove sastojine, pretpostavlja se da bi vrsta mogla biti proširena na području Sjeverozapadne Hrvatske, te na drugim sastojinama pitomog kestena u Hrvatskoj. Rad predstavlja prvi nalaz vrste C. amoena na području Hrvatske, te pruža nove uvide o rasprostranjenosti vrste u Europi.
The alien species
Chymomyza amoena
(Loew 1862) is recorded in Croatia for the first time. This phytophagous drosophilid native to North America was first discovered in Europe in 1975 in the former Czechoslovakia.
C. amoena
breeds in parasitized fruits and nuts damaged from primary pest attack. It is considered to be the principal drosophilid with this kind of developmental habits in both North America and Europe. The currently known host plants, species morphology and biology, the location of the first finding and possible ways of expanding in the territory of Croatia are briefly reviewed. This work provides new insights into distribution of
C
.
amoena
in Europe.
Zbog globalnih klimatskih promjena i sve češće pojave savršenog stadija (kleistoteciji) uzročnik pepelnice (Erysiphe necator) postaje dominantna gljivična bolest vinove loze diljem naše zemlje, pa od ...otvaranja pupova do početka zriobe grožđa provodimo usmjerene mjere zaštite. Potkraj ožujka 2021. u našoj su zemlji bila registrirana 43 pripravka za suzbijanje pepelnice vinove loze, među kojima je najviše organskih fungicida (27), anorganski sumpor (14), jedan biološki fungicid (Bacillus pumilus) i jedno sredstvo iz skupine ostalih tvari koje su dopuštene u ekološkoj proizvodnji (kalijev hidrogen-karbonat). Mikroorganizmi Ampelomyces quisqualis, Bacillus pumilus, Bacillus amyloliquefaciens prije soj subtilis QST 713 i Pythium oligrandum (+ kalijevi fosfonati) pokazali su odličnu preventivnu djelotvornost na pepelnicu grožđa u vinskoj sorti moslavac bijeli (šipon) tijekom trogodišnjih istraživanja u međimurskom vinogorju. Ovi rezultati pokazuju da je tijekom epidemijskih sezona pepelnicu grožđa moguće suzbijati i bez primjene pesticida, preventivnom aplikacijom sredstva za zaštitu bilja dopuštenih u ekološkom vinogradarstvu, s razmacima aplikacije prilagođenima količini i rasporedu oborina.
Od kraja prošlog milenija i na početku novoga plamenjača tikvenjača (Pseudoperonospora cubensis) najopasnija je folijarna bolest koja u svjetskim razmjerima pričinjava značajne štete prilikom uzgoja ...krastavca, dinje, lubenice i tikve. U Hrvatskoj je plamenjača prisutna od 1984. godine, a najvede štete bilježimo u proizvodnji krastavca kornišona i salatnih krastavaca pri uzgoju na otvorenom i u zaštidenim prostorima. Primarne zaraze u kontinentalnom dijelu Hrvatske bilježimo na otvorenom najčešde u lipnju. S pomodu mjernog uređaja "iMetos" u središnjem dijelu Međimurske županije, za ljetnog razdoblja tijekom trogodišnjeg pradenja (2014.-2016.), mjesečno smo prosječno bilježili: kišne dane, količine oborina, močenje biljaka, sparinu i temperaturu zraka. Svake godine potkraj srpnja i/ili na početku kolovoza bilježimo snažnu epifitociju plamenjače, uz masovnije sušenje nezaštićenih krastavca kornišona, nakon čega se bolest širi u zaštićeni uzgoj salatnih krastavca. U Međimurju plamenjaču u usjevima krastavca većinom suzbijaju tržni proizvođači, uglavnom prema uputama prognozne službe za zaštitu bilja, a većina gospodarstava za vlastite potrebe ne poduzima izravne mjere zaštite (u našoj su zemlji za amatersku primjenu registrirani samo neki bakarni fungicidi, koji se smiju koristiti samo jednom prije početka cvatnje; FIS, 2019.). Zbog dodatnih zahtjeva trgovačkih lanaca i industrije za preradu potvrda na smanjenje ostataka pesticida (rezidua) u odnosu na maksimalne količine propisane Uredbom EZ 396/2005, u sljedećim sezonama valja provjeriti novije modele prognoze pojave plamenjače u tržnoj proizvodnji krastavca i mogućnost primjene alternativnih rješenja u odnosu na kemijske fungicide (npr. mikrobioloških pripravaka, biljnih ekstrakata).
U Međimurju smo tijekom 2015. i 2016. u tri nasada jabuka pokrivenih mrežom protiv tuče lokalno provjeravali učinkovitost različitih djelatnih tvari (mineralno ulje, di‐1‐p‐menten, klorpirifos‐etil, ...fosmet, piriproksifen, tiakloprid, alfa‐cipermetrin, lambda‐cihalotrin, esfenvalerat, imidakloprid, spirotetramat) primijenjenih na prezimljujuću i prvu generaciju kalifornijske štitaste uši. Učinkovitost je provjerena brojanjem živih i mrtvih ženki ispod štitića skupljenih s napadnute kore, a pregledane ih s pomoću stereo‐binokularne lupe „Zeiss Stemi 2000‐C“ (povećanje 20‐25x). Bez obzira na izbor insekticida, istraživanja u prvoj sezoni pokazala su da je učinkovito kemijsko suzbijanje kalifornijske štitaste uši moguće povećanim utroškom škropiva (750‐900 lit./3000 sadnica/ha). Temeljem rezultata pokusa za vlasnike nasada gdje se lokalno pojavljuju prvi napadi kalifornijske štitaste uši razvijena je strategija usmjerenih aplikacija prema razvojnom stadiju jabuka i štetnika, a sukladno članku 6. „Pravilnika o mjerama za sprječavanje širenja i suzbijanja kalifornijske štitaste uši – Quadraspidiotus perniciosus Comst.“ (NN 17/2009). Ovisno o razvojnom stadiju jabuka i praćenju štetnika različite se djelatne tvari preporučuju za tretiranje prezimljujuće populacije te za suzbijanje mužjaka i pokretnih ličinki prve generacije.
Lisnu pjegavost rajčice pored bakterijskih bolesti najčešće uzrokuju gljivice
Alternaria solani i Septoria lycopersici. Prenose se sjemenom, uzrokuju slične simptome i katkad mogu znatno ugroziti ...proizvodnju rajčice na otvorenim poljima ili na gredicama u vrtovima. Zbog manjih potreba za učestalim oborinama i duljim razdobljima vlaženja lišća te zbog zahtjeva prema toplijim danima, s optimalnim vrijednostima 28° do 29°C, zadnjeg desetljeća s promjenom klime koncentričnu pjegavost pronalazimo češće nego septorijsku pjegavost rajčice. Uz pridržavanja mjera biljne higijene, valja provoditi usmjerenu zaštitu primjenom djelotvornih i registriranih fungicida protiv pjegavosti lišća pri uzgoju na otvorenom, naročito ako se rajčica navodnjava sustavima koji osim zemljišta vlaže nadzemne organe biljaka (kišenje ili orošavanje). Novija skupina fungicida strobilurini vrlo su učinkoviti na uzročnike lisnih pjegavosti.
Trešnja (Prunus avium) kao voćna vrsta nije jako zahtjevna u zaštiti od štetnih organizama. Pri suzbijanju uzročnika bolesti i štetnika trešanja važno je već prije sadnje odabirom sorata smanjiti ...moguće štete. Općenito su sorte deblje kožice i čvrstog mesa ploda manje osjetljive na trulež uzrokovanu gljivicama Monilinia, a sorte koje ranije dozrijevaju manje napada trešnjina muha (Rhagoletis cerasi) (Barić, 2011). Prema načelima integrirane proizvodnje voćni bi nasad trebalo podizati na lokalitetima dobre prozračnosti, što utječe na manje zadržavanje vlage, a time se umanjuje rizik od jače pojave različitih uzročnika bolesti trešanja. Naše kontinentalno i mediteransko uzgojno područje bitno se razlikuje u uzgojnim-proizvodnim uvjetima. Tijekom dvogodišnjeg razdoblja (2014.-2015.) praćeno je zdravstveno stanje trešanja u integriranom uzgoju na području najsjevernija hrvatskoga grada Murskog Središća (naselje Hlapičina). U klimatskim promjenama zadnjega desetljeća česti su prodori vlažnog atlantskog zraka u kojima samo nekoliko dana padnu ukupne očekivane mjesečne količine oborina. Pojava i razvoj uzročnika biljnih bolesti u takvim su uvjetima neizbježivi, a pored općepoznatih i raširenih bolesti, npr. sušenja mladica i truleži plodova (Monilinia spp.) u 2014. te šupljikavosti lišća (Stigmina carpophila) u 2015. sezoni, pojavljuju se i manje poznate bolesti trešanja ali uzrokuju vrlo izražene štete. Tako je u prvoj polovici svibnja 2014., te krajem istog mjeseca 2015., zabilježena ekonomski značajna štetnost plodova trešanja uzrokovana bakterijom Pseudomonas syringae. Tijekom 2015. godine u nasadu je nakon pojave prvih bakterijskih simptoma primijenjen biološki pripravak na osnovi antagonističke vrste Bacillus subtilis (Serenede WP).
Posljednja kulminacija vrste Leucoptera malifoliella započela je u ljeto 1999., kad je redovitim zdravstvenim pregledima obiteljskih nasada jabuka u istočnom Međimurju uočena kritična brojnost ...njegovih mina. Od 2000. do 2002. godine moljac kružnih mina proširio se na sve županijske lokalitete, a najveća štetnost zabilježena je tijekom vrlo vruće i suhe 2003. godine. Tada smo zabilježili razvoj četiri pokoljenja štetnika i defolijaciju lišća u nedovoljno zaštićenim nasadima već krajem mjeseca kolovoza (Histogram 1.) . Deset godina kasnije (nakon cvatnje jabuka 2013.) brojnost leptira na svim praćenim županijskim lokalitetima naglo je pala ispod kritičnog broja. Naime, do sredine 2009. godine povučene su s hrvatskoga tržišta djelatne tvari koje nisu bile uvrštene na listu Aneksa I Direktive 91/414 EEC, a među njima i neki manje selektivni insekticidi (npr. diazinon, fosalon ) koji su dotada korišteni za suzbijanje jabučnog savijača. Pojavile su nove insekticidne djelatne tvari (npr. emamektin benzoat, klorantraniliprol), puno selektivnije na prirodne neprijatelje iz porodice Eulophidae i Braconidae (Linder er al., 2012), a učinkovite na lisne minere i uzročnike crvljivosti plodova jabuke. Dodatni zahtjevi pri izboru insekticida krajem cvatnje jesu njihova manja otrovnost i opasnost za pčele te bolja učinkovitost na druge skupine štetnih organizama jabuke koji se pojavljuju i razvijaju istovremeno sa prezimljujućom populacijom moljca kružnih mina, npr. lisne uši (Aphis, Dysaphis), fitofagne stjenice (Calocoris, Lygocoris, Lygus, Nezara, Palomena), jabučna osica (Hoplocampa), mušica šiškarica lišća (Dasyneura) i crveni voćni pauk (Panonychus). U 2009. i 2013. godini istraženi su rokovi suzbijanja moljca kružnih mina koji se tijekom ljeta preklapaju s potrebama suzbijanja uzročnika crvljivosti plodova (Cydia pomonella i dr.). Ti rezultati dokazuju bolju učinkovitost na moljca kružnih mina djelatnih tvari iz kemijskih skupina neonikotinoidi, regulatori razvoja kukaca, naturaliti te noviji diamidi.
Krumpir je podrijetlom planinska biljka. Tijekom aktivnog rasta mjesečno traži dobro raspoređenih 100 do 120 mm oborina. Visoke dnevne temperature nepovoljno utječu na normalan rast i razvoj usjeva ...krumpira. Prema višegodišnjim se prosjecima u Međimurju oko 10% oranica sadi krumpirom namijenjenom trženju (3.500 ha), a godišnje se proizvodi do oko 100.000 tona. Najpoznatije međimursko područje tržnog uzgoja krumpira naselje je Belica. Tijekom vegetacijskih sezona 2011.-2013. pojavila su se razdoblja stresa zbog vrućeg i sparnog vremena. U tim uvjetima zabilježena je učestalija pojava koncentrične pjegavosti (Alternaria solani) i sunčane paleži na cimi krumpira. U uvjetima temperaturnoga stresa i pri nedostatku vlage u tlu biljkama se može pomoći folijarnom biostimulatorima koji imaju izrazito povećan sadržaj aminokiselina i/ili morskih alga. Preporučuju se primijeniti preventivno da bi biljke naknadno u stresnim uvjetima imale više energije za preživljavanje. Takvi pripravci nisu otrovni, nemaju propisanu karencu i moguće ih je koristiti u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji. U radu su prikazani rezultati primjene nekih biljnih stimulatora s fungicidima prilikom zaštite cime od koncentrične pjegavosti (Alternaria solani).
Pepelnicu (Erysiphe necator) ubrajamo među najvažnije gljivične bolesti vinove loze. Promjenom klime početkom novog milenija štete od pepelnice povećavaju se pa su pojedinih sezona u kontinentalnim ...regijama veće od šteta uzrokovanih prosječno dominantnom plamenjačom (Plasmopara viticola) (Šubić, 2009; Dubuis i sur., 2011). Za razliku od mogućnosti predviđanja prve pojave plamenjače i sive plijesni temeljem količine oborina i duljine zadržavanja vlage na osjetljivim zelenim organima pepelnica se ne može tako predvidjeti. Meteorološki uvjeti pri kojima se može očekivati pojava pepelnice jesu temperature od 20° do 28 °C, vlažnost zraka 60-90 %, relativno manje sunca (oblačni, topli i sparni dani) to lagani vjetar (Cvjetković, 2010). Zadnjih je sezona u porastu broj takvih dana u međimurskom vinogorju tijekom proljeća i ljeta. Kroz sedmogodišnjem razdoblju (2006.-2012.) u istom je vinogradu na osjetljivoj vinskoj sorti grožđa moslavac bijeli (šipon) nakon 6-7 aplikacija ocjenjivana tijekom kolovoza prosječna djelotvornost 24 pripravka u zaštiti grožđa od pepelnice to naknadno još u mjesecu rujnu na formiranje kleistotecija na inficiranom lišću. Sve do 2009. godine među najučinkovitijim sredstvima za suzbijanje pepelnice bili su strobilurini, ali nakon 2010. sezone bilježimo njihovu slabiju djelotvornost, to se naknadno na takvom trsju masovnije formiraju kleistoteciji. Prema tim iskustvima određuje se godišnja strategija usmjerenoga kemijskoga suzbijanja pepelnice u Međimurskom vinogorju.
PDF
