Fiksiranje tkiva važan je korak u histološkoj obradi tkiva za izradu trajnih mikroskopskih preparata. Svrha fiksacije je očuvanje stanica i međustaničnih struktura kako bi što više nalikovali živom ...materijalu. U ovom istraživanju analizirali smo morfološke značajke unutrašnjih organa potočne pastrve (Salmo trutta L.) fiksirani s dva različita fiksativa. 10% neutralni puferirani formaldehid (PNF) koji daje kvalitetne histološke uzorke, ali je toksičan i kancerogen te zamjenskog fiksativa FineFix-a (FF) smanjene toksičnosti baziranog na etanolu. Kako bi usporedili učinak dva istraživana fiksativa, tkiva su nakon fiksacije uklopljena u paraplast, izrezana i obojena rutinskomn histološkom hemalaun eozinskom (HE) tehnikomte histokemijskom metodom bojenja perjodne kiseline i Schiffovog reagensa te alcijanskog modrila. Uzorci tkiva probavnog, dišnog i cirkulacijskog sustava potočne pastrvepokazalisu da je PNF i dalje najbolji izbor pri standardnoj fiksaciji za histološke i histokemijske analize. Kao najveća razlika između dva upotrebljena fiksativa ističe se kvaliteta fiksacije vezivnog tkiva u proučavanim organima, koja je bolja u tkivima fiksiranim s PNF, u usporedbi s FF, dok se FF istaknuo kao bolji fiksativ u HE bojenju preparata probavnog sustava. Ukoliko će se i dalje upotrebljavati PNF, određena osjetljiva tkiva poput probavnih organa mogu zahtijevati modificiranje standardnih postupaka bojenja, a naročito HE metode, kako bi se osigurao bolji afinitet tkiva za boju, a time i bolje prepoznavanje morfoloških struktura u tkivu, dok se potraga za zamjenskim, jednako kvalitetnim, fiksativom bez formalina i dalje nastavlja.
Podatci iz literature govore o porastu primjene komplementarnih i alternativnih metoda liječenja (KAM) u onkoloških bolesnika. Cilj je ovog rada istražiti raširenost primjene KAM-a, saznati koje su ...najčešće upotrebljavane metode, istražiti povezanost primjene KAM-a s demografskim karakteristikama bolesnika te istražiti izvore informiranosti bolesnika o KAM-u. Uzorak je bio prigodni, a u istraživanje su uključena 82 onkološka bolesnika u dobi od 24 do 83 godine, od čega je bilo 60 žena i 22 muškarca. Primijenjen je upitnik od 25 pitanja podijeljenih u tri skupine: pitanja povezana sa sociodemografskim statusom, obilježjima bolesti i terapije te treći dio povezan s primjenom KAM-a.
Postotak sudionika koji su bilo kada u svojem životu (prije ili sada) upotrebljavali KAM iznosi 72,2%, dok 46,8% sada upotrebljava KAM (bez obzira na prije). Od KAM-a očekuju da im poveća imunitet (46,3%), poboljša fizičko zdravlje (23,2%), ublaži simptome nuspojava kemoterapije (17,1%) te poboljša psihičko stanje (14,6%). Muškarci se znatno manje koriste KAM-om nego žene, dok se dob i obrazovanje nisu pokazali statistički značajnim čimbenicima. O primjeni KAM-a svojeg je liječnika onkologa obavijestilo 35,6% bolesnika, a medicinsku sestru njih 16,7%. Kao najčešće razloge zbog kojih nisu obavijestili medicinsko osoblje navode da ih nitko nije pitao i negativan stav zdravstvenih djelatnika prema KAM-u. Prijatelji (36,6%), drugi bolesnici (31,7%), mediji (28,0%) i zdravstveni djelatnici izvan bolnice (12,2%) najčešći su izvor informacija o KAM-u, a najmanje informacija o KAM-u bolesnici dobivaju od zdravstvenih djelatnika u bolnici.
Lumbalni bolni sindrom LBS zdravstveni je i socioekonomski problem koji se očituje čestim traženjem liječničke pomoći, visokom cijenom usluga zdravstvene skrbi, čestim izostancima s aktivnih radnih ...zadataka, visokim učestalošću radne nesposobnosti i visokom incidencijom invaliditeta. Čest naziv za sindrom danas je „bolest civilizacije“. Posebice kronična bol znatno smanjuje kvalitetu života bolesnika i njegove obitelji. Prevalencija kronične boli u pučanstvu RH iznosi od 15 do 22%, a više od 80% pučanstva tijekom života oboli od lumbalnog ili cervikalnog bolnog sindroma. Mnogo se češće javlja u žena, i to u starijoj životnoj dobi, kao i u osoba slabijeg socioekonomskog statusa. Bol, posebice kronična, ima i psihološku simptomatologiju. Psihosomatska medicina proučava povezanost psihičkih poremećaja sa somat- skim poremećajima utjecaj psihosocijalnog stresa na nastanak boli. Kod osoba s razvijenim kroničnim bolnim sindromom stvara se tzv. „začarani krug“: bol dovodi do neaktivnosti, neaktivnost do slabosti, a slabost do pojačanja bolnosti. Mogućnost podnošenja boli ovisna je o značajkama osobnosti, raspoloženju, okolnostima, dobi. Iskustva stečena tijekom životnog vijeka, razumijevanje mehanizma boli i kulturalna obilježja izravno utječu na subjektivni doživljaj boli. Učinkovito tretiranje boli počinje metodama za znanstvenu procjenu i evaluaciju postupaka/metoda za umanjenje boli. U odnosu na ostale članove zdravstvenog time, medicinska sestra provodi najviše vremena u izravnom kontaktu s bolesnikom, Zato medicinska sestra mora poznavati metode/postupke koji znatno umanjuju bol. Najuvrježenija meto- da/postupak u svakodnevnoj uporabi u radu medicinske sestre edukacija je bolesnika i članova njegove obitelji.
Uporabom znanstveno verificiranih metoda/postupaka zdravstvene njege za umanjenje boli, medicinska sestra omogućuje da bolesnik očuva ljudsko dostojanstvo te istodobno poveća povjerenje u sve članove zdravstvenog tima, i to neovisno o težini bolesti i krajnjem ishodu liječenja.
Gojzericom protiv stresa Armano, Ljerka; Armano, Aneta
Hrvatski Časopis za javno zdravstvo
8, Issue:
31
Paper
Open access
Planinarenje nije besciljno lutanje po prirodi, to je način života. U ovim današnjim burnim vremenima kada nemamo vremena ni za šti i ni za koga, više nego ikad potrebno nam je kako da naučimo kako ...se nositi sa svakodnevnim pritiscima. Te svakodnevne pritiske najčešće opisujemo kao stres. Pojam stresa u užem smislu označava reakciju organizma na djelovanje vanjskih utjecaja. Stres u čovjeku mobilizira energiju, a kada se ta energija ne iskoristi ona pogubno djeluje na naše zdravlje. Zbog toga je kretanje i trošenje energije nužno za održavanje dobre zdravstvene kondicije. U tome nam planinarenje sigurno može pomoći.
PDF
