U osvrtu na djelo Privatno pravo profesora emeritusa Nikole Gavelle izlažem metodološku raščlambu djela s aspekta filozofije prava kao filozofije pravne znanosti. Nastojim pokazati kako je riječ o ...višeslojnom djelu, koje u smislu znanstvenog identiteta pripada barem trima znanstvenim disciplinama. Ono, prije svega, pripada analitičkoj (strukturnoj) teoriji privatnog prava, zatim normativnoj teoriji privatnog prava te, konačno, pravnoj znanosti ili doktrini hrvatskog privatnog prava.
The idea that particular legal institutions are artifacts is not new. However, the idea that the “law” or “legal system” is itself an artifact has seldom been directly put forward, due perhaps to the ...ambiguities surrounding philosophical inquiries into law. Nevertheless, such an idea has recently been invoked more often, though not always developed in detail in terms of what the characterization of the “law” or “legal system” as an artifact entails ontologically, and what consequences, if any, this has for philosophical accounts of law. As a result, the primary aim of this paper is to attempt an inquiry into what the claim that “law” by its nature or character is an artifact entails, and what an artifact theory of law might look like.
Full text
Available for:
BFBNIB, DOBA, FZAB, GIS, IJS, IZUM, KILJ, NLZOH, NUK, OILJ, PILJ, PNG, PRFLJ, SAZU, SBCE, SBMB, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
Este artículo pretende explicar el tipo de entidades que son las funciones jurídicas y en qué consiste su forma particular de existencia. Esto es, pretende explicar en virtud de qué puede afirmarse ...que las funciones jurídicas existen. De igual manera, pretende explica en virtud de qué puede decirse que estas funciones son jurídicas. A pesar de que se toma el antirrealismo como punto de partida, según el cual los artefactos, y por lo tanto las funciones jurídicas, dependen de la mente humana (i.e. son entidades dependientes de la mente (mind-dependent)) en el sentido que los estados mentales de los autores de artefactos o los conceptos en los que se basan estos estados constituyen (por lo menos parcialmente) su existencia, el artículo procura demostrar la relevancia que tiene el uso efectivo de las funciones jurídicas para constituir su existencia.
The paper deals with the “application of the Constitutionˮ by ordinary courts. On the basis of literature review and preliminary Croatian case law research, six paradigmatic cases of the application ...of the Constitution by ordinary courts were selected (facts of the case directly regulated by constitutional rules, statutory gaps, avoidable in abstracto antinomies between constitutional and statutory norms, avoidable in concreto antinomies between constitutional and statutory norms, unconstitutionality of individual judicial and administrative decisions, and unavoidable in abstracto antinomies between constitutional and statutory norms). The cases selected were analyzed by using the method of argumentative analysis of judicial reasoning, within the framework of internal and external schemes of justification of judicial decisions, in examples (by and large) designed on the basis of Croatian case law.
Prema Kelsenu postoje dva (činjenična) uvjeta pod kojima se može reći da se norme treba pridržavati, a ako je se ne pridržava, da je treba primjenjivati, tj. da norma postoji ili važi. Ti su uvjeti ...sljedeći: 1) činjenica da je norma postavljena (i da nije derogirana) i 2) činjenica da je norma učinkovita ili da je moguće da bude učinkovita. U radu se usredotočujem na drugi od dvaju (činjeničnih) uvjeta važenja. Osnovni je cilj rada rekonstruirati i kritički raščlaniti učinkovitost kao uvjet važenja u Kelsenovoj Općoj teoriji normi u svjetlu Kelsenova novouvedenog razlikovanja izmed strok signu uvjetnog i potpunog važenja norme i dinamičkog aspekta pravnog poretka. Osim toga, u radu nastojim sustavno objasniti učinkovitost kao uvjet važenja općih i pojedinačnih pravnih normi, uzimajući u obzir vremenski aspekt važenja, tj. trenutke u kojima norma stječe i gubi važenje i vremenski luk u kojemu je važeća (u kojemu postoji).
U radu se utvrðuje u čemu se sastoji "primjena Ustava" od strane (hrvatskih) redovnih sudova. Na temelju pregleda relevantne literature i predistraživanja hrvatske sudske prakse, za potrebe ...istraživanja istaknuto je šest paradigmatskih slučajeva primjene Ustava od strane redovnih sudova (činjenice slučaja neposredno ureðene ustavnim pravilom, zakonska praznina, izbježiva antinomija in abstracto izmeðu ustavne i zakonske norme, izbježiva antinomija in concreto izmeðu ustavne i zakonske norme, neustavnost pojedinačne sudske i upravne odluke i neizbježna antinomija in abstracto izmeðu ustavne i zakonske norme). Istaknuti slučajevi analizirani su metodom argumentacijske analize sudačkog rasuðivanja u okviru shema unutarnjeg i vanjskog opravdanja sudske odluke u primjerima (uglavnom) osmišljenima na temelju konkretnih slučajeva iz hrvatske sudske prakse.
The paper discusses the explicitly stated understanding of legal science as it appears in compulsory course textbooks on positive law subjects at the Faculty of Law, University of Zagreb. The first ...part of the paper describes the research problem and posits the corresponding hypotheses, states the research aims, describes the method of qualitative content analysis, and elaborates on the content units used (themes, categories and subcategories). The second part establishes the textbooks which contain an explicit determination of a branch of legal science that they belong to, or legal science in general, and the extent to which they contain it. Furthermore, it establishes how the subject matter, objectives and methods of legal science are defined in the textbooks and whether the textbooks include interdisciplinarity as a part of legal research. The third part determines the predominant understanding of the subject matter, objectives and methods of legal science and the predominant understanding of interdisciplinarity of legal research in the analyzed course textbooks. The conclusion contains a discussion of research results, determines the extent to which the hypotheses are confirmed and highlights the possible avenues of further empirical and theoretical research on (Croatian) legal science. The research results demonstrate that the analyzed textbooks mostly contain at least an elementary determination of legal science, but differ greatly with respect to the placement, extent, and way of its elaboration. Furthermore, according to the predominant understanding, the subject matter of legal science are general legal norms. Its objectives are to describe the law, systematize it and to recommend more appropriate legislative solutions and ways of interpreting and applying it, while its methods are the dogmatic method, the comparative method, and the sociological method. Objectives and methods are mostly just mentioned, without being described and explained. Finally, less than a half of the textbooks mention that legal research includes some level of interdisciplinarity, while the predominant understanding is that interdisciplinarity consists primarily in using insights from other scientific disciplines.
PRIVATNO PRAVO Burazin, Luka
Zbornik pravnog fakulteta u Zagrebu,
01/2019, Volume:
69, Issue:
2
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Gavellina se normativna teorija privatnog prava, meðutim, pojavljuje i u kritičkom obliku, kada, ocjenjujući položaj privatnog prava u pravnim poredcima socijalističkog pravnog kruga, utemeljenim na ...svjetonazorskim temeljima kolektivizma i socijalizma, negativno vrednuje sužavanje područja ljudske slobode, slobode za samostalno i voljno djelovanje, krnjenje privatnog prava i njegovo podreðivanje javnom pravu.4 Velik dio teksta djela Privatno pravo pripada području analitičke (strukturne) teorije privatnog prava. U djelu Privatno pravo Nikole Gavelle analitička teorija privatnog prava zastupljena je u svim onim dijelovima, a to je i pretežit dio ukupnog teksta, u kojima se izlažu temeljni pojmovi privatnog prava (primjerice, privatnopravne norme, privatnopravni odnos, privatnopravni posao), oblikuju definicije tih pojmova, pojmovi dalje raščlanjuju putem nizova distinkcija i klasifikacija itd. Nadalje, iako Gavella primjere hrvatskih privatnopravnih zakonskih rješenja često navodi primarno u funkciji ilustracije privatnopravnog teorijskog ili pojmovnog alata (što izrijekom najavljuje u Predgovoru)6, brojnost i sveobuhvatnost primjera kojima oslikava u glavnom tekstu izložene temeljne pojmove privatnog prava te oprimjerenost gotovo svakog većeg segmenta našeg privatnopravnog ureðenja, opravdava zaključak da je njima ujedno uspješno opisan i sistematiziran (prema pojmovnom aparatu koji je u najvećoj mjeri rezultat analitičkoteorijskog sloja djela) velik dio hrvatskog privatnopravnog ureðenja te da se i u ukupnosti tih primjera odražava pravnoznanstveni ili doktrinarni sloj znanstvenog identiteta djela Privatno pravo. Nadam se da hrvatska pravna znanost neće dugo čekati na treći nužni dio ove trilogije, tj. sustavnu teoriju (hrvatskog) javnog prava. Izv. prof. dr. sc.
U radu se raspravlja o izrijekom iskazanom shvaćanju pravne znanosti u obveznoj udžbeničkoj literaturi iz pozitivnopravnih predmeta na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U prvome se dijelu rada ...opisuje istraživački problem i postavljaju odgovarajuće hipoteze, navode ciljevi istraživanja, detaljno opisuje korištena metoda kvalitativne analize sadržaja teksta i razraðuju jedinice sadržaja (teme, kategorije i potkategorije). U drugome se dijelu rada utvrðuje koji udžbenici sadržavaju odredbu pravnoznanstvene discipline kojoj pripadaju i/ili pravne znanosti općenito, u kojoj je mjeri sadržavaju, kako odreðuju predmet, ciljeve i metode pravne znanosti i uključuju li interdisciplinarnost u pravnoznanstvena istraživanja. U trećem se dijelu rada utvrðuje prevladavajuće shvaćanje predmeta, ciljeva i metoda pozitivnopravne znanosti i prevladavajuće shvaćanje o interdisciplinarnosti pravnoznanstvenih istraživanja u analiziranoj udžbeničkoj literaturi. U zaključku se raspravlja o rezultatima istraživanja, utvrðuje u kojoj su mjeri hipoteze potvrðene te se upućuje na moguće dodatne smjerove teorijskih i empirijskih istraživanja (hrvatske) pravne znanosti. Rezultati istraživanja pokazuju da analizirani udžbenici uglavnom sadržavaju barem osnovnu odredbu pravne znanosti, no da se uvelike razlikuju s obzirom na mjesto, obuhvat i način njezine razradbe. Nadalje, prema prevladavajućem shvaćanju, predmet pravne znanosti su opće pravne norme, njezini ciljevi opis i usustavljenje prava te preporučivanje primjerenijih zakonodavnih rješenja i primjerenijeg tumačenja i primjene prava, a metode dogmatska, poredbena i sociološka metoda. Ciljevi i metode pravne znanosti u pravilu se samo navode, bez dodatnog opisa i objašnjenja. Konačno, u manje od polovice udžbenikâ navodi se da pravnoznanstvena istraživanja uključuju neki oblik interdisciplinarnosti, pri čemu je prevladavajuće shvaćanje da se interdisciplinarnost ponajprije sastoji u korištenju spoznajama drugih znanstvenih disciplina.
PDF
