Chondrichthyans are considered a highly threatened marine species, due both to the intense fishing pressure they have experienced in the world’s Oceans over several decades, and other threats, such ...as habitat loss, climate change and marine pollution. A rapid decline in their populations could trigger significant negative changes in marine ecosystems, highlighting the need for improved conservation measures. This study analyzes the current state of this group in the waters of Montenegro (in the southeastern Adriatic Sea). The first national checklist is provided here, comprising of 44 species, with information on their occurrence frequencies in Montenegrin fishery catches. The dataset used consists of 1469 records obtained from 281 field samplings conducted as part of the official monitoring of commercial fisheries (DCF-DCRF) aswell as 1222 records derived from citizen science. The latter contributed significantly in documenting a greater number of species, particularly those considered threatened or rare in the region, and/or overlooked by DCF-DCRF monitoring. The frequency of species in Montenegrin catches is described based on the percentage of their records in the total number of records originating from local fisheries. The obtained results indicate that only 16% of the species recorded in Montenegro are commonly present in country’s catches, while 66% are either rare or not observed in local fishery. The creation of the country’s first checklist might contribute to overcoming drawbacks in national legislation and protection measures, notably by reporting the presence of endangered species in national marine waters.
Hrskavičnjače se smatraju visoko ugroženim morskim vrstama zbog jakog ribolovnogpritiska kojem su izložene tijekom više desetljeća u svjetskim morima i oceanima, ali i zbog drugih negativnih utjecaja, poput gubitka staništa, klimatskih promjena i zagađenja mora. Ubrzano smanjenje njihovih populacija može pokrenuti negativne promjene u morskim ekosustavima, što dodatno naglašava potrebu za unaprjeđenjem mjera zaštite. Ovo istraživanje prikazuje analizu trenutnog stanja ove skupine organizama u crnogorskim vodama (jugoistočni Jadran). U radu je prikazan prvi popis hrskavičnjača, koji uključuje 44 vrste, s pojedinostima o učestalosti pojavljivanja u crnogorskim ulovima. Podaci se sastoje od 1469 zabilježenih nalaza u 281 terenskom istraživanju provedenom u okviru monitoringa gospodarskog ribolova (DCF-DCRF), kao i 1.222 prijavljena nalaza prikupljena kroz „građansku znanost“ (
citizen science
).Građanska znanost značajno je doprinijela povećanju broja zabilježenih vrsta, posebice onih koje se smatraju ugroženim ilirijetkim u regiji i koje nisu zabilježene u DCF-DCRF monitoringu. Učestalost vrsta u crnogorskim ulovima prikazana je kaoudio broja njihovih nalaza u ukupnom broju nalaza hrskavičnjača u lokalnom ribolovu. Dobiveni rezultati ukazuju da je tek16% zabilježenih vrsta uobičajeno prisutno u ulovima u Crnoj Gori, dok je 66% ili rijetko u lovinama ili potpuno odsutno.Izrada prvog nacionalnog popisa hrskavičnjača može doprinijeti rješavanju nedostataka u nacionalnom zakonodavstvu imjerama zaštite, posebice kroz zabilježene nalaze ugroženih vrsta u nacionalnim vodama.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
Hrskavičnjače se smatraju visoko ugroženim morskim vrstama zbog jakog ribolovnog pritiska kojem su izložene tijekom više desetljeća u svjetskim morima i oceanima, ali i zbog drugih negativnih ...utjecaja, poput gubitka staništa, klimatskih promjena i zagađenja mora. Ubrzano smanjenje njihovih populacija može pokrenuti negativne promjene u morskim ekosustavima, što dodatno naglašava potrebu za unaprjeđenjem mjera zaštite. Ovo istraživanje prikazuje analizu trenutnog stanja ove skupine organizama u crnogorskim vodama (jugoistočni Jadran). U radu je prikazan prvi popis hrskavičnjača, koji uključuje 44 vrste, s pojedinostima o učestalosti pojavljivanja u crnogorskim ulovima. Podaci se sastoje od 1469 zabilježenih nalaza u 281 terenskom istraživanju provedenom u okviru monitoringa gospodarskog ribolova (DCF-DCRF), kao i 1222 prijavljena nalaza prikupljena kroz „građansku znanost“ (citizen science). Građanska znanost značajno je doprinijela povećanju broja zabilježenih vrsta, posebice onih koje se smatraju ugroženim ili rijetkim u regiji i koje nisu zabilježene u DCF-DCRF monitoringu. Učestalost vrsta u crnogorskim ulovima prikazana je kao udio broja njihovih nalaza u ukupnom broju nalaza hrskavičnjača u lokalnom ribolovu. Dobiveni rezultati ukazuju da je tek 16% zabilježenih vrsta uobičajeno prisutno u ulovima u Crnoj Gori, dok je 66% ili rijetko u lovinama ili potpuno odsutno. Izrada prvog nacionalnog popisa hrskavičnjača može doprinijeti rješavanju nedostataka u nacionalnom zakonodavstvu i mjerama zaštite, posebice kroz zabilježene nalaze ugroženih vrsta u nacionalnim vodama.
