Boran Berčić, Filozofija, Ibis grafika, Zagreb 2012.
Nikola Skledar, Sociologija kulture, Plejada, Visoka škola za poslovanje i upravljanje »Baltazar Adam Krčelić«, Zagreb–Zaprešić 2012.
Ivan ...Andrijanić, Filozofija vedānte, FF Press, Zagreb 2012.
Martin Heidegger, Objašnjenja uz Hölderlinovo pjesništvo, Preveo Ivan Bubalo, korigirao Dimitrije Savić, Demetra, serija Atanej, Zagreb 2012.
Zlatoje Martinov (prir.), Gde je nestala Roza Luksemburg?, Res publica, Beograd 2011.
Mit i imaginacija Finci, Predrag
In medias res,
05/2017, Volume:
6, Issue:
10
Web Resource
Open access
Mit i imaginacija su stvorili jedno drugo. Naša stvarnost je rodila i stvorila našu imaginaciju, a onda je naša imaginacija oblikovala i dopunila našu stvarnost. Stvaramo svijet koji hoćemo da bude, ...a onda svijet stvara nas.
Tradicionalna umjetnost je dugo bila skeptična prema novim medijima. Nakon početne međusobne odbojnosti dolazi do suradnje. Tradicionalne umjetnosti i novi mediji sve više međusobno utječu jedni na ...druge. Mediji koriste iskustva umjetnosti i imaju značajnu ulogu u promoviranju i percipiranju umjetnosti. Ova “suradnja” stvara nove uratke (djela) i u medijima i u umjetnosti i rezultira promjenama i u jednom i u drugom.
O izvoru i horizontu bitka Finci, Predrag
Filozofska istraživanja,
09/2015, Volume:
35, Issue:
2
Web Resource
Open access
Pojam izvora od predsokratovaca preko Heideggera do postmoderne imao je različita značenja. Treba ga razlikovati od povijesnog izvora i bezdana (Urgrund). U filozofiji je pitanje izvora pitanje ...zasnivanja i autentičnosti. Kao što horizont nije samo ono buduće tako ni izvor nije nešto prošlo. Izvor i horizont zasnivamo sada i ovdje: oni pripadaju povijesnom biću, pa su u tom smislu i sami povijesni; pripadaju promjenjivom svijetu, u kome je jedino moguća njihova »vječnost«. Vječno se za nas izjednačava s pojmom vrijednosti, bilo da je u pitanju nešto radi čega vrijedi živjeti ili je u pitanju nešto što označava naš svijet, pa je i takva »vječnost« u biti povijesna i zapravo zrcalo naše sadašnjosti.
O gradu Finci, Predrag
Život (Sarajevo),
2010
5-6
Journal Article
Open access
Svako je svoj put. Svako svoj u sebi nosi. I ja. U sebi nosim onu samo moju, intimnu sliku puta koji prevalih, onog lunjanja po mom rodnom gradu i traženja pouzdanog pravca u svijetu. U sebi se još ...jednom osvrćem na put koji iza mene ostade. U sebi nosim sliku grada u kome sam rastao, odrastao, u kome sam se gradio i sebe izgradio. I kada se u njega, sada sve rjeđe, vratim osjećam se kao da sretoh staru ljubav s kojom ostadoše mnogi neporavnani računi. Ovaj drugi, u kome odavno živim, gledam, shvaćam i usvajam. A kao što to uvijek u gradskom životu biva, u ova dva grada mi je bilo sve vrlo slično i sve potpuno različito.
Svaka djelatnost iskazuje identitet djelatnika. U autobiografiji se reprezentira pluralni identitet pisca autobiografije. U njoj otkrivamo ono što je (ili što je bila) neka osoba. U autobiografiji ...njen pisac traga za sobom, za svojim osobnim identitetom. U pitanju o identitetu osoba u autobiografiji zapravo pita što je događaj njenog života. Autobiografija je svijest o sebi. Sjećanje i iskustvo izgrađuje i oblikuje osobnu svijest, potvrđuje znanje o vlastitom identitetu, o identitetu koji nije dan nego nastajući, jer tek kroz sjećanje i iskustvo osoba istodobno gradi imaginarnu stvarnost prošlog i postaje ono što jest. U svaku osobnu priču se utka sve što je iskustvo te osobe, iskustvo koje nikako nije samo osobno iskustvo, nego i iskustvo jedne kulture, jezika, obrazovanja, drugih… Autobiografija je tekst u kojem pisac gradi svoj identitet, pokazuje svoju »osobnu kartu« i retušira svoju sliku koju će u njoj priložiti. U pisanju autobiografije pisac ponovo izgrađuje svoj identitet, sebe sama. U svakom djelu stvaralac stvara i sebe samog. U svakoj biografiji je moguće raspoznati mnoga filozofiji relevantna pitanja, od pitanja identiteta do pitanja reprezentiranja subjekta. U onim koje su pisali filozofi posebno. U odluci da piše u prvom licu filozof iskazuje svoju senzibilnost, a iznad svega potvrđuje da je osobno odgovoran za ono što se u njegovom djelu tvrdi, da to nije neka apersonalna, božanska riječ ili kaza anonimnog narodnog mudraca, nego njegova temeljna riječ, filozof sam. Subjekt govori. Presudan je Ego Cogito, koji postaje Osobnost, Ja Pisanja, Autorstvo. Filozofsko djelo je osobna karta filozofa. U autobiografskom tekstu autor otkriva, potvrđuje i definira svoj identitet, ali na kraju ono njegovo uistinu osobno nije njegovo Ja, jer njegovo Ja zapravo postaje junak osobne priče. Pisac autobiografije na kraju postane Ja teksta.
