In the last several decades in theoretical debates and educational practice the cooperation between families and schools has been widely recognized as one of the most crucial factors for ensuring a ...child's academic achievement and integral development, thus becoming an indicator of the quality of teachers' work, but also of parents' interest in the child. This has created a fertile ground for the reproduction of the existing social inequalities because many parents, due to their personal characteristics or the characteristics of their families, simply cannot answer to this imperative requirement for cooperation, hence risking to be labeled as indifferent, negligent or even as bad parents. Proceeding from this fundamental ambiguity of cooperation, contextualized within school as a site of social reproduction, the central part of the paper analyzes elements of the pluralism of contemporary families that can act as potential factors of oppression of parents in their cooperation with schools. The concluding part of the paper discusses how schools can respond to the analyzed situation and avoid perpetuating the inequalities they initially seek to eliminate through cooperation with parents.
Idealna obitelj, kao hegemonijska forma kojoj je imanentna konotacija savršenstva i optimalnosti, ima potencijal isključivanja obiteljskih struktura koje se tome idealu iz raznih razloga ne mogu/žele ...približiti pa je njeno neosviješteno kultiviranje problematično za svakoga stručnjaka koji se u svome profesionalnom djelovanju susreće s različitim obiteljima. Cilj je ovoga istraživanja bio utvrditi kako studenti pedagogije, kao jedni od spomenutih (budućih) stručnjaka, percipiraju idealnu obitelj, ali i sam koncept idealne obitelji, te postoje li pritom razlike s obzirom na godinu studija. Istraživanje je provedeno postupcima analize crteža i sadržaja na uzorku od ukupno 123 studenata prve godine preddiplomskoga i prve godine diplomskoga studija pedagogije. Dobiveni rezultati upućuju na percepciju idealne obitelji dominantno kao zajednice oca, majke i nekoliko djece, ali i na osviještenost studenata diplomskoga studija o problematičnosti imenovanja bilo koje obiteljske strukture idealnom. U radu se raspravlja o implikacijama provedenoga istraživanja za buduća istraživanja i kurikulume studija pedagogije.
Cilj je ovoga rada prikazati različite načine prostornoga posredovanja seksualne i rodne različitosti u odgojno-obrazovnim ustanovama. Prvi dio donosi pregled terminoloških polazišta rada, ...razmatrajući koncepte geografije obrazovanja i integralnosti sintagme seksualne i rodne različitosti, dok drugi dio seksualnost i rod smješta u odgojno-obrazovnu ustanovu i analizira različite aspekte njihova uprostorivanja, stavljajući naglasak na tlocrt i materijalno uređenje odgojno-obrazovnih ustanova te na materijale posredovane odgojno-obrazovnim procesom. Zaključni dio rada promišlja o mogućnostima daljnjih modaliteta istraživanja ove teme.
This paper deals with LGBTIQ parenting from a critical pedagogical perspective. We start with the "parenthood-parenting" dichotomy that served as a foundation for developing an analytical framework ...in which we have analysed other dichotomies, apart from the mentioned one, whose interdependency creates multiple and at the same time privileged and discriminated identity of an individual. Following the presented analytical framework, we approached the case study of one reorganized lesbian family. The data we obtained offer transformative potent insights, aimed at changing the existing social conditions towards the state of equity and justice.
Full text
Available for:
BFBNIB, NUK, PILJ, SAZU, UL, UM, UPUK
15.
Prilog razumijevanju pedagoginje Bartulović, Marija; Kušević, Barbara; Širanović, Ana
Metodički ogledi,
04/2020, Volume:
26, Issue:
2
Journal Article, Web Resource
Peer reviewed
Open access
Ovaj tekst, kao nastavak našega promišljanja o dispozicijama za pedagogično djelovanje, kritička je refleksija vlastite profesionalne svakodnevice u kojoj detektiramo brojne dileme vezane za svrhu ...pedagoške profesije. Točke prijepora, poput – biti neutralna ili angažirana, graditi distanciran ili prisan pedagoški odnos, prioritizirati vlastitu ili tuđu dobrobit, odbijati ili prihvaćati sukob kao potencijalni agens promjene – izmještamo iz hodnika, predavaonica i učionica u kojima bivamo te, izlazeći time iz komforne zone nepromišljanja o njima, apostrofiramo ambivalentnu pojavnost dihotomije javno–privatno u skrivenome kurikulumu tih prostora. Promatrajući dispozicije kao za autonomno pedagogično pedagoško djelovanje prediktivna uvjerenja i osobine razvijajućega karaktera, u radu zagovaramo napuštanje shvaćanja pedagoginja kao neutralnih profesionalki apstrahiranih od osobnih uvjerenja, kvaliteta i ograničenja te u fokus stavljamo etičnost, refleksivnost i autentičnost kao temeljne dispozicije za pedagogično djelovanje usmjereno k podupiranju mogućega i transformativnoga u pedagoškome odnosu. Rad zaključujemo promišljanjem odgovornosti studijā pedagogije i samih pedagoginja za kultiviranje opisanih dispozicija.
This text, as a continuation of our reflections on dispositions for pedagogical practice, is a critical reflection on our everyday working life, in which we detect numerous dilemmas related to the goal of the pedagogical profession. We move points of contention – such as being neutral or engaged, building a distanced or close pedagogical relationship, prioritising one’s own benefit or that of others, rejecting or accepting conflict as a potential agent of change – out of the halls and classrooms in which we spend time and, breaching the comfort zone of not thinking about them, accent the apparently ambivalent dichotomy of public and private in the hidden curriculum of these spaces. By conceptualizing dispositions as evolving predictive beliefs and personal traits, the paper advocates abandoning the view of pedagogues as neutral professionals devoid of personal beliefs, qualities, and limitations, instead focusing on ethics, reflexivity, and authenticness as the basic dispositions for pedagogical practice directed towards supporting the possible and transformative in the pedagogical relationship. The paper concludes with a consideration of the responsibility of pedagogy programmes and pedagogues themselves in cultivating the aforementioned dispositions.
U nastavu kolegija koji se bave proučavanjem obiteljske dinamike, roditeljevanja i suradnje s
obiteljima gotovo svi studenti ulaze s osobnim iskustvom bivanja dijelom obitelji. Nastavnik
tomu može ...pristupiti zanemarivanjem te činjenice, njezinim uvažavanjem, ali nečinjenjem
tih iskustava eksplicitnim dijelom nastave ili pak stvaranjem konteksta u kojemu se potiče
interpretiranje nastavnih sadržaja uvažavanjem (i) osobnih iskustava kao referentnoga okvira.
Takvo stimuliranje autorefleksivnosti ima međutim potencijal generiranja različitih pedagoških
dilema, koje obuhvaćaju pitanje nastavnikova legitimiteta za stimuliranje autorefleksivnosti u
obrazovanju, opasnost generiranja studentove emocionalne nelagode uslijed kontrastiranja
znanstvenih spoznaja s vlastitim obiteljskim iskustvima i opasnost narušavanja povjerljivosti
osobnih podataka studenata tijekom nastavnoga procesa. Analizirajući svaku od tih triju
dilema, cilj je ovoga rada odgovoriti na pitanje je li, da bi se njihove potencijalne negativne
implikacije minimalizirale, nastavu iz ovoga područja moguće/poželjno organizirati izuzimajući
studentova osobna iskustva i emocije. Zaključak je provedene analize da apersonalno pristupanje
znanstvenim spoznajama u nastavi kolegija fokusiranih na obitelj na studiju pedagogije, čak i
ako jest moguće, iz teorijske perspektive kritičke i feminističke pedagogije nije poželjno, zbog
čega se konstruktivnijim drži promišljanje o nastavnikovu odgovornome pozicioniranju prema
(učincima) autorefleksivnosti u nastavi.
This paper discusses the cooperation between families and schools from the perspective of the UN Convention on the Rights of the Child (1989). Given that the principal purpose of the cooperation ...between families and schools is children's well-being, it is reasonable to expect the child's participation in situations of direct parent-teacher cooperation. The theoretical part of this paper is grounded on contemporary scientific findings in family-school cooperation and the role of the child in the process, while the empirical part seeks to determine whether the requirement for child participation is being fulfilled in family-school cooperation in Croatia. As a theoretical basis for the research, Hart's (1995) 'Ladder of Participation' model has been used; the results can serve as guidelines for improving the existing school practices and introduce changes in school legislation relating to cooperation with parents. (DIPF/Orig.).
Suradnja obitelji i škole dugi se niz godina u teorijskim
diskursima i odgojno-obrazovnoj praksi apostrofira kao jedan od
krucijalnih čimbenika osiguranja djetetova školskog uspjeha i
cjelovita ...razvoja, čime je dosegla status bitnoga indikatora
kvalitete nastavnikova rada, ali i zainteresiranosti roditelja za
dijete. Takvo percipiranje važnosti suradnje obitelji i škole stvorilo
je plodno tlo za reprodukciju društvenih nejednakosti, jer zbog
svojih osobnih karakteristika ili obilježja svoje obitelji mnogi
roditelji na zahtjev da surađuju jednostavno ne mogu odgovoriti,
riskirajući time da budu etiketirani kao nezainteresirani, nemarni
ili čak loši roditelji. Polazeći od toga temeljnog ambigviteta
suradnje, smještene u kontekst škole kao mjesta socijalne
reprodukcije, u središnjem dijelu rada analiziraju se elementi
pluralizma suvremenih obitelji koji u suradnji sa školom mogu
djelovati kao faktori moguće opresije nad roditeljima, dok se u
završnome dijelu rada promišlja kako škole mogu odgovoriti na
analiziranu situaciju te postići da u suradnji s obiteljima ne
stvaraju nejednakosti koje inicijalno nastoje eliminirati.
This paper is based on the authors' ongoing research on LGBTIQ parenting in Croatia. The elementary research question of this study is the examination of the transformative potential of LGBTIQ ...parents' visibility and engagement in school. Using a case study research design, a semi-structured interview with two gay parents was used to gain insight in their understanding of different complexities of non-hegemonic parenting practices, with an emphasis on educational issues. The interviewed parents demonstrated that LGBTIQ families have a transformative potential even if they apply a semi-private strategy of disclosure in a heteronormative social context, while the transition towards a ''proud' strategy necessarily demands support from different social partners, the academy having strong potential to be one of them.
Full text
Available for:
BFBNIB, NUK, PILJ, SAZU, UL, UM, UPUK
PDF
