Cilj: Utvrditi stupanj suradljivosti pri higijeni ruku među zdravstvenim djelatnicima Odjela za intenzivno liječenje, Klinike za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje Kliničkog ...bolničkog centra Rijeka, te steći uvid o praksi i kvaliteti izvođenja postupaka za higijenu ruku.
Ispitanici i metode: Heterogena skupina zdravstvenih radnika, medicinskih sestara i liječnika čije je zajedničko obilježje mjesto rada. Izravno promatranje prema konceptu „Pet trenutaka za higijenu ruku“ Svjetske zdravstvene organizacije provođeno je tijekom tri mjeseca, do postizanja najmanje 200 prilika, jedna opservacija u trajanju do dvadeset minuta. Bilježene su opažene indikacije, akcije i nošenje rukavica. Postotak suradljivosti predstavlja omjer opserviranih akcija (higijenskog pranja i higijenskog utrljavanja) i opserviranih prilika kada je bilo potrebno provesti higijenu ruku. Podaci su bilježeni kodovima, raspodijeljeni prema godinama praćenja od 2011. do 2016. godine.
Rezultati: Ukupna suradljivost u higijeni ruku tijekom šestogodišnjeg praćenja u prosjeku iznosi 78%. Higijensko pranje ruku koristi se češće (68%) od higijenskog utrljavanja alkoholnog pripravka (32%). Ukupni postotak suradljivosti prema indikacijama iznosi: prije kontakta s bolesnikom 71%, prije aseptičnih postupaka 79%, nakon rizika izlaganju tjelesnim tekućinama 84%, nakon kontakta s bolesnikom 78%, te nakon napuštanja bolesnikove okoline 76%.
Zaključci: Higijena ruku provodi se češće higijenskim pranjem ruku nego utrljavanjem alkoholnog pripravka. Potrebno je uložiti dodatne napore u promociju alkoholnog utrljavanja kao bržeg i boljeg načina održavanja higijene ruku. Potrebno je potaknuti veću suradljivost u svim indikacijama s ciljem postizanja suradljivosti od ≥ 90%.
Transplantirani i ostali urološki pacijenti imaju češće potrebu za uvođenjem ureteralnog stenta, odnosno urinarnih katetera, te su izloženi povećanom riziku za stjecanje infekcija mokraćnog sustava ...(IMS). To je najčešća infektivna komplikacija u primatelja alogeničnog grafta, glavni izvor pijelonefritisa, bakterijemije i sepse. Također, IMS su najzastupljenije infekcije povezane sa zdravstvenom skrbi, a glavni rizični čimbenik za njihov nastanak je upravo prisustvo katetera. Vodeći uzročnici ovih infekcija su E. coli, E. faecalis, vrste iz roda Klebsiella, Proteus i Pseudomonas koje često karakterizira i višestruka antimikrobna rezistencija, što dodatno ugrožava klinički ishod. Radi praćenja IMS-a povezanih s uporabom katetera svake se godine provodi jednodnevno presječno istraživanje kojim su obuhvaćeni svi pacijenti hospitalizirani taj dan. Rezultati pridonose sagledavanju problema, unaprjeđenju mjera prevencije, planiranju empirijske antimikrobne terapije, odnosno sigurnosti hospitaliziranih uroloških pacijenata.
Transplanted and other urological patients are more likely to need a ureteral stent, or urinary catheters, and are at increased risk of acquiring urinary tract infections (UTI). It is the most common infectious complication in the recipient of allogeneic graft, the main source of pyelonephritis, bacteremia and sepsis. Also, UTIs are the most common healthcare associated infections, and the main risk factor for their occurence is the use of urinary catheters. The leading agents of these infections are E. coli, E. faecalis, species of the genus Klebsiella, Proteus and Pseudomonas, often characterized by multiple antimicrobial resistance, further compromising clinical outcome. To monitor the catheter associated UTI, a one-day point-prevalence study is conducted every year, covering all patients hospitalized that day. The results contribute to the understanding of the problem, improvement of prevention measures, planning of empirical antimicrobial therapy, that is, the safety of hospitalized urological patients.
Uvod:
Zaštitne maske kontaminiraju se uporabom, mikrobiotom nosne i usne šupljine te kože lica. Izvješća o kontaminaciji i potencijalu za prijenos uzročnika bolničkih infekcija nedostaju ili su ...rijetka. Istraženo je može li maska postati izvor mikroorganizama i predstavljati rizik za prijenos infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi. Cilj rada bio je usporediti mikrobno opterećenje maski, vestibuluma nosa i ruku djelatnika kako bismo identificirali potencijalne rizike.
Metode:
Provedena je studija prevalencije u jednom danu u studenom 2022. godine na hematološkom odjelu tercijarne bolnice. Kriterij uključivanja bila je činjenica da se djelatnik tog jutra nalazi u neposrednom radu sa stacionarnim bolesnicima. Uzeti su brisevi nosa, ruku i maski. Sudionici su podijeljeni u dvije skupine: oni koji su masku nosili do 30 minuta i oni koji su je nosili više od 1 sata. Brisevi su obrađeni standardnim mikrobiološkim postupcima.
Rezultati:
Od 10 ispitanika, njih je 5 masku nosilo 30-ak minuta, a preostalih 5 više od 1 sata. U prvoj skupini nije bilo pozitivnih mikrobioloških nalaza. U skupini djelatnika koji su masku nosili dulje od 1 sata izolirani su koagulaza negativni stafilokoki,
Staphylococcus hominis
i
Staphylococcus warneri
u tri od pet ispitanika
.
Iz briseva vestibuluma nosa u jednom slučaju identificiran je meticilin osjetljiv
Staphylococcus aureus
. U dva slučaja identificirane su iste vrste,
S. hominis
i
S. warneri,
kao i na njihovim maskama. Brisevi ruku kod devetero djelatnika ostali su sterilni, dok su u jednom slučaju izolirani antrakoidi iz roda
Bacillus
.
Rasprava sa zaključkom:
Unutar jednog sata na zaštitnim maskama mogu se naći bakterije koje se nalaze u nosu ili koži lica djelatnika. Produljenom uporabom može se očekivati povećanje broja, ali i kontaminacija raznolikim vrstama mikroorganizama što može predstavljati značajan rizik biološke sigurnosti. Osnaživanje prakse higijene ruku minimizira rizik od infekcija i povećava sigurnost pacijenata i osoblja.
Introduction:
Protective masks become contaminated through use, with the microbiota of the nasal and oral cavities as well as facial skin. We have investigated whether masks could become a source of microorganisms and pose a risk for the transmission of healthcare-associated infections. This study aimed to compare the microbial burden on masks, vestibulum nasi, and hands of healthcare workers to identify potential risks.
Methods:
A one-day prevalence study was conducted in November 2022 in the hematology department of a tertiary hospital. The inclusion criterion was the fact that the worker was directly involved in caring for inpatients that morning. Swabs were taken from the nose, hands, and masks. Participants were divided into two groups: those who wore the mask for up to 30 minutes and those who wore it for over 1 hour. Swabs were processed using standard microbiological methods.
Results:
Out of 10 participants, 5 wore the mask for around 30 minutes, and the remaining 5 wore it for over 1 hour. The first group showed no positive microbiological findings. In the second group, coagulase-negative staphylococci,
Staphylococcus hominis
, and
Staphylococcus warneri
were isolated in three out of five participants. The nasal colonization by methicillin-sensitive
Staphylococcus aureus
was detected in one case. In two cases, the same species,
S. hominis
and
S. warneri,
as on their masks were identified. Hand swabs remained sterile in nine workers, while in one case,
Bacillus
species were isolated.
Discussion with Conclusion:
Within one hour of use, protective masks can harbor bacteria found in nose or facial skin of healthcare workers. Prolonged use may lead to an increase in bacterial counts and contamination with various types of microorganisms, representing a significant risk to biological safety. Strengthening hand hygiene practices minimizes the risk of infections and enhances patient and staff safety.
PDF
