The right to paid annual leave is a particularly important principle of EU social law that is regulated by the provisions of Article 7 of the Working Time Directive (WTD), where it enjoys a ...privileged status as the only non-derogable right. Significantly, Article 7 of the WTD Directive has been interpreted by the Court of Justice of the European Union (CJEU) as a directly effective provision. In Croatian law, this right has been implemented by means of the Labour Act. In this article, we examine three aspects of national regulations regarding paid annual leave against which might raise doubts as to the proper implementation of Article 7 WTD. First, we look at the regulation on minimum periods of employment as a precondition for the entitlement to paid annual leave. Here, we shall argue that the national regulation is not consistent with EU law, as it triggers the accrual of the right to paid annual leave only after half a month of employment. After that, we examine the regulation on the overlap between paid annual leave and other types of leave. We shall claim that national rules regulating overlaps between paid annual leave and maternity, parental, adoption, sick and other paid leave are not in violation of EU law. However, in the case of the overlap between paid leave and unpaid leave stemming from the Maternity and Parental Benefits Act, we raise certain doubts as to the adequacy of national regulations. Our last point of interest is the regulation concerning the carrying-over of untaken paid annual leave into the following calendar year, where we argue that national provisions on the carry-over period are not consistent with Article 7 WTD.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
The implementation of funded defined contribution pension systems prompted a broad discussion on how to protect pension fund members from the various risks associated with capital markets. Investment ...risk management is traditionally carried out by investment rules (mainly investment restrictions). However, in single portfolio systems that allow pension savings in just one fund or a single portfolio for all members without making a distinction as to age, these rules are not adequate to prevent the timing risk, namely a sudden fall in the value of accumulated savings immediately before retirement. Consequently, new methods of lifecycle portfolio modelling have been developed. These new investment strategies are based on the age of retirement. Therefore, in this paper the authors analyze the different modalities of lifecycle portfolio modelling from the theoretical and comparative perspective. Two main model strategies have been highlighted: the model of funds of different risk levels (so-called lifestyle funds) and the model of target date funds (so-called lifecycle funds). Knowledge about and understanding of these strategies is important for the successful implementation of the three pillar pension system in Croatia, where two pillars are funded defined contribution systems.
Full text
Available for:
CEKLJ, NUK, ODKLJ, UL, UM, UPUK
The right to paid annual leave is a particularly important principle of EU social law that is regulated by the provisions of Article 7 of the Working Time Directive (WTD), where it enjoys a ...privileged status as the only non-derogable right. Significantly, Article 7 of the WTD Directive has been interpreted by the Court of Justice of the European Union (CJEU) as a directly effective provision. In Croatian law, this right has been implemented by means of the Labour Act. In this article, we examine three aspects of national regulations regarding paid annual leave against which might raise doubts as to the proper implementation of Article 7 WTD. First, we look at the regulation on minimum periods of employment as a precondition for the entitlement to paid annual leave. Here, we shall argue that the national regulation is not consistent with EU law, as it triggers the accrual of the right to paid annual leave only after half a month of employment. After that, we examine the regulation on the overlap between paid annual leave and other types of leave. We shall claim that national rules regulating overlaps between paid annual leave and maternity, parental, adoption, sick and other paid leave are not in violation of EU law. However, in the case of the overlap between paid leave and unpaid leave stemming from the Maternity and Parental Benefits Act, we raise certain doubts as to the adequacy of national regulations. Our last point of interest is the regulation concerning the carrying-over of untaken paid annual leave into the following calendar year, where we argue that national provisions on the carry-over period are not consistent with Article 7 WTD.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
Uvođenje mirovinskih sustava individualne kapitalizirane štednje potaknulo je široku diskusiju o tome kako zaštititi osiguranike od različitih rizika povezanih sa tržištem kapitala. Posljednjih ...nekoliko mjeseci ta su pitanja posebno aktualizirana značajnim negativnim kretanjima na svjetskim tržištima kapitala, ali i vrlo velikim padom vrijednosti imovine kojom se trguje na Zagrebačkoj burzi, a u koju imovinu ulažu i hrvatski mirovinski fondovi. Autori u radu posebnu pozornost posvećuju riziku prinosa, jer ga smatraju najvažnijim rizikom o kojem će u najvećoj mjeri ovisiti visina mirovine umirovljenika iz obveznog kapitalno financiranog dijela mirovinskog sustava. Razlike u prinosu su moguće ne samo u odnosu na uspješnost poslovanja odabranog mirovinskog fonda, već i s obzirom na odabir dana na koji će se imovina kumulirana na osiguranikovom štednom računu prenijeti u mirovinsko osiguravajuće društvo koje će isplaćivati mirovine. Stoga se u radu, s teoretskog i komparativnog stajališta, analiziraju modaliteti upravljanja rizikom prinosa i prikazuju načini zaštite imovine mirovinskih fondova od rizika negativnog ili nedostatnog prinosa. Navedena su pitanja u Hrvatskoj važna za uspješnost provedbe projekta višedijelnog mirovinskog sustava, u kojem je jedan dio kapitalno financiran, pa time i za socijalnu sigurnost građana koji će mirovine ostvarivati iz toga sustava. Ta su pitanja važna i za razumijevanje različitih izazova s kojima su suočeni kapitalno financirani, u odnosu na tekuće financirane mirovinske sustave.
Mirovinska reforma, provedena 1998. i 1999. u Hrvatskoj, obuhvatila je i načine izračuna mirovina (mirovinske formule), koje bitno određuju socijalne i financijske učinke mirovinskog sustava. Pored ...mirovinskog sustava generacijske solidarnosti, koji primjenjuje mirovinske formule primjerene sustavu određenih davanja, uvedena su još dva sustava (obveznog i dobrovoljnog) mirovinskog osiguranja, u kojima se primjenjuju pravila o izračunu mirovina, primjerena sustavu određenih doprinosa. U radu se iscrpno analiziraju mirovinske formule koje primjenjuje reformirani hrvatski sustav generacijske solidarnosti. Upozorava se na koncepcijsku nedosljednost te njome uzrokovanu složenost i nepreglednost novih mirovinskih formula sustava generacijske solidarnosti. Koncepcijska nedosljednost tih formula je odraz, po autorovu mišljenju, utjecaja dviju suprotstavljanih koncepcija, primijenjenih pri njihovu oblikovanju. Na dio rješenja u novom mirovinskom sustavu utjecala je tradicionalna njemačka (tzv. Bismarckova) koncepcija mirovinskog osiguranja, koja primjenu načela uzajamnosti (ovisnosti mirovinskih primanja o ulaganjima u taj sustav) i načela solidarnosti (preraspodjele mirovinskih primanja u korist onih kojima je to potrebno), nastoji ostvariti u jednom jedinstvenom mirovinskom sustavu. Za razliku od toga, dio rješenja oblikovan je pod utjecajem koncepcija Svjetske banke o višedijelnom mirovinskom sustavu u kojem prvi dio (sustav generacijske solidarnosti) ima pretežno socijalnu i redistributivnu funkciju, a ostvarenju načela uzajamnosti služi drugi dio mirovinskog sustava (sustav obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje). Utjecaj međusobno suprotstavljanih koncepcija na oblikovanje ključnih institucija novog mirovinskog sustava svjedoči, po autorovoj ocjeni, o nedostatku jasnih socijalno-političkih opredjeljenja o ciljevima reforme. Posebna pozornost posvećuje se analizi najniže mirovine koju autor smatra netransparentnim socijalnim davanjem na račun osiguranika, a ne svih poreznih obveznika.
U sporovima o novom hrvatskom zakonodavstvu sukobljavaju se interesi različitih socijalnih čimbenika o temeljnim društvenim pitanjima. Različito se tumače ustavne odredbe o pravu vlasništva i potrebi ...njegova ograničenja, različita su viđenja socijalne pravde i socijalne sigurnosti, nema sporazuma o ulozi sindikata i udruga poslodavaca u političkom odlučivanju, odbija se značajnije isticanje privatnopravne naravi radnog odnosa, ne prihvaća se naglašavanje ekonomskog nasuprot političko-socijalnog značenja radnog odnosa, traži se pravo veta za organe radničke participacije i sl. Do sada predložene promjene smatraju se pretjerano liberalnim i usmjerenim samo u korist poslodavca. S obzirom na to da se radi o pitanjima koja su od presudne važnosti za učvršćenje političke demokracije i tržišnog gospodarstva, ovim s člankom želi ukazati na neke glavne koncepcijske sukobe oko novog radnog zakonodavstva i na posljedice opredjeljenja za pojedine od ponuđenih koncepcija.
Uvođenje kapitalno financiranih mirovinskih sustava određenih doprinosa potaknulo je široku raspravu o tome kako zaštititi osiguranike od različitih rizika povezanih s tržištem kapitala. Upravljanje ...rizikom prinosa tradicionalno se provodi putem investicijskih pravila (uglavnom o ograničavanju ulaganja). Međutim, u sustavima koji dopuštaju štednju u samo jednom fondu, s jedinstvenim portfeljem za sve članove bez obzira na njihovu dob, ta pravila nisu prikladna za sprječavanje naglog pada vrijednosti akumulirane štednje neposredno pred umirovljenje. Stoga se u svijetu razvijaju metode cjeloživotnog (lifecycle) modeliranja portfelja. Radi se o investicijskim strategijama temeljenima na dobi odlaska u mirovinu. Stoga se u radu, s teoretskog i komparativnog stajališta, analiziraju različiti modaliteti cjeloživotnog modeliranja portfelja. Kao glavni modeli ističu se fondovi različitog stupnja rizičnosti i cjeloživotni fondovi ciljane godine umirovljenja. Poznavanje i razumijevanje tih strategija važno je za uspješnost provedbe projekta trodijelnog mirovinskog sustava u Hrvatskoj u kojem su dva dijela kapitalno financirana.
Full text
Available for:
CEKLJ, NUK, ODKLJ, UL, UM, UPUK
The right to paid annual leave is a particularly important
principle of EU social law that is regulated by the provisions of Article
7 of the Working Time Directive (WTD), where it enjoys a ...privileged
status as the only non-derogable right. Significantly, Article 7 of the
WTD Directive has been interpreted by the Court of Justice of the European
Union (CJEU) as a directly effective provision. In Croatian law,
this right has been implemented by means of the Labour Act. In this
article, we examine three aspects of national regulations regarding
paid annual leave against which might raise doubts as to the proper
implementation of Article 7 WTD. First, we look at the regulation on
minimum periods of employment as a precondition for the entitlement
to paid annual leave. Here, we shall argue that the national regulation
is not consistent with EU law, as it triggers the accrual of the right to
paid annual leave only after half a month of employment. After that,
we examine the regulation on the overlap between paid annual leave
and other types of leave. We shall claim that national rules regulating
overlaps between paid annual leave and maternity, parental, adoption,
sick and other paid leave are not in violation of EU law. However,
in the case of the overlap between paid leave and unpaid leave stemming
from the Maternity and Parental Benefits Act, we raise certain
doubts as to the adequacy of national regulations. Our last point of
interest is the regulation concerning the carrying-over of untaken paid
annual leave into the following calendar year, where we argue that
national provisions on the carry-over period are not consistent with
Article 7 WTD.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
Pad zaposlenosti, visoka stopa nezaposlenosti, porast rada na crno, pad realnih plaća te druga nepovoljna kretanja u području radnih odnosa, nepovoljno utječu na mirovinsko-invalidsko osiguranje u ...kojem se pogoršava odnos između broja umirovljenika i aktivnih osiguranika, pada razina mirovina, povećava nelikvidnost i rastu financijski gubici. U obrnutom smjeru, mirovinsko-invalidsko osiguranje nepovoljno utječe na razvoj sustava radnih odnosa jer visoki doprinosi nisu poticajni za novo legalno zapošljavanje, nije riješen problem zbrinjavanja invalida, nisu razvijeni načini osiguravanja osoba zaposlenih u atipičnim radnim odnosima, nema ni stvarnog utjecaja stranaka radnog odnosa (poslodavaca i posloprimaca) na upravljanje tim osiguranjem. Uvažavajući povezanost i međuovisnost tih sustava, treba ih temeljito preobraziti i prilagoditi uvjetima tržišnog privređivanja. Pri tome posebnu pozornost treba posvetiti poticanju atipičnih radnih odnosa, većoj fleksibilnosti radnih odnosa, drukčijem pristupu socijalnoj dimenziji radnog odnosa, promijenjenom pristupu u zaštiti invalida, sprečavanju širenja crnog tržišta rada, financijskoj stabilizaciji sustava mirovinsko-invalidskog osiguranja (uz omogućavanje da se u značajnijoj mjeri u taj sustav ugrade elementi sustava kapitalnog pokrića, konkurentnosti, dobrovoljnosti i privatnog upravljanja sustavom) i ograničavanju mogućnosti stjecanja prava za koja nisu plaćeni doprinosi.
PDF
