Cilj istraživanja bio je utvrditi koliko aktivno uključivanje učenika u nastavu utječe na kvalitetu stečenih znanja, kao i na motivaciju te stav učenika prema aktivnoj nastavi. Istraživanje je ...provedeno na uzorku od 64 učenika u tri šesta odjeljenja u osnovnoj školi A.B. Šimića u Zagrebu. Učenici su podijeljeni u eksperimentalnu i kontrolnu skupinu. Eksperimentalna skupina je nastavnu jedinicu Listopadna šuma obradila uz aktivnu nastavu u grupnom, samostalnom i radu u parovima kroz zadatke i nastavu u prirodi. Kontrolna skupina poučavana je klasičnim frontalnim radom nastavnika. Od instrumenata za prikupljanje podataka korištene su tri pisane provjere znanja te anketa za učenike. Pisana provjera provedena je prije istraživanja i nakon svakog provedenog dijela aktivne nastave, a anketiranje učenika na kraju provedenog istraživanja. Rezultati pokazuju povećanu motivaciju, ali i uspješnost učenja u aktivnoj nastavi, a posebno u aktivnostima koje uključuju nastavu u prirodi. Učenici svaku aktivnu tehniku učenja koja im omogućuje slobodu istraživanja i rada izvan učionice doživljavaju pozitivno. Logaritamski oblik regresije bolje objašnjava postignuti uspjeh učenika, ali linearni model još uvijek pokazuje zadovoljavajuću pouzdanost te umanjuje značaj rijetkih pojedinačnih rezultata uspješnosti pa ga je bolje koristiti za prikaz ukupne slike uspješnosti u provjerama znanja. Rezultati istraživanja potvrđuju potrebu korištenja aktivne nastave uz naglasak na boravak učenika u prirodi i korištenje različitih oblika rada koji potiču
Slatkovodni grebeni (engl. freshwater reefs; poznati kao sedrene barijere) posebnost su krša, a
poznati su po jako heterogenim staništima, složenim hidrogeološkim značajkama i jedinstvenim obrascima ...drifta (nizvodnog rasprostranjivanja) makrozoobentosa. Cilj našeg istraživanja bio je istražiti
dnevne i sezonske obrasce drifta između barijera i ujezerenih dijelova toka, koji predstavljaju različite
tipove mezostaništa bogatih mahovinom, ali bez riba, na maloj prostornoj skali unutar krškog sedrotvornog hidrosustava Plitvičkih jezera. Mjesečno smo uzorkovali drift na dva tipa mezostaništa (barijere
i ujezerenja) tijekom podneva i sumraka, ispitujući kvantitativni i kvalitativni sastav drifta, uključujući
beskralježnjake, mahovinu i pridružene čestice organske i anorganske tvari (APOIM). Barijere su
bilježile veće gustoće drifta beskralježnjaka nego ujezereni dijelovi toka. Isti obrazac uočen je za mahovinu i APOIM. U oba tipa mezostaništa, beskralježnjaci su pokazali izrazito visoke, ali vrlo promjenjive gustoće drifta tijekom kasnog proljeća i ljeta (u prosjeku > 100 jedinki m-3), dok su tijekom kasne
zime i ranog proljeća gustoće drifta bile peterostruko niže. Analiza nemetričkog višedimenzionalnog
skaliranja (NMDS) otkrila je da na sezonske obrasce drifta beskralježnjaka utječe sezonsko otplavljivanje vodenih mahovina i pridruženih im beskralježnjaka. NMDS analizom je utvrđeno da su odrasli
i/ili ličinački stadiji svojte Riolus spp. te ličinke svojte Hemerodromia spp. najznačajnije utjecale na razlike
između podnevnih i sumračnih gustoća drifta na barijerama i u ujezerenim dijelovima toka. Na barijerama su podnevne gustoće drifta makrozoobentosa, mahovina i APOIM bile više od gustoća drifta u
uzorcima sakupljenima u sumrak. Unutar ujezerenih dijelova toka, drift beskralježnjaka je u velikoj
mjeri bio aperiodičan. Sugeriramo da je porast podnevnog i / ili aperiodičnog drifta posljedica nedostatka riba između barijera i ujezerenih dijelova toka. Naši rezultati nadalje su pokazali da vodeni
beskralježnjaci koji nastanjuju barijere (brze dijelove toka) i ujezerenja (spore dijelove toka) uglavnom
pokazuju „pasivni drift“ posredovan čimbenicima važnima za transport tvari i organizama unutar
vodenih tokova, poput protoka vode i otplavljivanja vodene vegetacije. Na promatrane prostornovremenske obrasce drifta vjerojatno utječu i ontogenetski pomaci u periodičnosti drifta (tj. pomaci koji
ovise o stupnju razvoja i morfološkim obilježjima pojedinih svojti), kao i bentoska raspodjela pojedinih
svojti beskralježnjaka unutar mahovine. Možemo zaključiti da je u područjima slatkovodnih grebena
i pridruženih slijedova barijera i ujezerenih dijelova toka unutar hidrosustava Plitvičkih jezera, utjecaj
biotičkih čimbenika na obrasce drifta minimalan u odnosu na snažan utjecaj abiotičkih čimbenika.
Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi konceptualno razumijevanje cvijeta u učenika 5. i 7. razreda osnovne škole ovisno o stručnosti nastavnika korištenjem metode crtanja. Istraživanje je provedeno ...u dvije osnovne škole na uzorku od 66 učenika 5. i 79 učenika 7. razreda. Dio nastave provodila je stručno osposobljena nastavnica, a dio prehrambeni tehnolog bez završene dodatne pedagoško-psihološke i metodičke edukacije. Korišten je instrument za provjeru konceptualnog razumijevanja cvijeta izrađen za potrebe istraživanja. Učenici su uspješniji u reproduktivnom znanju dok postoji niz problema u konceptualnom razumijevanju. Utvrđena statistički značajna razlika u postignućima učenika ovisno o stručnoj osposobljenosti nastavnika mogla bi ukazivati na postojanje utjecaja osposobljenosti nastavnika na rezultate učenja i nivo konceptualnog razumijevanja, iako bi za potpunije zaključke istraživanje trebalo provesti na većem uzorku.
Cilj istraživanja bio je ispitati konceptualno razumijevanje nastavnih sadržaja biologije na uzorku pisanih zadaća učenika 7. razreda sa Županijske i Državne razine natjecanja provedenih školske ...godine 2014./2015. Uzorak je sadržavao 148 najbolje riješenih pisanih zadaća po županijama, odnosno zadaće u kojima je točno riješeno 75% zadataka te 11 zadaća s državnog natjecanja iste godine. Pisane zadaće sadržavale su zadatke oblikovane u skladu s preporukama za pripremu pisanih provjera iz biologije. Podatci su analizirani u skladu s makrokonceptnim okvirom biologije uz stručnu procjenu kvalitete zadataka, utjecaj kvalitete zadataka na stupanj diskriminacije učenika s obzirom na kvalitetu bioloških znanja, usklađenost s nastavnim sadržajima biologije 7. razreda osnovne škole propisanih nastavnim planom i programom, povezanost sa svakodnevnim životom, općom kulturom i nastavnim sadržajima drugih prirodoslovnih predmeta. Rezultati istraživanja su pokazali da nema značajnih razlika u uspješnosti rješavanja zadataka s obzirom na spol te da su učenici najuspješniji u rješavanju zadataka I. kognitivne razine bez obzira na težinu zadataka. Uspješnost u rješavanju zadataka opada s porastom kognitivne razine i težine zadataka. Prema metrijskoj analizi 65% zadataka u testu je odgovarajuće težine, a 57% je odgovarajuće diskriminativnosti. Analiza rezultata je ukazala da iskustvo sastavljača zadataka i pisanih zadaća utječe na procjenu razine i težine zadatka.
S ciljem utvrđivanja stavova učenika o nastavi organiziranoj u dvosatu 2007. i 2008. godine provedeno je istraživanje s učenicima osnovne i srednje škole. Obuhvaćeni su učenici koji nastavu prirode i ...biologije provode u dvosatu aktivnim i klasičnim načinom rada i oni koji nastavu provode istim strategijama, ali u pojedinačnim satovima (dva sata tjedno). Istraživanje se sastojalo od provedbe ankete za učenike koja je sadržavala 32 pitanja. Rezultati ankete pokazuju da su učenici podijeljenog mišljenja o tome koja je nastava bolja, ali svi misle da se u dvosatu puno toga napravi i zapamti. Kada stavove učenika o praćenju sata i pamćenju gradiva u dvosatu analiziramo s obzirom na korištene strategije poučavanja onda uočavamo kako su učenici stava da aktivne strategije olakšavaju praćenje i pamćenje kada su primijenjene u dvosatu a klasične strategije kada su primijenjene u pojedinačnom satu. Da nastava sa stankom od tjedan dana utječe na njihovo zaboravljanje, najvećim dijelom misle učenici koji nastavu provode u dvosatu aktivnim načinom rada.
Cilj suvremenog prirodoslovnog obrazovanja trebao bi biti razvoj konceptualnog razumijevanja kod učenika te izbjegavanje ili ispravljanje postojećih miskoncepcija pri izgradnji koncepata. Crtanje je ...jedna od učinkovitih metoda za utvrđivanje konceptualnog razumijevanja učenika i identifikaciju miskoncepcija. Cilj istraživanja bio je utvrditi učeničko konceptualno razumijevanje cvijeta, koristeći se metodom crtanja i pitanjima otvorenog tipa na uzorku od ukupno 545 učenika dviju osnovnih škola. Uspoređivane su učeničke percepcije cvijeta u 5. razredu (s 10 ili 11 godina) i 7. razredu osnovne škole (s 13 ili 14 godina). Korišten instrument provjere izrađen je za potrebe ovog istraživanja, a sastojao se od zadataka otvorenog tipa od kojih je polovica tražila odgovore riječima, a polovica crteže uz označavanje. Crteži su klasificirani u kategorije prema njihovoj točnosti. Istraživanje ukazuje na problem učenika s percepcijom cvijeta u oba ispitivana razreda i nedostatak razumijevanja njegove uloge, posebice kod učenika 5. razreda koji su pokazali u dva pitanja i statistički značajno lošiji rezultat. Učenici raspolažu velikim brojem termina vezanih uz cvijet, tj. imaju deklarativno znanje, ali istovremeno imaju velikih problema s razumijevanjem koncepta i uloge cvijeta. Istraživanje upućuje na potrebu češćeg korištenja crteža u provjeri razumijevanja koncepta cvijeta kod učenika, a cijeli niz uočenih problema ukazuje i na potrebu daljnjeg istraživanja načina poučavanja i njegovog utjecaja na percepciju cvijeta kod učenika.
U poučavanju biologije sve je veći naglasak na konceptualno razumijevanje pa je aktualna tema u istraživanju nastave biologije definiranje makrokonceptnog okvira koji bi tome trebao pridonijeti. Rad ...prikazuje postojeće prijedloge makrokonceptih okvira različitih autora i predstavlja vlastiti prijedlog. U sklopu projekta MZOŠ-a Kompetencije učenika u nastavi prirode i biologije predložen je okvir od šest makrokoncepata (ustrojstvo živih bića, energija, ravnoteža, raznolikost, međuovisnost i razmnožavanje) koji su osnova za razumijevanje biologije, a prisutni su u postojećim nastavnim programima. Kako bi se utvrdila zastupljenost makrokoncepata i koncepata unutar pitanja po razredima te između razreda, dvadeset nastavnika osnovnih škola i gimnazija uključeno je u sastavljanje pitanja prema predloženom makrokonceptnom okviru. Analizom je utvrđena neravnomjerna zastupljenost pitanja povezanih s pojedinim makrokonceptima i konceptima po razredima i između njih. Pretpostavka je da nastavnici učenicima postavljaju pitanja za nastavne sadržaje kojima poklanjaju veću pažnju i koje smatraju važnim u poučavanju, rezultati ukazuju na nejednaku i često nedovoljnu zastupljenost određenih makrokoncepata u pojedinim razredima, vjerojatno i stoga što ih nastavnici ne prepoznaju u sadržajnoj usmjerenosti nastavnog programa. Definirani okvir pokazao se svrhovit za poučavanje biologije, a ostavlja mogućnost za prilagodbu te bi trebao poslužiti za izradu suvremenog nastavnog kurikula biologije čija orijentacija ne bi bili sadržaji, već konceptualni pristup poučavanju.
Istraživanje je provedeno s ciljem utvrđivanja učeničkih miskoncepcija u nastavnim sadržajima biologije, te utvrđivanja koliko nastavnici poznaju miskoncepcije učenika. Ukupni uzorak obuhvatio je ...8691 učenika iz 41 osnovne škole i 36 gimnazija, koji su rješavali provjere znanja od 2007. do 2010. godine. Miskoncepcije su identificirane analizom frekvencije odabira odgovora po klasama ukupne uspješnosti učenika na provjeri. Dijagnosticirane miskoncepcije kategorizirane su prema uzrocima njihovog nastanka na one koje nastaju kao posljedica nerazriješenih predkoncepcija iz svakodnevnog života, zbog nerazumijevanja korištenih pojmova, zbog nerazlikovanja značenja istih pojmova u svakodnevno kontekstu
i znanosti, kao posljedica primjene pogrešne analogije, kao posljedica
nerazumijevanja koncepata iz fizike ili kemije, vezane uz teorije koje
više ne vrijede u znanosti, kao posljedica neprimjerene informacije u udžbenicima, kao posljedica neprimjerene informacije nastavnika, zbog nerazumijevanja koncepta, uzrokovane površnim prenošenjem činjenica i sadržaja te nastale uslijed učeničkog antropocentričnog pogleda na svijet. Usporedbe miskoncepcija koje očekuju nastavnici, sakupljenih anketiranjem, s učeničkim miskoncepcijama pokazuju da su nastavnici samo djelomice svjesni problema što upućuje na potrebu daljnjih istraživanja i uključivanja rezultata u edukaciju nastavnika. Jedino se na taj način može uspješnije raditi na uklanjanju miskoncepcija, odnosno sprječavanju njihova nastanka u budućem poučavanju.
Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi konceptualno razumijevanje cvijeta u učenika 5. i 7. razreda osnovne škole ovisno o stručnosti nastavnika korištenjem metode crtanja. Istraživanje je provedeno ...u dvije osnovne škole na uzorku od 66 učenika 5. i 79 učenika 7. razreda. Dio nastave provodila je stručno osposobljena nastavnica, a dio prehrambeni tehnolog bez završene dodatne pedagoško-psihološke i metodičke edukacije. Korišten je instrument za provjeru konceptualnog razumijevanja cvijeta izrađen za potrebe istraživanja. Učenici su uspješniji u reproduktivnom znanju dok postoji niz problema u konceptualnom razumijevanju. Utvrđena statistički značajna razlika u postignućima učenika ovisno o stručnoj osposobljenosti nastavnika mogla bi ukazivati na postojanje utjecaja osposobljenosti nastavnika na rezultate učenja i nivo konceptualnog razumijevanja, iako bi za potpunije zaključke istraživanje trebalo provesti na većem uzorku.
Razjašnjenje interakcija u hranidbenoj mreži omogućuje bolje razumijevanje funkcioniranja ekosustava te indikaciju antropogenih učinaka koji često uzrokuju promjene uvjeta okoliša i narušavanje ...hranidbene mreže kopnenih i vodenih ekosustava. Trofičke interakcije mikrofaune i makrozoobentosa slabo su proučavane u priobalnim (litoralnim) zonama plitkih vodenih tijela. Cilj ovog rada je usporediti interakcije beskralježnjaka i izvora hrane, uključujući epifiton, zooplankton i makrozoobentos u strukturno heterogenim litoralnim zonama triju plikih jezera umjerenog pojasa. U submerznim i strukturno složenim makrofitskim sastojinama vrste Ceratophyllum demersum rašljoticalci su razvili populacije velike brojnosti, a također je u njima zbilježena veća raznolikost i biomasa epifitskih protozoa i beskralježnjaka u usporedbi sa sastojinama plutajuće vrste Nuphar lutea. Analiza funkcioniranja ekosustava ukazivala je na to da je u heterogenim makrofitskim sastojinama povećana biomasa makrozoobentoskih predatora i izraženija je njihova predacija nad planktonskim rakovima. Hranidbene mreže bile su složenije u heterogenima staništima, a epifiton i zooplankton imali su važan udio u hranidbenim resursima unutar hranidbene mreže beskralježnjaka. Modeliranje hranidbenih mreža inidicira veću ranjivost zooplanktona i epifitona na predaciju beskralježnjaka u kompleksnijim, submerznim, makrofitskim sastojinama u odnosu na sastojine plutajućih makrofita. Integrirani pristup s aspekta ekologije biocenoza, ekosustava i hranidbenih mreža u objašnjenju složenih trofičkih interakcija u litoralnoj zoni potvrđuje povećanje raznolikosti i kompleksnosti hranidbenih mreža sa strukturalnom heterogenošću mikrostaništa.
PDF
