Cilj pričujočega prispevka je kritično analizirati dosedanje raziskovanje diskriminacije v Sloveniji s poudarkom na raziskovanju intersekcijske diskriminacije, ki omogoča razumevanje novih vsebin in ...novih realnosti diskriminacije v sodobnih družbah. Prispevek predstavi pregled opravljenih raziskav s področja diskriminacije v slovenskem prostoru med letoma 1991 in 2018, ki pokaže, da je raziskovanje diskriminacije najpogosteje osredinjeno na enodimenzionalno izkušnjo diskriminacije. Doslej sta bili v Sloveniji opravljeni samo dve empirični študiji, ki neposredno obravnavata intersekcijski pristop k diskriminaciji. To pa ne pomeni, da se z intersekcionalnostjo ne ukvarjajo oziroma je ne obravnavajo druge študije. Nasprotno, že v 90. letih zasledimo raziskave, ki so opozarjale na součinkovanje več osebnih okoliščin na položaj posameznika oziroma posameznice ter na nove družbene realnosti, ki nastajajo na teh presečiščih in s katerimi se srečujejo diskriminirani posamezniki in posameznice.
Mnoge studije već su pokazale da korištenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija (IKT)
ne dovodi nužno do veće usamljenosti i socijalne izolacije među ljudima. Unatoč tome, pretpostavka
da IKT ...doprinosi osjećajima usamljenosti i povezanim bolestima i dalje postoji među
nekim istraživačima i u svakodnevnom životu. Ovaj rad raspravlja o sociološkom razumijevanju
socijalnosti iz perspektive korištenja IKT-a za vrijeme pandemije COVID-19 u Sloveniji.
Rezultati online ankete provedene na slučajnom uzorku (n=454) tijekom jeseni 2020. godine
pokazali su da je unatoč vladinim mjerama, koje ograničavaju okupljanja i fizičke interakcije
pojedinaca, socijalna dinamika i dalje bila prisutna, iako pretežno putem IKT-a. Štoviše, većina
ispitanika nije iskusila veću usamljenost tijekom tog razdoblja, vjerojatno zato što su održavali
svoje socijalne kontakte u kiberprostoru. Također, otkrili smo da su ispitanici bili uključeni u
različite aktivnosti povezane s održavanjem socijalne interakcije u kiberprostoru (npr., telefonski
razgovori, aktivnosti na društvenim mrežama, video-pozivi), što im je pomoglo osjećati
se manje usamljeno. Glavni cilj rada je promišljanje o suvremenim socijalnim trendovima,
sugerirajući da blizina u fizičkom prostoru više nije preduvjet za nastanak i održavanje socijalne
dinamike među pojedincima.
PDF
