Cilj ovog članka je prikazati Nagelovu kritiku, zatim Maritainov mogući odgovor na tu kritiku, te vrednovati domet i vrijednost Nagelove kritike. Nagel se zapravo ne bavi pitanjima filozofije ...znanosti nego pitanjem mogućnosti postojanja znanja izvan znanosti, tj. filozofskog, metafizičkog znanja. Budući da je nemogućnost postojanja takvog znanja po njegovoj vlastitoj formulaciji njegova polazna pretpostavka, on nije u stanju valjano kritizirati protivno gledište. Dok Nagel svoju scientističku tezu nije smatrao potrebnom dokazivanja, Maritain je naprotiv protivnu tezu dokazivao. Dapače, Nagel se nije baš ni potrudio bolje upoznati Maritainovu filozofiju znanosti. U Nagelovom služenju grubim etiketama u svojoj kritici nazire se jedna svjetonazorska netrpeljivost, jer ovakva kritika je u drastičnoj suprotnosti sa mirnim, racionalnim i argumentiranim stilom većine njegovih tekstova, posebno iz filozofije znanosti.
Polish logic flourished between the two World Wars and played a major role at Polish universities. This flowering essentially marked the philosophy in Poland in the 20th century. The Catholic ...University of Lublin (Katolicki Universytet Lubelski, KUL) was founded in 1918, and its Faculty of Philosophy and Chair of Logic in 1946. The role that logic has had at KUL reflects the typical Polish tradition from the first half of the century and the more ancient tradition of medieval universities. Among logicians who taught at this university stand out Antoni Korcik, Józef Iwanicki, Jerzy Kalinowski, Stanisław Kamiński, Ludwik Borkowski and Stanisław Kiczuk. They have made significant contributions to logic and its application in philosophy, not only in Poland. In their work we can find influences from analytic and Thomistic currents, the Lvow-Warsaw school and the Lublin school.
In this article the author analyzes Kedrov’s exposition and criticism of Maritain's philosophy of science. In the first part he outlines Kedrov’s life and work. In the second part he presents ...Kedrov’s exposition of Maritain’s philosophy of science and Kedrov’s critical remarks on thatphilosophy. In the third part, which is the longest and the most important, he analyzes the soundness of the arguments in Kedrov’s criticism of Mantam. The author shows that Kedrov had the intention of making affair and objective presentation of Maritain’s views. Kedrov is nevertheless wrong in his criticism because he did not properly understand some of the central theses of Maritain’s philosophy. These include in particular Maritain’s cognitive realism, the nature of his metaphysics and natural theology and his views on the relationship of science and philosophy with faith.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
Autor donosi pregled vrlo turbulentnoga razvoja logike u komunističkoj Rusiji. Tijekom prva tri desetljeća komunističke vlasti logika je bila izbačena iz obrazovnoga sustava i službeni stav prema ...njoj bio je jasno neprijateljski. Od 1946. godine, nakon Staljinove osobne intervencije, logika se vraća u obrazovni sustav. Slijedeća otprilike dva desetljeća razdoblje su borbe ruskih logičara za ponovno
rađanje, razvoj i afirmaciju logike u Rusiji. U toj su borbi bili suočeni s mnogim i različitim vrstama zapreka i poteškoća. U posljednjem razdoblju logika je u Rusiji napokon priznata kao respektabilna disciplina i postiže miran razvoj. Autor iznosi karakteristične podatke te opisuje tragične i tragikomične događaje koji ilustriraju ovaj razvoj i preokrete, a mnogi od njih postali su poznati tek objavljivanjem uspomena nekih ruskih filozofa nakon pada komunizma.
U ovom članku autor analizira Kedrovljevo izlaganje i kritiku Maritainove filozofije znanosti. U prvom dijelu kratko izlaže Kedrovljev život i djelo. U drugom dijelu predstavlja Kedrovljevo izlaganje ...Maritainove filozofije znanosti i Kedrovljeve kritičke primjedbe toj filozofiji. U trećem dijelu, najvećemu i najvažnijem, analizira ispravnost argumenata u Kedrovljevoj kritici Maritaina. Autor pokazuje da je Kedrov imao nakanu napraviti nepristrano i objektivno predstavljanje Maritainovih pogleda. Kedrov ipak nije u pravu u svojoj kritici jer neke od središnjih teza Maritinove filozofije nije dobro razumio. Ove posebno uključuju Maritainov spoznajni realizam, narav metafizike i naravne teologije i njegove poglede na odnose znanosti i filozofije prema vjeri.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
U ovom članku autor analizira savjete Alvina Plantinge kršćanskim filozofima.
Savjeti iz poznatog Plantingina članka dopunjeni su pojašnjenjima iz nekih drugih,
posebno kasnijih njegovih tekstova. ...Plantingini savjeti uspoređuju se s njegovom
vlastitom praksom kao filozofa i kršćanina. Konačno, Plantingini savjeti i njegov način
bavljenja kršćanskom filozofijom uspoređuju se s tomističkom i neotomističkom filozofijom
i s idejama i praksom nekih vodećih filozofa tomističke tradicije.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
Cilj ovog članka je prikazati Nagelovu kritiku, zatim Maritainov mogući odgovor na tu kritiku, te vrednovati domet i vrijednost Nagelove kritike. Nagel se zapravo ne bavi pitanjima filozofije ...znanosti nego pitanjem mogućnosti postojanja znanja izvan znanosti, tj. filozofskog, metafizičkog znanja. Budući da je nemogućnost postojanja takvog znanja po njegovoj vlastitoj formulaciji njegova polazna pretpostavka, on nije u stanju valjano kritizirati protivno gledište. Dok Nagel svoju scientističku tezu nije smatrao potrebnom dokazivanja, Maritain je naprotiv protivnu tezu dokazivao. Dapače, Nagel se nije baš ni potrudio bolje upoznati Maritainovu filozofiju znanosti. U Nagelovom služenju grubim etiketama u svojoj kritici nazire se jedna svjetonazorska netrpeljivost, jer ovakva kritika je u drastičnoj suprotnosti sa mirnim, racionalnim i argumentiranim stilom većine njegovih tekstova, posebno iz filozofije znanosti.
In this article the author analyzes Alvin Plantinga’s advice to Christian philosophers. The advice in Plantinga’s famous article are supplemented by clarifications from some of his other texts, ...especially the later ones. Plantinga’s advice are compared to his own practice as a philosopher and as a Christian. Finally, Plantinga’s advice and his way of doing Christian philosophy are compared with Thomistic and neo-Thomistic philosophy, and with the ideas and the practice of some leading philosophers of the Thomistic tradition.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
Poljska logika doživjela je procvat između dva svjetska rata i igrala je važnu ulogu na poljskim sveučilištima. Taj procvat bitno je obilježio filozofiju u Poljskoj u 20. stoljeću. Katoličko ...sveučilište u Lublinu (Katolicki Uniwersytet Lubelski, KUL) osnovano je 1918. godine, a njegov Filozofski fakultet i Katedra za logiku 1946. godine. Uloga koju je logika imala na KUL odražava tipičnu poljsku tradiciju iz prve polovine stoljeća i stariju tradiciju srednjovjekovnih sveučilišta. Među logičarima koji su predavali na ovom sveučilištu ističu se Antoni Korcik, Józef Iwanicki, Jerzy Kalinowski, Stanisław Kamiński, Ludwik Borkowski i Stanisław Kiczuk. Oni su dali značajan doprinos logici i njezinoj primjeni u filozofiji, ne samo u Poljskoj. U njihovu radu možemo naći utjecaje analitičkih i tomističkih pravaca, lavovsko-varšavske i lublinske škole.
Članak prikazuje koje informacije o hrvatskoj kršćanskoj filozofiji pod komunističkom vlašću donose razne filozofske enciklopedije, leksikoni i bibliografije, te jedan opsežan prikaz kršćanske ...filozofije u 19. i 20. stoljeću. Situaciju u Hrvatskoj uspoređuje s onom u Sloveniji i Poljskoj.
Spoznaje do kojih se može doći su dosta skromne. Jedan od razloga je taj što većina izvora glavnu pažnju poklanja filozofima na državnim sveučilištima gdje u to vrijeme nije moglo biti kršćana. Hrvatski filozof kojega se najviše susreće je marksist Gajo Petrović. Drugi razlog je što većina prikaza piše o "jugoslavenskoj" filozofiji, slabo ili nikako razlikujući Hrvatsku od drugih zemalja u okviru bivše Jugoslavije.
Od starijih hrvatskih kršćanskih filozofa koji su već prije 1945. napisali glavna djela, ali su još bili živi za vrijeme komunističke vlasti, ističe se Stjepan Zimmermann. O onima koji su većinom djelovali tijekom razdoblja komunističke vlasti može se naći manje informacija. Među njima se ističu Miljenko Belić SJ i Tomo Vereš OP.
PDF
