Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Phytoplankton organisms are primary link in the food chain and primary
producers of organic substances. On one side, it is ...emphasissed their
importance in the diet and, on the other, their excessive growth can lead to
undesirable consequences for the ecosystem. The aim of this study is to
present qualitative and quantitative situation of phytoplankton in the Boka
Kotorska Bay, including in the last case phytoplankton biomass too, which is
expressed through the concentration of chlorophyll a. Through qualitative and
quantitative aspects of phytoplankton can be create a general overview of the
degree of eutrophication in the Bokakotorska Bay and to point out possible
hazards and precautions to be taken to avoid negative consequences. All these
biological parameters can not be separated from the physical-chemical
parameters with which they are in interaction and which directly affect the
quantity and qualitative composition of phytoplankton. The abundance of
phytoplankton often reached values of 106 cells/l, which is typical for an
eutrophic area and abundance of phytoplankton wasn’t below 105 cells/l
throughout the study, which again points to increased eutrophication.
Phytoplankton group that has dominated almost during all investigated period
were diatoms, which are eurivalent group of organisms. Another group of
organisms that were present were dinoflagellates, which are interesting
because they produce toxins that can be harmful to humans. Among diatoms, it
was found algae that are otherwise characteristic of nutrients-enriched
areas, which indicate changes in the Bay. Noticed algae that prefer higher
nutrients concentration were Chaetoceros affinis, Dactyliosolen
fragilissimus, Leptocylindrus danicus, Navicula spp., Pseudo-nitzschia spp.
and Thalassionema nitzschioides. The following diversity were analyzed:
Shannon's diversity index (H '), the reciprocal of Simpson's index (1 / D)
and Margalef's index (d) for the Boka Kotorska Bay. It was found that indices
were lower when phytoplankton abundance was higher and when the dominance of
certain species was noticed, such in current study it was in July, when
dominated species Thalassionema nitzshioides. That suggests that diversity is
lower when occurrs predominance of certain species. In relation to
phytoplankton biomass expressed in chlorophyll a concentration, according to
various criteria (Håkanson et al., 1994; Ignatiades 2005), Boka Kotorska Bay
was identified as meso-eutrophic area. Considering that parameters which
indicate the degree of eutrophication suggest that the Boka Kotorska Bay
begins to take characteristic of eutrophic area, it should be taken measures
to prevent further progression to an even higher degree of eutrophication.
Boka Kotorska Bay is one particularly sensitive ecosystem, especially the
Kotor Bay, which is closed and with the weaker dynamics of water masses and
under the growing pressure of eutrophication.- Fitoplanktonski organizmi su primarna karika u lancima ishrane, odnosno
primarni producenti organskih supstanci. Sa jedne strane se ističe njihova
važnost u ishrani, a sa druge njihov povećan razvoj može da dovede do
neželjenih posljedica za ekosistem. Cilj ovog istraživanja je bio da se
prikaže kvalitativno i kvantitativno stanje fitoplanktona u Bokokotorskom
zalivu, uključujući tu u posljednjem slučaju i biomasu fitoplanktona, a
izraženu preko koncentracije hlorofila a. Preko kvalitativnog i
kvantitativnog aspekta fitoplanktona može se stvoriti okvirna slika o stepenu
eutrofikacije u zalivu i ukazati na moguće opasnosti i mjere koje treba
preduzeti da bi se izbjegle negativne posljedice. Sve nabrojane biološke
parametre nije moguće odvojiti od fizičko-hemijskih parametara sa kojima su u
međusobnoj interakciji i koji direktno utiču na količinu i sastav
fitoplanktona. Brojnost fitoplanktona je često dostizala vrijednosti 106
ćelija/l, što je karakteristično za eutrofno područje i nije bila ispod 105
ćelija/l tokom cijelog istraživanja, što opet ukazuje na povećanu
eutrofikaciju. Fitoplanktonska grupa koja je dominirala tokom istraživanja su
bile dijatomeje, koje su eurivalentna grupa organizama. Druga grupa
organizama koja je bila prisutna su dinoflagelate, koje su interesantne s
obzirom da mnoge od njih proizvode toksine koji mogu biti štetni za čovjeka.
Među dijatomejama zabilježene su vrste koje su karakteristične za područja
bogata nutrijentima, što govori o promjenama u zalivu. Alge koje su nađene, a
koje preferiraju povećanu količinu nutrijentima su Chaetoceros affinis,
Dactyliosolen fragilissimus, Leptocylindrus danicus, Navicula spp.,
Pseudonitzschia spp., Thalassionema nitzschioides i dr. Analizirani su
indeksi diverziteta Shannon-ov indeks diverziteta (H’), recipročan Simpson-ov
indeks(1/D) i Margalef-ov indeks (d) za područje Bokokotorskog zaliva i
nađeno je da su indeksi bili manji kada je brojnost fitoplanktona bila veća i
kada je bila prisutna dominacija određenih vrsta, kao npr. u julu mjesecu
kada je dominirala vrsta Thalassionema nitzshioides. To ukazuje na činjenicu
da je diverzitet manji kada je prisutna dominacija određenih vrsta. U odnosu
na biomasu fitoplanktona izraženu koncentracijom hlorofila a, prema raznim
kriterijumima (Håkanson et al., 1994; Ignatiades 2005), zalivsko područje je
okarakterisano kao mezo-eutrofno područje. S obzirom da parametri koji
pokazuju stepen eutrofikacije ukazuju da Bokokotorski zaliv počinje da dobija
karakteristike eutrofnog, treba preduzeti mjere da bi se spriječilo dalje
napredovanje prema još višem stepenu eutrofije. Bokokotorski zaliv je jedan
osjetljiv ekosistem, a naročito Kotorski zaliv koji je zatvoreniji, sa
slabijom dinamikom vodenih masa i pod većim pritiskom eutrofikacije.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Fauna puževa golaća (Heterobranchia) u Crnoj Gori je do sada slabo istražena. Cilj ovog rada je bio unaprijediti saznanja o ovim morskim organizmima u zalivu Boka Kotorska, specifičnom, nalik fjordu ...zalivu južnog Jadrana. Novi nalazi za sedam vrsta heterobranchia su pronađeni tijekom naših terenskih istraživanja u 2017. godini, dok su podaci za tri nova nalaza dobijeni analizom podvodnih fotografija iz prethodnih razdoblja. Ažurirana lista sumira saznanja o raznolikosti puževa golaća u Bokokotorskom zalijevu od najs-tarijeg zapisa iz 1967.g. do danas, a obuhvaća ukupno 62 vrste.
Tema je ovog rada odgovornost za štetu prijevoznika u cestovnom prometu na području
Hrvatske i susjednih država, i to država bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije
(Republika Srbija, ...Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Republika Slovenija). Posebno se
obrađuju pravna pravila kojima se uređuje odgovornost prijevoznika za štetu u unutarnjem
cestovnom prometu i pravna pravila kojima se uređuje odgovornost prijevoznika za štetu u
međunarodnom cestovnom prometu i to za štetu na stvarima, putnicima te njihovoj prtljazi.
Istaknute su i sličnosti te razlike uređenja u spomenutim državama.
Europski sustav centralnih banaka (ESCB) sastavljen je od nacionalnih centralnih banaka država članica EU i Europske centralne banke (ECB) koja ima usmjeravajuću i vodeću ulogu u funkcioniranju ovog ...sustava.
ESCB u organizacijskom i funkcionalnom smislu predstavlja konačni rezultat europskih ekonomskih integracijskih procesa, što samo po sebi govori, kako fazni način - zadnja faza u formiranju ekonomske i monetarne unije (od 01.01.1999. do 01. 01. 2002.), tako i vrijeme na isteku te faze njegovog funkcionalnog zaokruživanja (puštanje u optjecaj europske monete).
Ako je uspostavljanje i funkcioniranje ESCB bilo konačno ishodište procesa europskih ekonomskih integracija, prirodno je očekivati i da proces prilagođavanja bankarskog sustava Crne Gore bude također konačni proizvod procesa stabilizacije i pridruživanja Crne Gore EU. Dosadašnji utemeljeni tranzicijski proces, sa trendom pozitivnih makroekonomskih kretanja, stvara uvjete i otvara prepoznatljiv put ka efikasnom prilagođavanju rada crnogorskog bankarskog sustava europskim standardima i uključivanju CBCG u ESCB kao konačni ishod ukupnog procesa stabilizacije i pridruživanja Crne Gore EU.
Rad analizira putopisne napise o Crnoj Gori Zadranina Josipa (Joze) Modrića, novinara i publicista, bečkog studenta, koji se potpisivao i kao Giuseppe Modrich i Modric, a pisao je i objavljivao svoje ...radove na talijanskom jeziku. Istraženi su povodi njegovih dviju posjeta Crnoj Gori 1892. i 1902. kao i njegova imagološka slika te zemlje i njenih stanovnika, Crnogoraca, koja se dijelom poklapa, a dijelom odstupa od uvriježene, stereotipne slike o njima u europskim putopisnim zapisima s konca 19. i početkom 20. stoljeća. U svojim je putopisima Josip Modrić dao znatan doprinos formiranju, usvajanju i promjeni diskurzivne prakse o kraljevini Crnoj Gori toga vremena, u vremenu kad se, zbog specifičnih povijesnih okolnosti vezanih za dinastije Savoia i Petrović, bilježi znatan porast interesa talijanske javnosti za ovu prekojadransku zemlju.
Bit bilateralne suradnje i potpisivanja sporazuma između dvije države o zaštiti prava manjina trebao bi ići isključivo u smjeru njegove što bolje provedbe, poboljšanja statusa manjina, te postizanju ...još bolje zaštite njihovih prava. On bi trebao biti shvaćen i kao jedan od mogućih izvora financiranja manjina. Dobra bilateralna suradnja i dobri odnosi između matične i domicilne države određene manjine su jako bitni za zaštitu manjina, ali ne u smislu daje svaki negativni unutarnjepolitički potez matične države u stanju rasplamsati diskriminaciju prema pripadnicima te manjine u domicilnoj državi. Uspostavljanje odnosa između nacionalnih manjina i matičnih država i u našoj regiji je izuzetno važno zbog očuvanja nacionalne,jezične i kulturne tradicije te njihovog
razvoja. To također vrijedi i za pripadnike srpske i crnogorske manjine u Hrvatskoj kao i pripadnike hrvatske manjine u Srbiji i Crnoj Gori.
Predmet ovog rada je zaštita prava manjina u periodu poslije tzv. hladnog rata do danas u Crnoj Gori, uz posvećivanje pažnje pravima političke participacije kao neophodnom mjestu za integriranje ...pripadnika manjina.
Iako je dio državne zajednice Srbija i Crna Gora, u kojoj se na žalost nije odoljelo skoro svim oblicima sukoba prouzrokovanih etničkim, nacionalnim i vjerskim momentima, Crna Gora se može okarakterizirati kao zajednica u kojoj postoji multietnička harmonija. Manjinska zaštita ovdje, kao faktor stabilnosti i sigurnosti, odražava se i na Europu u cjelini.
Specifični historijski, društveni i kulturni okvir Crne Gore obećava da će i dalje u njoj postojati interetnički sklad. Ipak, težak put tranzicije od komunističkog modela ka modernoj demokraciji treba se nadići zajedno s novim problemima i iskušenjima povodom etničkog diverziteta u okruženju. Raznolikost nacija, etnosa, kultura i jezika, koja ovdje postoji, oduvijek se procjenjivala kao bogatstvo crnogorskog društva, što je naročito došlo do izražaja u novonastalim okolnostima poslije hladnog rata. Da bi se održala takva atmosfera, Crna Gora mora da razvije i osigura bolju primjenu političkih prava pripadnika nacionalnih manjina. Predloženo zakonsko rješenje umnogome bi doprinijelo unapređivanju političke participacije manjina.
U eri globalizacije poslovanja, ubrzanih procesa internacionalizacije i digitalizacije, visokoobrazovni sustavi se suočavaju s brojnim izazovima, a institucije visokog obrazovanja širom svijeta ...razvijaju strategije i taktike koje će im omogućiti stvaranje konkurentnog obrazovnog sustava koji će odgovoriti potrebama suvremenog tržišta rada. U takvim uvjetima, posebno važnu ulogu imaju odgojni ciljevi koje je definirao UNESCO, a koji su sadržani u krilatici »Učim da znam, učim da radim, učim da budem (aktivan član društva) i učim živjeti u zajednici.« Stoga ne čudi da mnoge obrazovne politike širom svijeta posvećuju veliku pozornost konceptu »društveno korisnog učenja« i njegovom uvođenju u nastavne planove i programe. Ovaj rad predstavlja proces uvođenja ovog koncepta u kurikulum Fakulteta vizualnih umjetnosti Univerziteta Mediteran kao primjer dobre prakse procesa unapređenja kvaliteta visokog obrazovanja.
Ovaj rad razmatra poreznu reformu u dvije države nastale nakon raspada bivše Jugoslavije: Bosne i Hercegovine, i Srbije i Crne Gore. Ove dvije države su se pokazale kao najproblematičnije od bivših ...jugoslavenskih republika, iz različitih razloga. U Bosni je ozbiljna reforma počela 1996, nakon završetka rata, a u Srbiji tek 2001. Pored naslijeđenog jugoslavenskog sistema u obje države, decentralizirana struktura u Bosni nakon rata i postojanje toliko nivoa vlasti, učinile su poreznu reformu još težom. Skoro konstantne teškoće s vladajućim koalicijama u Srbiji su usporile ekonomsku i poreznu reformu. Crna Gora ima stabilniju vlast od 1998, i većinu svog napretka ostvarila je uvođenjem poreznog sistema kompatibilnog s europskim sistemom, tj. uvođenjem zakona o porezu na dodanu vrijednost i globalnom porezu na dohodak građana u 2002.-2003. godini. Cilj pridruživanja Europskoj uniji je doprinio ostvarivanju konsenzusa da se krene s uvođenjem modernog poreznog sistema u obje zemlje, iako se još dosta toga mora uraditi.
PDF
