Uvod: Prehrana morskim plodovima, uključujući školjkaše, preporučuje se zbog svojih nutritivnih vrijednosti i dobrobiti za zdravlje. Školjke su i važan izvor prihoda za mnoge stanovnike Republike ...Hrvatske zbog blizine Jadranskoga mora i tradicijske prisutnosti u kulturi društva ovoga podneblja. Cilj ovoga istraživanja bio je ispitati povezanost znanja o školjkama, tehnologiji njihovoga uzgoja, nutritivnim i toksikološkim obilježjima, s dobi, spolom, stupnjem obrazovanja i prehrambenim navikama konzumacije školjkaša na uzorku odraslih osoba iz opće populacije, koji žive na području Republike Hrvatske. Ispitanici i metode: Za provođenje presječnog istraživanja koristio se anketni upitnik na uzorku opće populacije od 156 ispitanika. Pitanja unutar upitnika podijeljena su na ona kojima su se doznale sociodemografske karakteristike sudionika u istraživanju i njihove prehrambene navike vezane uz konzumaciju školjaka, te na ona kojima se ispitalo njihovo teorijsko znanje o školjkašima. Rezultati: Istraživanje je pokazalo da je zastupljenost školjaka u prehrani u Republici Hrvatskog relativno mala. Osobe starije od 40 godina češće konzumiraju školjke, no zastupljenost školjaka u prehrani ne utječe na razinu znanja o njima. Razina znanja o toksičnostima i nutritivnoj vrijednosti školjkaša veća je u odnosu na razinu znanja o tehnologiji njihovoga uzgoja. Geografski čimbenici imaju veći utjecaj na razinu znanja o školjkašima u odnosu na sociodemografske čimbenike i prehrambene navike. Zaključak: Rezultati istraživanja potencijalno odražavaju potrebu za edukacijom opće populacije o školjkašima u cilju poticanja njihove veće konzumacije zbog poznatih nutritivnih vrijednosti za zdravlje. Daljnja bi istraživanja trebala istražiti povezanost razine znanja o toksičnosti školjkaša i prijašnjih iskustava na reprezentativnom uzorku s većim brojem ispitanika.
Mikrobiološki i kemijski parametri ribe i školjkaša Markov, Ksenija; Čanak, Iva
Hrvatski časopis za prehrambenu tehnologiju, biotehnologiju i nutricionizam,
09/2018, Volume:
13, Issue:
1-2
Journal Article, Paper
Open access
Rezultati brojnih istraživanja ukazuju na to da ribe i školjkaši posjeduju različitu populaciju bakterija na koži, škrgama te u probavnom
traktu. Pored toga, unutarnji organi (bubrezi, jetra i ...slezena) zdrave ribe mogu također sadržavati bakterije. Stoga je cilj ovog istraživanja bio izolirati i identificirati mikrobnu populaciju lubina (Dicentrarchus
labrax), dagnji (Mytilus galloprovincialis) i kamenica (Ostrea edulis) Jadranskog mora tijekom zimskog perioda. Od ukupno 15 uzoraka 5 je uzoraka bilo kontaminirano bakterijama iz roda Vibrio, iz 4 uzorka je izolirana E. coli, 5 uzoraka su bila pozitivna na sulfitoreducirajuće klostridije dok je Pseudomonas aeruginosa dokazan samo u uzorcima dagnji
i kamenica. U svim uzorcima lubina su dokazane enterobakterije. U niti jednom uzorku lubina i školjkaša nije dokazana prisutnost bakterija iz roda Salmonella kao ni Listeria monocytogenes. Bakterije mliječne kiseline su izolirane iz samo jednog uzorka lubina i to rod Lactobacillus. Fizikalno-kemijska analiza mesa ribe pokazala je da meso ima zadovoljavajući pH, histamin nije detektiran, odnosno koncentracija je bila ispod granice detekcije dok je koncentracija trimetilamina iznosila niskih 0,801±0,58 mgN/100 g mesa.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, ODKLJ, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
Cilj rada: Hipertrofija donjih nosnih školjki koja je refraktorna na konzervativnu terapiju je jedan od najčešćih problematika u rinologiji. Redukcija donjih nosnih školjki s diodnim laserom je ...minimalno invazivna i sigurna metoda koja se može provesti u lokalnoj anesteziji. Cilj rada je prikazati efikasnost redukcije donjih nosnih školjki diodnim laserom na temelju subjektivnih simptoma nazalne opstrukcije, nazalne sekrecije, glavobolje i smanjenog osjeta mirisa, te nalaza rinomanometrije.
Materijali i metode: U studiju je uključeno 62 bolesnika kojima je učinjena redukcija donjih nosnih školjki diodnim laserom u razdoblju od studenoga 2017. godine do prosinca 2019. godine. Postoperativno kontrole su provedene sedmi dan i mjesec dana nakon operacije. Svim bolesnicima je učinjena rinomanometrija na kompjuteriziranom rinomanometru.
Rezultati: Kod svih bolesnika je bila prisutna nazalna opstrukcija prijeoperativno. Kod 50% bolesnika je bila prisutna nazalna sekrecija prijeoperativno, kod 22,5% njih javlja se glavobolja, a u 16,1% slučajeva bolesnici su slabije osjećali mirise. Mjesec dana postoperativno 88% bolesnika se više nije žalilo na nazalnu opstrukciju, a 83,8% na nazalnu sekreciju. Kod 29% bolesnika je i dalje perzistirao simptom glavobolje, a 30% bolesnika se i dalje žalilo na smanjen osjet mirisa. Značajno su manje vrijednosti ukupnog otpora zraka na rinomanometrijskom nalazu postoperativno, u odnosu na prijeoperativni nalaz. Kod jednog bolesnika su uočene sinehije kao postoperativna komplikacija.
Zaključak: Upotreba diodnog lasera u redukciji donjih nosnih školjki je sigurna, efektivna metoda s minimalno komplikacija i kratkim razdobljem oporavka bolesnika, te se može provesti u lokalnoj anesteziji.
Nanos rijeke Raše gomila se na ušću koje čini dio Raškoga zaljeva (zapadna Hrvatska). Na lokalno područje prije nekoliko desetljeća neekološki je utjecala raška industrija ugljena. Cilj istraživanja ...bio je utvrditi razine opasnih elemenata u tragovima (HTE) u sedimentima donjega ušća, ribama i dagnjama prikupljenim s dvaju lokaliteta nizvodno od ušća rijeke Raše te doniranome bubregu ulovljene divlje svinje. Pseudototalne koncentracije 21 elementa u sedimentima određene su pomoću fluorescencije X-zrakama (XRF). Rezultati su pokazali da je sediment uzorkovan najbliže nekadašnjemu postrojenju za separaciju ugljena Štalije obogaćen V, Sr, Ni, Cu i Pb. Koncentracije elemenata u ribama, dagnjama i u bubregu divlje svinje određene su primjenom induktivno spregnute plazme – masene spektrometrije (ICP-MS tehnike) nakon digestije. Rezultati su pokazali da Pb, Cd i Hg u ribi i divljim dagnjama nisu povišeni u odnosu na razine onečišćenja u hrani propisane Uredbom. Olovo i kadmij u bubrezima divlje svinje premašili su propisane maksimalne vrijednosti za hranu. Ova studija opravdava daljnja geokemijska istraživanja okoliša Raškoga zaljeva.
Full text
Available for:
CEKLJ, NUK, ODKLJ, UL, UM, UPUK
Fotografija z razstave “Nevidne vezi”, ki jo je v okviru projekta “Morski datlji? Ne, hvala!” pripravil Zavod Republike Slovenije za varstvo narave in je gostovala v avli Osrednje knjižnice Srečka ...Vilharja Koper od 22. februarja do 10. marca 2013.
Uvod: Hipertrofija donjih nosnih školjki koja je refraktorna na konzervativnu terapiju je jedan od najčešćih problematika u rinologiji. Redukcija donjih nosnih školjki s diodnim laserom je minimalno ...invazivna i sigurna metoda koja se može provesti u lokalnoj anesteziji.
Cilj rada je prikazati efikasnost redukcije donjih nosnih školjki diodnim laserom na temelju subjek- tivnih simptoma nazalne opstrukcije, nazalne sekrecije, glavobolje i smanjenog osjeta mirisa, te nalaza rinomanometrije.
Materijali i metode: U studiju je uključeno 62 pacijenta kojima je učinjena redukcija donjih nosnih školjki diodnim laserom u razdoblju od studenog 2017. godine do prosinca 2019. godine. Postoperativno kontrole su provedene sedmi dan i mjesec dana nakon operacije.
Svim pacijentima je učinjena rinomanometrija na kompjuteriziranom rinomanometru prije i nakon operacije.
Rezultati: Kod svih pacijenata je bila prisutna nazalna opstrukcija prijeoperativno. Kod 50 % pacije- nata je bila prisutna nazalna sekrecija prijeoperativno, kod 22,5 % glavobolja, te u 16,1% slučajeva pacijenti su slabije osjetili mirise. Mjesec dana postoperativno 88% pacijenata se više nije žalio na nazalnu opstrukciju, a 83,8% na nazalnu sekreciju. Kod 6,5% pacijenata je i dalje perzistirao simp- tom glavobolje, te 4,8% pacijenata se i dalje žalio na smanjen osjet mirisa. Značajno su manje vrijednosti ukupnog otpora zraka na rinomanometrijskom nalazu postoperativno (p<0,001). Kod jednog pacijenta su uočene sinehije kao postoperativna komplikacija.
Zaključak: Upotreba diodnog lasera u redukciji donjih nosnih školjki je sigurna, efektivna metoda s minimalno komplikacija i kratkim periodom oporavka pacijenata, te se može provesti u lokalnoj anesteziji.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
Nakon uvodnih napomena o zastupljenosti i karakteru podataka o ribolovu, izlovu školjaka i puževa iznijetih u literaturi, daje se širi topografski presjek arheoloških lokaliteta s dokazanim osloncem ...na ovaj vid ekonomije. Pregled uključuje slijed po razdobljima, od prapovijesti do kasnog srednjeg vijeka. Nadopunjuje se povijesnim činjenicama i navodima iz pisanih izvora, osobito u okolnostima izostanka sigurnih materijalnih potvrda u prilog tadašnjeg morskog i riječnog gospodarenja, izlova ribe, školjaka i puževa. U tom okviru, govori se i o nekim širim, uopće kulturološkim aspektima njihova izlova i korištenja.
Koncentracije bakra (Cu) određene su u 65 uzoraka uzorkovanih odnosno kupljenih u Hrvatskoj u ljeto 2012.: meso (goveda, svinja,
ovaca), mesne prerađevine (kobasice, pašteta), riba i riblji proizvodi ...i školjke (dagnje, kamenice). Srednje koncentracije Cu su (mg/kg):
svi uzorci mesa 0,77, kobasice 0,69, pašteta 2,24, riba 0,23, riblje prerađevine 1,20, školjke 0,81, kamenice 30,0. Utvrđene su statistički značajne razlike između skupina namirnica. Procijenjene srednje dnevne količine unosa (EDI) Cu u ispitanoj hrani koje doprinose preporučenom unosu hranom (RDA) su (%): 1,54 meso; 1,38 kobasice, 4,48 pašteta, te <1 za ribe, proizvodi od riba i školjke, 10,0 kamenice. Prosječni dnevni unosi Cu izraženi kao % od privremenog maksimalnog dopuštenog dnevnog unosa (PMTDI) su < 0,9 % za meso i mesne proizvode, < 0,085 % za ribu, riblje proizvode i dagnje te 2 % za kamenice. Najviša koncentracija Cu određena je u kamenicama, što ukazuje da ova vrsta može biti uključena u prehranu kao dobar izvor Cu. U zaključku, dobiveni analitički rezultati pokazuju da ne postoje zdravstveni rizici od konzumiranja ispitanih namirnica. Kako bi procijenili onečišćenje mora u Hrvatskoj, treba ispitati sadržaj Cu u kamenicama sa farmi kamenica s različitih lokacija.
PCR je akronim za »polymerase chain reaction« (metoda lančane reakcije polimeraza), tehniku koja se temelji na otkrivanju i umnožavanju specifičnih DNA odnosno RNA sljedova. Može se primijeniti u ...dijagnostici nasljednih bolesti, forenzici, populacijskoj genetici, sistematici, bioinženjerstvu, evolucijskoj biologiji, pa i u akvakulturi. Ovom je metodom moguće dijagnosticirati niz virusnih, bakterijskih i parazitarnih bolesti riba, školjaka i rakova. Prednosti tehnike očituju se u brzom dobivanju rezultata, visokoj specifičnosti i osjetljivosti.
Razina proizvodnje u akvakulturi Hrvatske nije u skladu s tisućljetnom tradicijom i prirodnim resursima primorskog dijela. U akvakulturi umjetni uzgoj školjkaša ima neslućene mogućnosti razvitka, u ...prvom redu kamenica i dagnji. Međutim situacija se u posljednjih nekoliko godina počela mijenjati. Otvaraju se nova uzgajališta školjki kao i drugi uzgoji u akvakulturi. U nutrutivnom pogledu meso školjke je važan izvor sastojaka hrane prijeko potrebnih čovjeku, pogotovo bjelančevina. Njihova vrijednost je u lakšoj probavljivosti, boljem iskorištenju, pogodnijem aminokiselinskom sastavu, pogotovo kad su u pitanju esencijalne aminokiseline. Osim toga meso školjke je bogato vitaminima A, C, D, E te vitaminima iz B-kompleksa. I mineralne tvari obilato su zastupljene i to u optimalnim prirodnim omjerima. Upravo stoga se meso školjki ističe kao namirnica prijeko potrebna ljudskom organizmu. Veliki oprez potreban je, međutim, zbog činjenice da su školjke lako pokvarljive, a njihovo meso se često konzumira sirovo ili slabo toplinski slabo obrađeno, što, opet, aktualizira potrebu kontrole proizvodnje i prometa školjkaša u okvirima veterinarske struke.
PDF
