Archeografo Triestino je časopis, ki je pričel izhajati davnega leta 1829 in se je vsebinsko usmeril v celotno Istro, od Pule do Trsta. Napisan je v italijanščini in deluje kot letni pregled ...zgodovine, znanosti, literature in umetnosti
The paper reports on the recent chance finds of two basket fish-traps in Lake Bled. The presentation of the circumstances of the find is followed by a description of the fish-traps and the materials ...used, as well as the placement of the two devices in the context of historical fishing on the lake. In the following, the use of wickerwork traps in traditional inland fishing in the area of former Carniola and their placement in the ethnography of Europe and the Eurasian region is summarised. The article concludes with an overview of the archaeological data on the use of basket fish-traps in Europe between prehistory and the late Middle Ages.
Arheologija otoka Ista Domines Peter, Pio
Archaeologia Adriatica,
12/2023, Volume:
17, Issue:
1
Journal Article, Web Resource
Peer reviewed
Open access
Arheologija otoka je dinamično i inovativno istraživačko područje usmjereno na proučavanje brojnih pitanja povezanih s otočnim zajednicama, kulturama i okolišem. Usprkos svim istraživačkim ...potencijalima koje otoci pružaju opće je poznato da su hrvatski otoci slabo arheološki istraženi. Za razliku od brojnih selektivnih pristupa fokusiranih na pojedinačna nalazišta ili razdoblja, rijetki su otoci bili predmetom sustavnih istraživanja usmjerenih na cjelokupni otočni krajolik. Tragom takvih promišljanja 2020. godine pokrenut je studentski istraživački projekt „Arheološki krajolik otoka Ista – Archaeo.IST“ s ciljem analize arheološkog krajolika otoka Ista kao kompleksnog i višeslojnog „arhiva“ podataka koji mogu svjedočiti o dinamičnoj prošlosti otoka. Svojim geografskim položajem kao dio šire cjeline zadarskog otočja, malom površinom i heterogenim krajolikom s visokom razinom očuvanosti otok Ist pružio je idealan poligon za provedbu sustavnog istraživanja. Preliminarni rezultati terenskog pregleda omogućili su stjecanje uvida u slojevitost otočnog krajolika, pružili podlogu za praćenje dinamike naseljenosti i korištenja otoka od prapovijesti do kasnog srednjeg vijeka, a ujedno i otvorili vrata novim pogledima na razumijevanje interakcija ljudskih zajednica u marginalnim okolišima malih jadranskih otoka.
Ljušture mekušaca čest su nalaz, kako na arheološkim lokalitetima, tako i u arheološkim analizama. S obzirom da se ovaj tip nalaza često pronalazi u velikim količinama, pristup usporednoj ...malakološkoj zbirci bitno pridonosi bržoj i preciznijoj taksonomskoj determinaciji malakoloških uzoraka s arheoloških lokaliteta. Premda u Hrvatskoj postoje vrlo bogate malakološke zbirke, niti jedna od njih nije specijalizirana za analizu arheoloških uzoraka. Iz tog se razloga pojavila potreba za predstavljanjem teorijskog okvira i praktičnih primjera u stvaranju takve zbirke. Sama struktura zbirke oslanja se na već postojeća pravila za stvaranje malakoloških zbirki. U radu je prikazan proces stvaranja usporedne malakološke zbirke kroz nekoliko koraka: prikupljanje, priprema, pohrana, organizacija i dugoročna zaštita zbirke. Ipak, zbog specifičnosti arheoloških uzoraka u vidu tafonomskih modifikacija, ovaj tip zbirke zahtijeva dodatne razine. Na ovaj će se način, osim preciznije taksonomske analize, dobiti i kvalitetnija tafonomska analiza, što će u konačnici rezultirati cjelovitijim interpretacijama arheoloških pitanja.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
5.
Medicus invidiae Andrej Preložnik
Keria: Studia Latina et Graeca,
12/2022, Volume:
24, Issue:
2
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Fascinum, magični falus, ni le najpogostejše sredstvo za odvračanje zlonosnega pogleda in zavisti, ampak se tudi pojavlja v najrazličnejših oblikah. Tako je tudi na Ptuju, kjer ga srečujemo v raznih ...izvedbah in kombinacijah - od amuletov in nakita, do upodobitev na uporabnih predmetih in kipih. Falusi so na naštetih predmetih varovali zelo različne osebe, stvari in prostore: otroke, konje in prevozna sredstva, pečat ali zapečateno vsebino, uporabne predmete, bivališča in njihove prebivalce, delavnice in njihove izdelke, prostor in skupnost. Kot osebo varovalo se pojavljajo v obliki različnih amuletov, ki so lahko bili samostojni obeski, lik znotraj enega predmeta ali za predmet znotraj niza večih (crepundia). Med materiali, iz katerih so izdelani, so na Ptuju zaenkrat zastopani takšni, ki jim je bila zanesljivo (zlato, jantar) oziroma verjetno (fajansa) pripisana posebna moč. Po grobnih kontekstih sodeč so jih v Petovijoni nosili predvsem otroci. Iz brona so preostali ptujski amuleti različnih oblik, ki jih lahko verjetno povezujemo z zaščito konja, voza ali prostora. S falusom sta okrašena tudi dva bronasta predmeta, namenjena praktični uporabi. V tem primeru predstavlja falus dodatno varovalo. Na kamnitih spomenikih s falusom gre za sinkretizem Terminusa in Priapa. Herma ter oba reliefa so slogovno sicer različni, falus na njih pa predstavlja tako življenjsko energijo in rodovitnost kot obrambno silo, ki varuje mejo/območje in preganja škodljivce vseh vrst, vključno z zavistneži. Keramični kipec sodi med podobe, ki so z grotesknostjo in faličnostjo ščitile posebej ranljive stanove in obrti. Podobnemu kipcu je lahko pripadal tudi odlomljen keramični falus. Oba predmeta sta bila odkrita na območju lončarske delavnice. Za posodico s falusom zaenkrat ne moremo reči ničesar določenega, razen da je verjetno tudi pri tej falus vsaj deloma apotropejske narave. Poreklo teh predmetov je podobno raznoliko kot predmeti sami. Gotovo so nekatere izdelali domači obrtniki, opazno eksotični izdelki pa so prihajali iz Italije in Akvileje (jantarni amuleti, krilati obesek), iz vzhodnega Sredozemlja (fajansni), iz zahodnih provinc (pečatna škatlica). Datiramo jih lahko med prvo in tretje stoletje. Dokaj jasno zamejeni so amuleti v nizih, ki so značilni za prvo ali začetek drugega stoletja, podobno velja za obeske s konjske oprave in krilati tintinabulum.
Prispevek na pregleden način opisuje molekularnogenetske vidike preiskav človeške starodavne DNA in uporabo molekularnogenetskih metod za preučevanje DNA, pridobljene iz človeških arheoloških ...bioloških materialov. V arheoloških bioloških materialih so pogosto edini vir starodavne DNA skeletni ostanki (kosti in zobje), zato se bomo osredinili na ta tkiva. Iz pregledane literature bomo povzeli, kateri skeletni elementi so najprimernejši za preiskave starodavne DNA in kako iz njih pridobimo DNA. Prav tako bomo razložili naravo starodavne DNA in njeno ohranjenost. V arheoloških bioloških materialih je zelo malo DNA in je močno poškodovana. Zato se zlasti pri delu s starodavnimi človeškimi vzorci pojavijo težave, povezane s kontaminiranjem s sodobno DNA človeka. Za zmanjšanje tega tveganja je potrebno upoštevati več standardnih previdnostnih ukrepov in preverjati avtentičnost starodavne DNA. V prispevku bomo tem ukrepom namenili posebno pozornost. Opisali bomo genetske označevalce, ki jih v arheogenetiki najpogosteje preiskujemo, in prednosti novih, visoko zmogljivih tehnik sekvenciranja za razvoj in preučevanje starodavne DNA. Danes lahko z njimi preiskujemo bolj razgrajeno DNA in s tem starejše arheološke biološke materiale. Tako pridobivamo ogromne količine kakovostnih podatkov, ki zahtevajo vključevanje strokovnjakov na področju bioinformatike. Prispevek bomo zaključili s predstavitvijo preiskav starodavne DNA v Sloveniji.
V starem mestnem jedru Kopra so se ohranile številne arheološke ostaline, naselbinskega, gospodarske-ga in pogrebnega značaja. Najzgodnejša poselitev na območju koprskega mestnega jedra sodi v čas ...antike, natančneje v čas 1. stoletja n. š., kateri sledi sosledje arheoloških ostalin srednjega in novega veka. V članku predstavljamo rezultate arheološke raziskave na lokaciji Koper, Bazoviška ulica 5a. Odkrite arheološke ostaline lahko na osnovi arheoloških najdb uvrstimo v čas od pozne antike do novoveškega obdobja.
Stećci, srednjovekovni nadgrobni spomenici, jedan su od najosobenijih materijalnih tragova prošlosti na prostorima Zapadnog Balkana. Monumentalnost stećaka, njihova brojnost, a neretko i istaknuto ...mesto u lokalnom pejzažu uticali su i utiču na to da sve do današnjih dana privlače pažnju lokalnog stanovništva, kao i stranih putnika, a od druge polovine 19. veka stećci postaju predmet interesovanja naučnika. Drugim rečima, u poslednja dva veka stećci su bivali, odnosno bivaju proizvođeni u nasleđe. Kroz nekoliko paradigmatičnih primera, u ovom radu biće skrenuta pažnja na interpretativnu „neuhvatljivost“ stećaka, odnosno na to kako stećci, zahvaljujući svojoj materijalnosti i estetici, kao i brojnosti i prostornoj rasprostranjenosti neprestano podstiču interpretacije te kako, neretko paralelno, utiču i na uspostavljanje, ali i na prevazilaženje granica, bilo da su one nacionalne, kulturne, verske i druge.
S obzirom na to da je arheologija znanstvena disciplina koja se u suvremenom smislu počela razvijati u posljednjim desetljećima XIX. st., u radu se razmatra kako je enciklopedika u Hrvatskoj na ...primjeru dviju najstarijih nacionalnih enciklopedija – Hrvatske enciklopedije urednika Ivana Zocha i Josipa Mencina (1887–1890) te istoimene enciklopedije urednika Mate Ujevića (1941–45) – pratila onodobne njezine dosege odnosno zanimanje stručne, ali i šire zajednice, kako sadržajem, zastupljenošću i opsegom arheoloških tema tako i znanstvenom i pedagoškom razinom. Arheologija, kao mlada znanstvena disciplina, u Zochovoj i Mencinovoj enciklopediji nije opsežno obrađena. Bez obzira na mnoge manjkavosti te činjenicu da su većinu članaka napisali sami urednici uz pomoć pedagoga različitih područja, kao pionirsko djelo enciklopedija je otvorila put k ostvarenju kasnijih nacionalnih enciklopedičkih projekata. Enciklopedija Mate Ujevića, za razliku od Zochove i Mencinove, bila je produkt znanstvene misli onoga vremena. Članci o arheologiji, koja je u to doba već postavila znatno čvršće temelje, u formalnom i sadržajnom pogledu na visokoj su znanstvenoj razini. Premda nedovršena, Ujevićeva enciklopedija predstavlja naše najsustavnije enciklopedijsko djelo sve do pojave izdanja Leksikografskoga zavoda, utemeljenog 1950. na poticaj Miroslava Krleže.
Since archaeology is an academic discipline that began to develop in the modern sense in the final decades of the 19th century, this paper examines the two oldest national encyclopedias—The Croatian Encyclopedia edited by Ivan Zoch and Josip Mencin (1887–90) and the identically named encyclopedia edited by Mate Ujević (1941–45)—in order to determine how encyclopedics in Croatia kept pace with its then achievements and the interest of the professional and broader public, through the contents, presence, and breadth of archaeological topics as well as on the scientific and pedagogic level. As a young academic discipline, archaeology was not extensively covered in Zoch and Mencin’s encyclopedia. Regardless of many deficiencies and the fact that most entries were written by the editors themselves and without the help of pedagogues from various fields, the encyclopedia was a pioneering work that opened the way towards achieving later national encyclopedic projects. The encyclopedia of Mate Ujević, as opposed to Zoch and Mencin’s, was the product of the scientific thought of that time. Entries on archaeology, which had by then set much firmer foundations, are of high scholarly quality in terms of form and contents. Although unfinished, Ujević’s encyclopedia was the most systematic encyclopedic work in Croatia until the editions of the Institute of Lexicography, founded at the initiative of Miroslav Krleža in 1950, were published.
Center in periferija v antičnem svetu (Centro y periferia en el mundo clasico) – XVIII. mednarodni kongres klasične arheologije, Merida, 13.–17.5.2013.Augusto, razstava (po zamisli E. La Rocca), Rim, ...Scuderie del Quirinale, 18.10.2013– 9.2.2014 in Pariz, Grand Palais, 19.3–16.7.2014.
PDF
