Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Na prireditvi Zimske urice, 30. januarja 2002 ob 18. uri v gostilni »Bartus«, se je predstavilo Društvo kroničnih ledvičnih ...bolnikov Dolenjske. Na fotografiji so (od leve): Zdravka Žižič (predsednica društva), Toni Gašperič, Marica Parapot (medicinska sestra) in Stevo Mihalič (predsednik Društva ledvičnih bolnikov iz Karlovca).- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Na prvi Zimski urici, 16. januarja 2002 ob 18. uri v gostilni »Bartus«, se je predstavila pesnica Marjanca Kočevar, program je ...popestril kitarist Jernej Zoran. Na fotografiji so (od leve): kitarist Jernej Zoran, voditelj Toni Gašperič, pesnica Marjanca Kočevar.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Roman Nade Iveljić Bijela kopriva (1989., 2008.) romansirana je polidiskurzivna biografija hrvatske slikarice Slave Raškaj. U radu se propituju pojavnost i uloga pripovjedača u ovom romanu s obzirom ...na pripovjednu razinu te na opseg sudjelovanja u priči. Cilj je odgovoriti na pitanje ispisuje li autorica, proizvodeći biografiju usmjerenom selekcijom njezinih fikcionalnih mehanizama, ujedno i vlastitu autobiografiju (Biti 2000.).
Polazeći od teze Smiljane Narančić Kovač (2015.) prema kojoj je slikovnica pripovijed u kojoj se ista priča posreduje dvama zasebnim priopćajnim kanalima, u radu se analiziraju jezični i slikovni diskursi slikovnice Šest šetnji Slave Raškaj (2019.) Sanje Lovrenčić i Dominika Vukovića. Cilj je utvrditi načine na koje pripovjedači jezičnih i slikovnih diskursa ove slikovnice posreduju istu priču – biografiju Slave Raškaj. O romanu i slikovnici piše Maja Verdonik.
Život Slave Raškaj poslužio je kao predložak i za lutkarsku predstavu: Djevin skok ili proljeće u slijepoj ulici (2001.), o kojoj piše Livija Kroflin. U svom prepoznatljivom stilu Kruna Tarle »ispričala« je priču o nijemoj slikarici pokretnim poetskim slikama bez riječi. Nedostatak riječi upućuje na slikaričinu nijemost, posljedično tome nemogućnost prave komunikacije s okolinom i stoga osuđenost na samoću. Osim nijemosti i usamljenosti, predstava iz slikaričina života (a to su i dodirne točke s romanom) uzima motive neostvarene ljubavi, vremena provedenog u umobolnici i pokušaja samoubojstva.
Članak na temelju dnevničkih i memoarskih bilježaka Emila Laszowskog nastoji prikazati manje poznatu stranu njegova (svakodnevnog) života, odnosno jednog njegovog dijela, od rođenja do dolaska na ...studij prava u Zagrebu. Korištenjem dragocjenih zapisa ostavštine koja se čuva u Hrvatskom državnom arhivu nastoji se približiti djetinjstvo i mladenaštvo člana posjedničke obitelji koji se tijekom života prometnuo u jednog od značajnijih pripadnika hrvatske društvene i kulturne elite na prijelazu 19. i 20. stoljeća.
U ovome se radu istražuju okolnosti prijepora koji su uslijedili nakon objavljivanja dviju knjiga hrvatskoga književnoga povjesničara Stanka Lasića: Sukob na književnoj ljevici 1928-1952 (1970) i ...Krleža – kronologija života i rada (1982). U prvoj je knjizi Lasić analizirao povijesne okolnosti i aktere sukoba na književnoj ljevici, s osobitim naglaskom na djelovanje Miroslava Krleže nakon objavljivanja njegovog Dijalektičkog antibarbarusa, a u drugoj autor je priredio kritičku Krležinu biografiju i kronologiju njegovoga rada. Obje su knjige, nakon što su tiskane, izazvale brojne polemike u kulturnoj, odnosno političkoj javnosti onodobne socijalističke Jugoslavije. Autorica istražuje i analizira odabrani korpus novinskih članaka, polemika ali i govora koji su održani na političkim tribinama, organiziranim 1982. povodom tiskanja Lasićeve knjige Krleža – kronologija života i rada, a koja je bila napisana četiri godine prije. U ovim je prijeporima samo jedan pisac sustavno i to bez političkih kalkulacija, branio integritet Stanka Lasića. Bio je to Danilo Kiš. Uz Kiša koji je branio Lasića kao pisca knjige Sukob na književnoj ljevici 1928-1952, valja spomenuti jedinu pozitivnu recenziju knjige Krleža – kronologija života i rada iz pera Igora Mandića. Autorica posebnu pozornost posvećuje analizi kriptičnih termina i ideologema koji su korišteni u tadašnjim polemičkim tekstovima, a sve s obzirom na povijesni kontekst u kojem su ti tekstovi nastali, na njihovu jezičnu primjenu i ondašnji doživljaj u javnosti.
Carevo rano djetinjstvo i njegovi kasniji posjeti Kraju bili su obilježeni susretima s akademskim slikarom Valentinom Lucasom (1840. – 1915.), koji je ondje živio. Osebujni umjetnik i njegov životni ...put bio je Caru nadahnuće za likove više literarnih djela, a njemu posvećuje i nekoliko redaka Autobiografije. Polazeći od Careve fikcije i autobiografskih
zapisa te zahvaljujući njihovu osvjedočenju u dostupnim povijesnim i drugim vrelima i rezultatima terenskog istraživanja, u ovome se radu nastoji rekonstruirati nedovoljno poznata biografija slikara iz Kraja.
Kako je tekst Matišićeva dramskog ciklusa Moji tužni monstrumi (2019.), napisan kao nastavak prethodnog dramskog ciklusa Ljudi od voska (2016.), nudeći publici kao središnjeg protagonista »Matu, ...dramskog pisca i glazbenika«, čija se biografija nastavlja na lik »Viktora, dramskog pisca i scenarista« iz drame Ljudi od voska, izvjesno je da je riječ o dva dramska ciklusa koji međusobno dijalogiziraju preko lika koji je namjerno rastavljen na dva imena i dva konteksta, namjerice formalno aludirajući na autora svih navedenih tekstova, Matu Matišića, nesumnjivo dramskog pisca, glazbenika i scenarista. Pri tome je hrvatska javnost nakon premijere Ljudi od voska dokumentarno raspravljala je li u pitanju fikcija ili fakcija, odnosno je li Viktor (lik) u stvari Mate (osoba), odnosno je li Mate (pisac i skrbnik) u stvari Viktor (pisac i skrbnik), što znači da se igra identifikacije preselila iz užeg prostora teatra u širi prostor medijske estrade, s vrlo malo svijesti o tome da se autor svih ovih tekstova višestruko poigrava s javnošću na temu duboke i povijesno stalne, književnoteorijski stabilne ambivalentnosti granice lik / lice. Raslojavanje polemički napisanog »autobiografskog« lika dodatno se nastavlja u ciklusu Moji tužni monstrumi, jer svi Matišićevi »Matišići« shvaćaju da drugi o pogledali na pozornici – ili zato što imaju osobnu fikciju o fikcijama drugih osoba. Nastavak drame Ljudi od voska tako donosi izvanredno kompleksnu dramsko/filozofsku studiju o »reprodukcijskim pravima« autorovog autorstva, autorove smrti i autorove šire zajednice, kao i studiju o manipulaciji svakom psihografijom, u kojoj ne samo da likovi traže svog autora da bi se s njime pirandelovski obračunali, nego pisac istodobno nastupa i kao njihov zarobljenik i kao parezijski prokazivač.
Rad se bavi počecima znanstvenog promišljanja hrvatske književnosti u Bosni i Hercegovini te predstavlja biografska i biobibliografska istraživanja sedmorice autora, počevši od Filipa Lastrića u 18. ...do Tugomira Alaupovića u prvoj polovici 20. stoljeća. Promatramo kako su ovi autori razumijevali književnost i njezinu povijesnu dimenziju, osobito kako su pristupili osnovnim problemima povijesti književnosti kao što su definiranje korpusa, izbor pisaca, periodizacija, književnopovijesna interpretacija i vrednovanje te koja su rješenja ponudili. Analizira se i postupno napuštanje okvira biobibliografije te primjena složenijih književnopovijesnih pristupa.
V prvem delu so podani nekateri skoraj senzacionalni rezultati nedavnih arheoloških raziskovanj antične Stagire. Vse do leta 2000 (!) ni bilo nobene arheološke evidence o Aristotelovem rojstnem ...mestu. Medtem ko je danes Stagira vas v notranjosti Halkidike, je bila v antiki Stagira obalno mesto, ki se je nahajalo blizu sedanjega naselja Olimpiada na Vzhodni obali Halkidike. V drugem deluje govor o Miezi oziroma o Aristotelovi šoli v svetišču nimf, v Nimfeju pri Miezi – današnje mesto Nausa (Naousa). O tem arheološkem najdišču imamo tu razpravo iz prve roke, ki jo je napisala grška arheologinja Marija Lilibaki-Akamati. V tej šoli je Aristotel vzgajal Aleksandra in njegovo generacijo. Ob tem so podane nekatera glavna etična in politična stališča Aristotela in Aleksandra. Ker je Aleksander umrl pred Aristotelom, govorim nekoliko tudi o Aleksandrovem pomenu za »heleniziranje sveta« (Nietzsche). V tretjem delu je na kratko opisano nedavno odkritje natančne lokacije Aristotelovega Likeja v Atenah. Aristotelov povratek v Atene leta 335 in njegov ponovni umik iz Aten leta 323 - prvič se je umaknil leta 348 - sta postavljena v politični kontekst spora med protimakedonsko in promakedonsko (šibkejšo) stranko v Atenah.
Jedan od modusa na koji se politička poruka može komunicirati recipijentima jest posredovanje ideologije kroz priču o prošlim događajima, a u ovom se radu analizira konkretan slučaj – biografije ...historijskih ličnosti novinara i publicista Josipa Horvata iz 30-ih godina 20. stoljeća. Uklapanjem naravnog u određenu narativnu shemu Horvat želi oblikovati određenu političku zajednicu. Horvat svoj povijesni diskurs gradi, s jedne strane, na postupcima koji ovjerovljavaju
njegovu priču, a s druge ga usmjerava kako bi postigao određeni ideološki efekt. Kao istinosni postupci izdvajaju se citiranje, kronologija, toponimija i sl, a kao postupci koji naglašavaju fikcionalnost antiteza, inscenacija, ispuštanje događaja i rekonstrukcija nepoznatog. Sudjelujući u društvenoj komunikaciji koja je tematizirala
pitanja organizacije društva i raspodjele moći, Horvat je slikovitošću proizvodio ekspresivnost te usmjeravao imaginaciju čitatelja s namjerom izazivanja političke mobilizacije. Spajajući kontingentno i literarno proizvodi hibrid: priču napisanu s predumišljajem koja snagu uvjeravanja čitatelja crpi na svojoj vezi s istinitim, a sve u svrhu posredovanja svoje liberalne ideologije.
PDF
