Potpisivanje Bolonjske Deklaracije te predstojeći ulazak Republike Hrvatske u Europsku Uniju, postavili su velike izazove pred hrvatski sustav visokog obrazovanja. Temeljeći se na osnovnim načelima i ...ciljevima Bolonjske Deklaracije, Republika Hrvatska je u posljednjem desetljeću krenula putem restrukturiranja i prilagođavanja sustava visokog obrazovanja. Proces reformi rezultirao je novim koherentnim i europskim obrazovnim okvirom pogodnim za postizanje europskih obrazovnih standarda kroz prihvaćanje studijskih ciklusa temeljenih na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini, uvođenje ECTS bodovnog sustava te dopunske isprave o studiju, uvođenje novog međunarodno priznatog sustava diplomi, primjenu sustava osiguranja kvalitete, razvoj nacionalnih kvalifikacijskih okvira kompatibilnih s usvojenim kvalifikacijskim okvirom za europsko područje visokog obrazovanja, poboljšanje i inoviranje nastavnih programa, te promicanje mobilnosti studenata, profesora, znanstvenika i administrativnih djelatnika kao i promicanje sustava cjeloživotnog učenja. U suvremenom društvu, društvu znanja, obrazovanje predstavlja osnovni čimbenik razvoja i pozitivnih promjena. Hrvatsko visoko obrazovanje, kao i njegovo dalje prilagođavanje i poboljšanje, mora postati prioritet dugoročnih razvojnih strategija te stalni proces iznalaženja obrazovne izvrsnosti. Temeljeći se na danim pretpostavkama, u radu se analizira sadašnje stanje i obilježja hrvatskog visokog obrazovnog sustava u svjetlu njegova prilagođavanja zahtjevima Bolonjskog procesa kao preduvjeta međunarodne konkurentnosti i uspješnog sudjelovanja u Europskom sustavu visokog obrazovanja.
Svojim pridruživanjem Europskoj uniji (EU) tranzicijske zemlje Srednje i Istočne Europe (SIE) ušle su dinamično razdoblje sveobuhvatnih promjena i u vlastitom nacionalnom društvenom okruženju. U ...okviru ovih promjena je i Bolonjski proces, pomoću kojega će se visoko školstvo u sve većem opsegu integrirati u zajednički europski prostor visokoškolskog obrazovanja. Predviđeno usklađivanje visokoškolskih struktura zamišljeno je kao jedan od stupova u transformaciji Europe u društvo znanja s konkurentnijim poduzećima i visokim školstvom. U procesu dinamične transformacije zemalja iz regije SIE i sveučilišne poslovne škole suočavaju se s raznolikim vanjskim izazovima, posebice s pojačanim konkurentskim pritiscima, koji proizlaze iz globalizacije produkcije znanja i poslovnog obrazovanja. Ove promjene itekako će utjecati na njihov budući prosperitet u okviru nastajanja jedinstvenog europskog visokoškolskog prostora. U članku se kritički ocjenjuju ključne strateške promjene u širem kontekstu poslovnog obrazovanja sa stajališta njihovih implikacija na sveučilišne poslovne škole u poslovnom okruženju u tranzicijskim zemljama i njihovih napora za primjenu primjerene strateške prilagodbe promjenama u društvu. Na osnovi sveobuhvatne analize relevantnog institucionalnog konteksta potom se iznosi konceptualni okvir za stratešku prilagodbu poslovnih škola promjenama u europskoj visokoškolskoj stvarnosti.
Full text
Available for:
CEKLJ, NUK, ODKLJ, UL, UM, UPUK
Jedna od glavnih promjena europskog prostora visokog obrazovanja jest uspostava obrazovnog sustava uutemeljenog na kompetencijama. Studenti su u današnje vrijeme više nego ikada u središtu oko kojega ...se vrti sveučilišni obrazovni sustav. Kompetencije koje bi studenti trebali steći tijekom svojeg studiranja uključuju transverzalne kompetencije, tj. one koje su povezane s vještinama rukovođenja,
rješavanja problema i sa sposobnošću rada u timu, a koje su visoko cijenjene na tržištu rada. Te su osobine iznimno važne u strojarstvu, jer one mogu dati prednost kandidatu koji ih posjeduje. Dakle, evaluacija i poučavanje tim vrstama vještina sada predstavljaju glavne izazove s kojima se sveučilišni profesori suočavaju, jer se odgovarajući obrazovni ishodi moraju postaviti i ocijeniti, i za sveučilišne studijske programe i za svaki pojedinačni kolegij, a taj je proces nastavnicima potpuno nov.
Usredotočujući se upravo na taj aspekt, naš rad, koji se temelji na empirijskom istraživanju provedenom na uzorku od 102 studenta strojarstva sa Sveučilišnog centra u Meridi, koristi se alatom kojim možemo utvrditi napredak tih studenata u području različitih transverzalnih kompetencija. Taj alat ne samo da nam omogućava
procjenu stupnja razvoja kompetencija nego nam također omogućava prepoznavanje slabih područja studenata u međukurikularnom obrazovanju, na kojima se kasnije može dodatno raditi.
Međunarodna pomorska organizacija (IMO) još je 1978. putem STCW konvencije uvela standarde obrazovanja pomoraca na globalnoj razini, kako bi omogućila potpunu mobilnost radne snage u pomorskoj ...industriji. Na taj su način uvedeni minimalni sadržaji i trajanje za pojedine obrazovne razine i ukinuta potreba za priznavanjem inozemnih kvalifikacija. Osim toga, uvedeni su i programi cjeloživotnog učenja te mehanizmi upravljanja kvalitetom temeljeni na industrijskim standardima. Dvadesetak godina kasnije Bolonjska deklaracija i Europski kvalifikacijski okvir donose reformu obrazovnog sustava koja ima slične ciljeve kao i STCW konvencija, ali je znatno temeljitija i modernija. Svjesna zastarjelosti STCW konvencije, IMO je provela izmjene koje su bile najavljivane kao radikalne, ali su nažalost propustile uzeti u obzir najnovije trendove u visokom obrazovanju.
Znanje je postalo resurs koji moderno društvo sve više želi iskorištavati na tržištu konkurentnosti. Jedan od prvih zahtjeva na evaluacijskom popisu je korisnost i konkurentnost profila diplomiranih ...na tržištu rada. Bolonjski proces, koji je težio omogućiti modernom sveučilištu uspješnu pripremu modernih studenata za ulazak na tržište radne snage, prema mišljenju mnogih istraživača, nije postigao ovaj cilj. Unatoč sve većem ulaganju resursa u visoko obrazovanje, društvo znanja je sve više izvan dohvata. Usto, moderno sveučilište se suočava s novim metodološkim i tehnološkim izazovima u obrazovnom procesu. Moramo li prihvatiti antropološka istraživanja M. Wescha o novom »internetskom« čovjeku, koji ne samo da ima drugačije putove prema znanju, nego također znanje drugačije definira? Rasprava pokazuje da sama metodološka promjena nije dovoljna; umjesto toga trebamo ponovno procijeniti znanje kao i ulogu studenta i profesora. Jedno od rješenja je nova zajednica profesora i studenata nošena imaginacijom, gdje je suradnja način rada i života.
Kako bi maksimalno uključili hrvatska sveučilišta u europski prostor visokog obrazovanja i bolonjski proces, poticat će se mobilnost nastavnika i studenata te financirati međunarodna suradnja svih ...djelatnika, učenika i studenata u sustavu obrazovanja i znanosti Republike Hrvatske, a posebno putem Programa za cjeloživotno učenje Europske Unije. Obrazovanje o poduzetništvu raste diljem svijeta. Mnoga sveučilišta u Europi imaju dobro utemeljene programe iz poduzetništva. Većina sveučilišta provodi istraživanja o poduzetništvu, prate se tečajevima, te obrazovnim tečajevima kojima se prikupljaju bodovi. Mali broj sveučilišta sudjeluje u stvarnom procesu kreiranja poduzeća, stvaranjem novih pothvata. Kvalitetan sustav znanosti i visokog obrazovanja omogućit će povećanje konkurentnosti, produktivnosti i zapošljavanja, a samim time i ostvarenje stabilnog i održivog gospodarskog rasta. Stvaranje novih proizvoda treba odgovarati izazovima društvenog razvoja i voditi brigu o okolišu. Usvajanjem znanja i rezultata rada koji će se primjenjivati u tržišnom gospodarstvu, potrebno je poticati poduzetništvo zasnovano na inovacijama i visokim tehnologijama. Na Veleučilištu u Varaždinu na vježbama iz kolegija Osnove poduzetništva koji slušaju studenti u četvrtom semestru, istraživanja su provedena putem upitnika: imam li osobine poduzetnika? te generiranje ideja za poduzetnički pothvat. U ovom su radu istražen stavovi studenata kroz odgovore na pitanja iz upitnika i napravljena je statistička obrada podataka.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Doktorska disertacija prikazuje i obuhvaća analizu provedbe, realizacije te utjecaja Bolonjskog procesa na razvoj visokog ...obrazovanja u Republici Hrvatskoj. U teorijskom dijelu sveobuhvatno su prikazane i objašnjene društvene promjene nacionalnih gospodarstava zemalja Europske unije, kao i reperkusije socijalnih i ekonomskih promjena na koncepcije i daljnju održivost sustava visokog obrazovanja. U doktorskoj disertaciji je primarni naglasak usmjeren na prikaze i određivanje važnosti svih razina obrazovanja kao i sadašnjih i budućih aktivnosti visokoškolskih institucija, koji nastoje iznaći zajednička rješenja u vidu harmonizacije sustava visokog obrazovanja na razini cijele Europe, ali i šire. Naglasak je posebice stavljen na analizu utjecaja ljudskog kapitala kroz direktnu i indirektnu ulogu evolucije važnosti utjecaja ljudskog kapitala na ekonomski rast i razvoj, ponajviše kroz sposobnost prilagodbe na sve zahtjevniju vremensku dinamiku u segmentu tehničkih, znanstvenih, poslovnih, ali i tehnoloških promjena. Implementacija Bolonjskog procesa na cjelovitom prostoru Europske unije, imala je za cilj osigurati i poboljšati razinu kvalitete sustava obrazovanja, pri čemu je u implementaciji Bolonjskog procesa poseban osvrt bio usmjeren ka poboljšanju kvalitete visokog obrazovanja. U kreiranju i izgradnji sustava kvalitete u sustavu obrazovanja primarni cilj polazi od prijedloga okvira i mehanizama putem kojih se horizontalno i vertikalno redefiniraju nove vrijednosti, kao i novi načini svijesti svakog zaposlenika koji dolazi iz sustava obrazovanja. Stoga, upravljanje kvalitetom rada zaposlenika kao i osiguranje nadzora nad provedbom procesa obrazovanja predstavlja bitnu stratešku odrednicu u radu visokoobrazovnih ustanova.
Doprinos doktorske disertacije u aplikativnom smislu, ogleda se u povezivanju dosadašnjih istraživanja kao i u empirijskom istraživanju percepcije studenata i profesora kroz zadane indikatore kvalitete, ali i analizu odgovora na pitanja koja određuju trenutni stav o utjecaju Bolonjskog procesa na visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj. Istraživanje koje je provedeno anketnim upitnikom, a bilo je dostavljeno elektroničkim putem nastavnom osoblju i studentima Ekonomskog fakulteta u Osijeku, pokazalo je da se percepcije nastavnika i studenata značajno ne razlikuju.
Drugi dio istraživanja odnosi se na prikupljanje, obradu i analizu statističkih podataka dobivenih iz arhivskih dokumenata Ekonomskog fakulteta u Osijeku. Tako primjerice, analizom ANOVA dobiveni rezultati potvrđuju, djelomično potvrđuju ili ne potvrđuju glavnu i tri pomoćne hipoteze. Kada je provedena usporedba rezultata ANOVA analize, u promišljanjima nastavnika i studenata, potvrđeno je i nezadovoljstvo primjenom Bolonjskog procesa, ali se promjene koje je donijela implementacija Bolonje u visoko obrazovanje Republike Hrvatske, isto tako ne mogu okarakterizirati kao izrazito loše. Doktorskom disertacijom pokušalo se ukazati na područje nezadovoljstva sudionika u istraživanjima, no u konačnici bi ovo trebao biti poticaj u iznalaženju rješenja koja bi svojevremeno poboljšala promišljanja i stav svih budućih propitanika i korisnika, a koje bi vodilo ka reorganizaciji Bolonjskog procesa.- The doctoral dissertation is an analysis of the implementation and impact of the Bologna Process on higher education in the Republic of Croatia. In the theoretical part, social changes in economy and the dimensions of social and economic change will be discussed. Moreover, the significance of education and higher education institutions will be defined, as well as the impact of social and economic changes that lead to the necessity of finding common interests in Europe. Especially emphasized is the influence of human capital, its direct impact on economic growth and the ability to meet growing technical, scientific, technological and business requirements. Under the name of the ‘Bologna Process’, an extremely dynamic education reform process is being introduced in the European Union. The necessity of assuring and controlling the quality in education, especially that of higher education, will be confirmed. Establishing a quality management system aims at creating a mechanism that continuously improves and raises every employee's awareness of responsibility for the improvement of quality. As a result, quality management of work and ensuring supervision over work are becoming strategic guidelines in the work of higher education institution.
The contribution of the doctoral dissertation in the applicative sense is reflected in the linking of research carried out so far and the empirical research on the perception of students and professors obtained by comparing given quality indicators with the analysis of the responses to questions that determine current positions on the impact of the Bologna Process on higher education in the Republic of Croatia. The research was conducted by means of a questionnaire that was electronically delivered to teaching staff and students of the Faculty of Economics in Osijek and it has shown that the perception of teachers and that of students do not significantly differ. The second part of the research refers to the collecting, processing and analysis of statistic data obtained from the archives of the Faculty of Economics in Osijek. The results obtained by means of the ANOVA analysis either confirm, partially confirm, or do not confirm a main and three secondary hypotheses. By comparing the results of the ANOVA analysis with students' and teachers' perceptions, dissatisfaction with the implementation of the Bologna Process is confirmed. Nevertheless, the changes brought by the implementation of “Bologna” in higher education of the Republic of Croatia cannot be characterized as being “bad”. The aim of this doctoral dissertation is to indicate areas that the participants of this study are dissatisfied with and to encourage searching for solutions that would improve the current state and lead to a reorganisation of the Bologna Process.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Članak je prvi sustavni pokušaj sagledavanja razmjera fiskalnih i nefiskalnih potpora studentima u Hrvatskoj na primjeru Sveučilišta u Splitu. Autor detaljno analizira, klasificira i kvantitativno ...iskazuje jedanaest fiskalnih i osam nefiskalnih subvencija studentima.
Zbog iznimno visokih subvencija po studentu (korisniku) autor detaljno obrazlaže posljedice gubitka statusa redovitog studenta na fiskalni sustav u cjelini, a zatim i posljedice gubitka statusa redovitog studenta na razini “marginalnog” ispita. U radu se upozorava na probleme alokacijske neučinkovitost države u financiranju visokih učilišta u Hrvatskoj te nudi aktualan prilog za otvaranje rasprave o fiskalnim učincima subvencija, kvaliteti visokog obrazovanja i ukupnim troškovima studija studenata na hrvatskim visokim učilištima.
Predmet ovog rada je razmatranje nacionalnog identiteta, kao oblika kolektivne samosvijesti i bitnog činioca općeg i humanističkog odgoja i obrazovanja, u reformi obrazovanja prema standardima ...Bolonjskog procesa. Pri tome se polazi od Bolonjske deklaracije gdje je ukazano da će se u reformi obrazovanja poštovati različite kulture, jezici i nacionalni obrazovni sistemi. Koliko je to zaista moguće kada je poznato da su uzroci ovog koncepta reforme vezani za prilagođavanje obrazovanja neoliberalnoj strategiji razvoja u svijetu, procesima globalizacije i eurointegracijskih procesa. Obrazovanje se podređuje tržištu, a od obrazovnih ustanova se zahtijeva stroga racionalizacija i usko specijalistička profesionalizacija. Time se obrazovanje razdvaja od procesa odgoja i svijeta kulture, ono se rastaje od humanističkih vrijednosti i sadržaja koji su odlučujući za razvoj individualnih i kolektivnih identiteta i progresivnu ulogu kulture u društvu. U funkciji ovog rada, ilustrativno se ukazuje na zastupljenost relevantnih sadržaja u reformiranim studijskim programima učiteljskih fakulteta u Beogradu i Zagrebu.
U ovom radu autor pokazuje zašto studentski pokret za besplatno obrazovanje
(“blokada”) griješi kad tvrdi da je uzrok nepravdi u visokom obrazovanju
implementacija navodno neoliberalnog projekta, ...Bolonjskog procesa. Uz to
tvrdi da u ozbiljnoj raspravi koja bi uključivala sve zainteresirane studentski
zahtjev “sve besplatno svima na svim razinama u maksimalnom mogućem
broju” ne bi mogao biti branjen kao pravedan zahtjev. Socijalno pravedno visoko
obrazovanje ne bi bilo ono koje bi bilo besplatno za sve zainteresirane,
već ono koje bi siromašnima osiguravalo pristup visokom obrazovanju. Ekspozicija
rada podijeljena je u tri cjeline. Na početku Kurelić prezentira neke
od ideološko-teorijskih formulacija korištenih u zagovaranju besplatnog obrazovanja.
Zatim pokušava pokazati kratkovidnost tih formulacija na primjeru
kritike reforme visokog obrazovanja u Hrvatskoj, tzv. Bolonje, dok u trećem i
završnom dijelu rada pokazuje zašto drži da bi egalitarni liberali poput Scanlona
i Barryja, argumentirajući s pozicije socijalne pravde, tražili mnogo više
od ukidanja školarina na svim razinama te zašto je zahtjev formuliran Barryjevim
kategorijama solidniji.
Full text
Available for:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, ODKLJ, PILJ, PNG, SAZU, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
