U ovom radu istražuje se i analizira utjecaj zbirki i usluga sveučilišnih knjižnica na akademski uspjeh studenata na odabranim hrvatskim sveučilištima. U Hrvatskoj se do sada nisu provodila ...istraživanja utjecaja sveučilišnih knjižnica na korisnike, a istraživanja vezanih uz utjecaj knjižnice na obrazovanje studenata jako je malo i u svijetu. Razlog tome je činjenica da je takav utjecaj relativno teško izmjeriti, iako se radi o veoma važnim pokazateljima uspješnosti poslovanja određene knjižnice.
U uvodnome dijelu upućuje se na značajne teorijske radove o važnosti vrednovanja, utjecaja knjižnica i knjižnične statistike, a u istraživačkom dijelu rada prikazani su i komentirani rezultati istraživanja utjecaja sveučilišnih knjižnica u Puli, Rijeci, Splitu i Zadru na akademski uspjeh studenata u navedenim gradovima.
Cilj je ovoga rada utvrditi je li reforma visokog obrazovanja, poznata pod imenom Bolonjski proces, utjecala na promjene u pristupu učenju. Istraživanje je provedeno na ukupnom uzorku od 216 ...studentica i studenata Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli od čega je 93 onih koji su studirali po programu prije uvođenja bolonjskog procesa i 123 polaznika koji su studirali po novom visokoškolskom programu temeljenom na načelima Bolonjske deklaracije. Za ispitivanje njihovih strategija učenja primijenjen je upitnik čije subskale procjenjuju organizaciju, fleksibilnost u učenju, način obrade informacija, upotrebu pomagala, aktivno sudjelovanje u nastavi, te motiviranost i anksioznost. Analize rezultata ukazale su na postojanje statistički značajnih razlika među skupinama u korist polaznika novog sustava studiranja: studenti koji studiraju po bolonjskom sustavu značajno se više koriste pomagalima, više obrađuju sadržaj, fleksibilniji su u učenju, aktivniji i motiviraniji od svojih prethodnika. Dobivene razlike razmatrane su u kontekstu promijenjenih uvjeta studiranja i novoga sustava visokog obrazovanja.
Reforma hrvatskog visokog obrazovanja bila je inicirana nužnošću podizanja njegove kvalitete i konkurentnosti, stavljanja sveučilišta, veleučilišta i visokih škola u funkciju bržeg ekonomskog i ...društvenog razvoja, te integracije cjelokupnog sustava u međunarodni obrazovni prostor. Intencija ovog rada bila je utvrditi kakvi su, u kontekstu poduzetih reformi, stavovi veleučilišnih studenata informatike o sustavu visokog obrazovanja, upisanom studiju i uvjetima studiranja. Istraživanjem se nastojala stvoriti informacijska podloga koja je neophodna za objektivnu ocjenu i prosudbu promjena koje su nastupile kao rezultat implementacije bolonjskog procesa. U radu su također ispitane razlike u percepciji između studenata informatike i njihovih kolega upisanih na ostale studije. Dobiveni rezultati pokazuju da veleučilišni studenti ne percipiraju sustav visokog obrazovanja, upisani studij i uvjete studiranja u dovoljnoj mjeri pozitivno, što ukazuje na potrebu njihovog daljnjeg preoblikovanja. Posebno je upozoravajući nalaz da su ocjene studenata upisanih na studije iz područja informatike uglavnom niže od ocjena ostalih studenata. Važnost ove studije proizlazi iz činjenice da su mišljenja hrvatskih veleučilišnih studenata o analiziranim pitanjima bila do sada zanemarena.
Mediji nas svakodnevno obasipaju temama o nasilju, kriminalu, korupciji, brojnim skandalima te sve više zapostavljaju jednu od svojih temeljnih dužnosti, a to je obrazovati ljude o ozbiljnim temama ...poput onih o znanosti, obrazovanju i kulturi. Takve su teme u medijima nedovoljno zastupljene i loše prezentirane. Brojni su se istraživači bavili analizom takvog stanja te zaključili da je glavni razlog tome loša komunikacija između znanstvenika i novinara te nedostatak edukacije znanstvenika u komunikacijskim vještinama koje su zanemarene u većini visokoškolskih ustanova.
Bolonjski proces pobudio je veliku pozornost javnosti, ali i medija. Metodom analize sadržaja najčitanijih dnevnih novina Večernjeg lista i Jutarnjeg lista ovim je radom istraženo koliko su pažnje posvećivali i na koji su način mediji izvještavali o toj, za hrvatsko visoko obrazovanje, velikoj promjeni. Rezultati su pokazali da hrvatski mediji ne pišu dovoljno o visokom obrazovanju te da, kad i o njemu pišu, donose samo osnovne informacije bez analiziranja uzroka, posljedica i šireg konteksta takvog stanja.
Demokratska društva žive po komunikacijskim protokolima. Za sve vrste djelatnosti postoje procedure - formati. Kad Hrvatska ovlada protokolima tj. uskladi poglavlja, ući će u Europsku uniju. I dok ...kao država polažemo prijamni ispit spremnosti za život u europskom informacijskom društvu, bolonjskim procesom poučavamo studente kako se uključiti u društvo znanja. Poučavamo ih informatičkoj pismenosti nužnoj za informacijsku pismenost - kako i gdje naći traženu informaciju. Učimo ih razlikovati društvo znanja, kao društvo forme, formata i protokola od često u praksi prisutnog birokratskog formalizma. Učimo ih informacijskom kapitalizmu koji traži poštivanje zakona i provodi kazne za kršenje pravila. Učimo ih kako pojedinci i države imaju svoje identifikacijske, prezentacijske, dokazne i pokazne kulturne formate i zakone kao njihove regulatore, a da su world wide web, svekoliki mediji i nosači informacija sredstva pronalaženja informacija i znanja.
Ponukani bolonjskim smjernicama koje ističu potrebu praćenja nastavnog procesa osobito putem anketiranja studenata/ica nakon završenih kolegija ili na kraju semestra, napravili smo anketna pitanja i ...proveli ispitivanje na trećoj godini Filozofsko-teološkog studijskog programa Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu. U prvom dijelu predstavljamo okvir istraživanja s osnovnim podatcima o Fakultetu, njegovoj specifičnosti i broju polaznika te nakani istraživanja. U drugom i trećem poglavlju donose se obrađeni rezultati odgovora na postavljena pitanja iz oba istraživanja.
Slijedi završni osvrt na dobivene rezultate s konkretnim primjedbama i prijedlozima o prioritetnim zadaćama koje se nameću kao odgovor na izražene nedostatke i neispunjena očekivanja polaznika teološkog studija u Splitu.
Provedba Bolonjskog procesa u Bosni i Hercegovini otežana je iz niza razloga, a najvažniji je svakako nepostojanje državnog Zakona o visokom obrazovanju. U BiH Zakoni o obrazovanju su svedeni na ...entitetsku (Republika srpska) i županijsku razinu (Federacija BiH) i ne postoji nacionalno tijelo za kontrolu i koordinaciju provedbe Bolonjskog procesa. Studentska populacija, kako u našoj zemlji, tako i u široj regiji, izravno je i dugoročno izložena promjenama koje se događaju u sklopu reforme obrazovnog sustava. Osnovni cilj ovog rada je istražiti opću razinu stavova i mišljenja studenata prema Bolonjskom procesu, potom utvrditi način na koji se informiraju o Bolonjskom procesu i jesu li optimisti kada je u pitanju reforma obrazovanja i povećanje šansi na tržištu rada.
Rad se bavi informacijskim opismenjivanjem studenata u sklopu visokoškolskog kurikuluma. Predstavljeni su rezultati istraživanja vezanog uz modalitete provođenja programa informacijske pismenosti, ...pri čemu je naglasak na analizi programa informacijskog opismenjivanja Sveučilišne knjižnice Sveučilišta Karl-Franzens u Grazu i utjecaju tog programa na studente navedenog sveučilišta. Analizirana je upravo navedena knjižnica jer je njezin program informacijskog opismenjivanja dio sveučilišnog kurikuluma. Metodom ankete, istražene su motiviranost i razina zadovoljstva studenata Sveučilišta Karl-Franzens kolegijem Samoupravljanje na sveučilištu i na poslu : uspješno pretraživanje i snalaženje u Sveučilišnoj knjižnici. Navedeni kolegij čini središnji dio programa informacijskog opismenjivanja na Sveučilištu. Rezultati su potvrdili da on pridonosi informacijskoj pismenosti studenata te da su studenti zadovoljni kompetencijama koje su stekli. Intervju proveden s voditeljicom kolegija dao je uvid u cjelokupno djelovanje Sveučilišne knjižnice Sveučilišta Karl-Franzens u području programa informacijskog opismenjivanja kao i u sadržaj i provedbu samog kolegija. Detaljniji uvid u sadržaj kolegija dobiven je sadržajnom analizom dokumentacije. Informacijsko opismenjivanje koje provodi navedena sveučilišna knjižnica predstavlja primjer dobre prakse jer je ona prepoznala zahtjeve Bolonjskog procesa kao prigodu za jačanje svoje obrazovne uloge i za integraciju u sveučilišni kurikulum.
U radu se razmatra opće zadovoljstvo studijem na tehničkim fakultetima slavonske regije u kontekstu reforme sveučilišta u Hrvatskoj s naglaskom na njihovoj važnosti u cjelokupnoj akademskoj naobrazbi ...budućih stručnjaka u skladu s modernim trendovima koji Hrvatskoj otvaraju put u Europsku uniju. Osobit je naglasak dan na implementaciju teorije u praksi, koja je oduvijek bila sveprisutna i izuzetno važna.
Političko je obrazovanje dio općeg obrazovanja; utoliko se doima smislenijim posvetiti se opsežnijem, kako bi se ono podrobnije moglo razvrstati na odgovarajući način. Stoga sljedeća promišljanja ne ...trebaju stajati direktno pod geslom »demokracija i obrazovanje«, već imaju za zadaću razjasniti pitanje »obrazovanja u uvjetima demokracije«. U tu će svrhu Bolonjski proces ponajprije biti prikazan kao izričaj dominantnog razumijevanja obrazovanja u Njemačkoj odnosno Europi. Nakon okretanja ka humboldtovskom pojmu obrazovanja kao izrazu ideala, nekoć karakterističnog za široka područja školskog i univerzitetskog obrazovanja u Njemačkoj, daljnji povijesni korak unazad trebao bi dovesti do platonskog pojma obrazovanja – kao izraza onog humanizma koji je u 19. stoljeću Humboldt postavio kao mjerilo vlastite školske i univerzitetske reforme. Na kraju, u kratkom rezimeu, povijesni početak i povijesni kraj bivaju usporedno suprotstavljeni.
