Hrvatski pravni fakulteti uspjeli su odgovoriti na izazove bolonjskog procesa na način koji je 2002. ocijenjen najmanje vjerojatnim: produžili su četverogodišnji dodiplomski studij prava u ...petogodišnji integralni prijediplomski i diplomski studij koji završava samo jednim - i to samo akademskim - stupnjem (magisterij prava). Uz to, obrazovanje općih državnih službenika više nije jedna od važnijih svrha tog studija. Tako je Pravni fakultet u Zagrebu propustio priliku da svoje studije upotpuni studijem poslovnog upravljanja i time se ustanovi kao sveučilište prava i društvenih znanosti. Veće troškove pravnog sistema snosit će prvo građani a potom sami pravnici.
Međunarodna pomorska organizacija (IMO) još je 1978. putem STCW konvencije uvela standarde obrazovanja pomoraca na globalnoj razini, kako bi omogućila potpunu mobilnost radne snage u pomorskoj ...industriji. Na taj su način uvedeni minimalni sadržaji i trajanje za pojedine obrazovne razine i ukinuta potreba za priznavanjem inozemnih kvalifikacija. Osim toga, uvedeni su i programi cjeloživotnog učenja te mehanizmi upravljanja kvalitetom temeljeni na industrijskim standardima. Dvadesetak godina kasnije Bolonjska deklaracija i Europski kvalifikacijski okvir donose reformu obrazovnog sustava koja ima slične ciljeve kao i STCW konvencija, ali je znatno temeljitija i modernija. Svjesna zastarjelosti STCW konvencije, IMO je provela izmjene koje su bile najavljivane kao radikalne, ali su nažalost propustile uzeti u obzir najnovije trendove u visokom obrazovanju.
International Maritime Organization (IMO) in 1978 introduced standards of education of seamen on global scale, through STCW convention, to enable complete mobility of workforce in the maritime industry. That introduced minimal content and duration for each educational level and made the process of recognition of foreign degrees unnecessary. Also, it introduced the lifelong learning programs and quality management mechanisms based on industrial standards. Some 20 years later, the Bologna declaration and the European Qualification Framework introduced a reform of educational system with aims similar to those of the STCW convention, but more thorough and modern. Aware of the obsolescence of the STCW convention, IMO made amendments that have been announced as radical, but unfortunately failed to take into account the latest trends in the higher education.
U ovom se članku prikazuju aktivnosti i ciljevi vezani uz implementaciju Bolonjskog procesa na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Po prvi se puta široj javnosti objelodanjuju novi studijski ...programi geodezije i geoinformatike: preddiplomski, diplomski, poslijediplomski doktorski i poslijediplomski specijalistički studiji. Cilj nam je bio u sažetoj formi iznijeti temeljne informacije o reformskom procesu koji teče, u kojem svi još uvijek učimo, a koji će dugoročno promijeniti europski visokoškolski sustav.
U ovom radu analizirano je nekoliko razvoja u obrazovanju koji su znakoviti za pojedine zemlje, regije ili svijet u cjelini. Posebno su analizirani sljedeći razvoji: vrijednost obrazovanja i to ...kvalitetnog obrazovanja; koncepcije društva znanja i cjeloživotnog obrazovanja; obrazovne politike i sve veći značaj metapolitičkih odluka; dominantni obrasci reformi obrazovanja; procesi privatizacije obrazovanja; dvojbe standardizacije obrazovanja; internacionalizacija obrazovanja; Bolonjski proces te utjecaj svjetskih razvoja u obrazovanju na (de)konstrukciju pedagogije kao znanosti i prakse odgoja i obrazovanja. Izbor analiziranih razvoja obavljen je prema osobnom uvidu autora. Zasigurno bi koji drugi autor suvremene svjetske razvoje u obrazovanju vidio na ponešto drukčiji način. To stoga što su izbori uvijek pitanje osobnih autorovih pristupa i preferencija. Analiza pojedinih razvoja izvedena je na način koji nije zaobišao stanje stvari u području hrvatskog obrazovanja. Naime, redovito se u radu svjetske razvoje vezivalo za hrvatski nacionalni kontekst. Takav pristup pridonio je stvaranju slike o hrvatskom obrazovanju u međunarodnom prostoru.
Ovaj je rad usmjeren analizi načina na koji studenti doživljavaju hrvatski sustav visokoga obrazovanja i činitelje (ne)uspješnoga studiranja, temeljem kvalitativnoga istraživanja provedenoga u ...kontekstu širega istraživanja obilježja hrvatskih studenata kao društvene elite u nastajanju. Svrha rada je sadržana u analizi načina
na koji studenti doživljavaju hrvatski sustav visokoga obrazovanja i činitelje (ne) uspješnoga studiranja putem ispitivanja načina na koji studenti doživljavaju Bolonjski proces i utvrđivanja činitelja koje studenti smatraju odgovornima za uspješan, odnosno neuspješan završetak studija. Istraživanjem su provjerene tri hipoteze. Prvom
se hipotezom pretpostavlja da studenti prema sustavu visokoga školstva izražavaju visoku razinu kritičnosti, pri čemu je njihovo nezadovoljstvo uvjetovano različitim činiteljima. Drugom se hipotezom pretpostavlja da studenti neuspješnost studiranja
pretežno objašnjavaju individualnim obilježjima studenata u kombinaciji s nepovoljnim uvjetima studiranja. Trećom je hipotezom pretpostavljeno da su okolnosti vezane uz doživljaj sustava visokoga školstva i činitelje studiranja ovisni o socijalnim obilježjima studenata. Rezultati podržavaju prvu i drugu hipotezu, dok potvrda treće hipoteze iziskuje daljnja kvantitativna istraživanja.
Europska zajednica je već 1955. godine uvidjela potrebu stvaranja zajedničke visokoobrazovne politike kako bi se bolje iskoristio europski intelektualni i znanstveni potencijal te kako bi se taj ...potencijal približio potrebama gospodarstva. Prva faza razvoja zajedničke visokoobrazovne politike u šezdesetim godinama
20. stoljeća obilježena je pokušajem pronalaženja adekvatnog institucionalnog okvira za promicanje visokog obrazovanja na razini Europske zajednice. U drugoj fazi u sedamdesetim godinama suradnja na području visokog obrazovanja priznata je kao zajednička politika za koju institucije EZ-e mogu formirati određene aktivnosti te je definiran potreban administrativan aparat unutar Europske komisije.
Uspostavljeni su oblici suradnje koji su istovremeno predmet odlučivanja svake članice te aktivnost na razini EZ-e koja može dodatno unaprijediti kvalitetu i služiti kao nadopuna nacionalnim aktivnostima. U zadnjoj trećoj fazi od 1985.–1993. godine osigurana je široka podrška za pravovaljano donošenje odluka o visokom
obrazovanju na razini EZ-e. Europsko vijeće je 1987. godine odobrilo ERASMUS program čime je završen ciklus nastajanja visokoobrazovne politike na razini EZe. Ovaj model nastajanja i kreiranja visokoobrazovne politike unutar EZ-e značajan je jer pokazuje na koji je način moguće ideju pretočiti u zajedničku politiku
EZ-e, uz istovremeno očuvanje i poštivanje sveučilišne autonomije i nacionalnog suvereniteta. Suradnja na razini EZ-e pokazala se puno dinamičnijom i efikasnijom od međuvladine suradnje. To je otvorilo put nastanku i razvoju Bolonjskog procesa krajem 20. stoljeća. Europska unija je dobila pomoćnu i nadopunjavajuću ulogu u visokom obrazovanju jer su glavne kompetencije i dalje ostale na državama
članicama.
Autor promišlja problem prilagodbe bolognskom procesu koristeći se filozofsko- političkim distinkcijama između otvorene i vođene međutradicijske razmjene, te utopijskog i postupnoga socijalnog ...inženjeringa. Prema njegovu mišljenju proces bi se mogao doživjeti kao vrsta kulturalnog imperijalizma koji ne mora biti tragičan za žrtvu imperijalizma. Reforma bi trebala stvoriti uvjete za organiziranje ozbiljnih multidisciplinarnih studija na sveučilišnoj razini (europski studiji, američki studiji, rodni studiji, mirovni studiji itd.). Budu li se promjene na Sveučilištu u Zagrebu vodile sustavno ali oprezno, rezultati bi mogli biti pozitivni. Ipak, zaključujući tekst, autor upozorava da ne treba podcjenjivati ulogu tradicije niti isključiti mogućnost ozbiljnih problema u reformi visokog obrazovanja, čak i u slučaju da promjene budu uvođene postupno.
Full text
Available for:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, ODKLJ, PILJ, PNG, SAZU, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
Na Policijskoj akademiji u Skopju održanje sredinom lipnja ove godine pod pokrovitelj¬stvom AEPC-a (Association of European Police Colleges) prvi Međunarodni skup na temu suvremenoga policijskog ...obrazovanja na kojem su sudjelovali predstavnici europskih zemalja, među njima i predstavnici visokoškolskih policijskih institucija iz Njemačke, Norveške, Austrije, Poljske, Bugarske, Turske te zemalja u regiji. Radni jezik skupa bio je engleski. Skup je bio izuzetno dobro organiziran, a otvorila gaje direktorica Policijske akademije Slagjana Taseva kratkim prikazom razvoja institucije koji smatram važnim radi usporedbe i promišljanja daljnjih pravaca razvoja naše Visoke policijske škole u europskim i regionalnim okvirima. Policijska akademija Republike Makedonije najmlađa je članica Sveučilišta "Sv. Kliment Ohridski" iz Bitole. Sredinom 2003. godine donijet je Zakon o Policijskoj akade¬miji kojim je toj instituciji dodijeljena vodeća uloga u istraživanju i edukaciji u području policijskog obrazovanja i sigurnosti. Na taj način otvorena je mogućnost znanstvenom i nastavnom osoblju za daljnji razvoj prema centru izvrsnosti kroz usku suradnju na na¬cionalnoj i međunarodnoj razini kao jednim od ciljeva u skoroj budućnosti. Ta suradnja uključuje između ostalog i poštovanje jednog od najvažnijih načela Bolonjskog procesa, a to je osiguranje standarda kvalitete koji omogućuje mobilnost kako studenata tako i nastav¬nog osoblja. U tom kontekstu poseban naglasak je na jasnoj i učinkovitoj koordinaciji suradnje sa sličnim ustanovama u Europi i šire. U osobnim kontaktima s makedonskim kolegama i kolegicama saznala sam da su redovita studijska putovanja nastavnika i znan¬stvenika u druge zemlje, prvenstveno zemlje engleskog govornog područja, u trajanju od mjesec dana i više, uobičajena praksa na Policijskoj akademiji u Skopju. Takva praksa ustaljena je također i u Sloveniji na ljubljanskom i mariborskom Fakultetu kriminalistike i sigurnosti s više nego vidljivim rezultatima za instituciju i pojedince.
Osnovni cilj rada jest ukazati na važnost socijalne dimenzije u reformi visokog
školstva u Hrvatskoj i Europi. Pritom valja imati na umu činjenicu da je iznalaž
enje europskih političkih preporuka za ...poboljšanje kvalitete i pravednosti javnih
sustava visokog obrazovanja osnovna zadaća ministarskih konvencija Bolonjskoga
procesa. Sukladno tome, u radu se pokušava odgovoriti na pitanja pridonose li, na
normativnoj razini, institucije visokog obrazovanja uklanjanju nejednakosti u pristupu
i sudjelovanju u visokom obrazovanju, odnosno na koji se način učešće u visokoš
kolskom obrazovanju posreduje višim društvenim statusom. Analizi ovih pitanja
pristupa se u tri koraka: najprije se, na osnovi analize službenih dokumenata Bolonjskog
procesa, konceptualno određuje što je to “socijalna dimenzija” visokog
obrazovanja; potom se daje kratak pregled karakterističnih teorijskih pristupa vezanih
uz tematiku obrazovne i socijalne nejednakosti; na kraju se analiziraju neki normativni
aspekti sustava visokog obrazovanja u Hrvatskoj i dostupni empirijski podaci
vezani uz socijalne karakteristike hrvatskih studenata/ica.
Cilj: Usporediti učinak uvodnoga dijela kolegija Medicinski engleski
u trima različitim skupinama studenata Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, posebice s obzirom na promjene u kurikulumu ...uvedene radi usklađivanja sa zahtjevima Bolonjskoga procesa.
Metoda: U ak. god. 2005./06. uvodni dio kolegija Medicinski engleski koji se bavi morfologijom medicinskih termina slušale su tri skupine studenata (studenti programa Studija medicine na engleskom, te redoviti studenti 1. i 2. godine). Na početku i kraju kolegija svaka je skupina popunila isti upitnik, test vokabulara na razinama prepoznavanja i produkcije. Razlika postignutih rezultata, izražena u postotcima za svaki pojedinačni termin, te kao ukupna srednja vrijednost za svaku skupinu posebno, pokazatelj je usvojenoga vokabulara.
Rezultati: Vertikalnom (prepoznavanje vs-produkcija) usporedbom rezultata razvidno je da su sve skupine postigle bolji rezultat u prvom dijelu upitnika kojim se testiralo prepoznavanje termina. Horizontalna usporedba pokazuje da je najbolji rezultat u oba dijela testa postigla skupina Studija medicine na engleskom; od redovitih je studenata skupina 1. godine postigla znatno bolje rezultate u prvom dijelu testa (prepoznavanje), dok je u drugom dijelu (produkcija) razlika u njihovu korist bila tek neznatna.
Zaključak: Značajno bolji ukupan rezultat skupine studenata Studija medicine na engleskom vjerojatno se može objasniti činjenicom da oni kolegij slušaju vremenski koncentrirano, u bloku koji uključuje i samu evaluaciju, te njihovom visokom motiviranošću. Što se tiče skupina 1. i 2. godine, rezultati upućuju na to da je učinak nastave veći na prvoj godini, što je činjenica koja ide u prilog tekućim promjenama kurikuluma te može biti smjernicom za naš budući rad.
