This paper presents the results of the research on the attitudes of managers, editors and journalist currently employed in the Serbian local media about the on-going process of priva- tization of the ...media owned by the state, cities and municipalities, as well as their views about the possible forms of ownership transformation and about the achievement of public interest through the project activities. The aim of the research was to establish how media professionals perceive and evaluate new legislation and what kind of future they forsee for the survival of the local media in which they work . According to many estimates, this process will be very painful for them since it co-occurs with the implementation of digitalization of electronic media, a process which - due to high taxes - threatens to extinguish local broadcasters. The research was conducted through semi-structured interviews during November and December 2014. They included 45 media profes- sionals (directors, editors and journalists) from 18 local media that. Research findings show a low level of awareness among media professionals about the necessity of withdrawal of the state from the ownership in local media, but also about importance of local media and their required social role in achieving the public interest within the local communities.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
Uvedba zelene infrastrukture je uveljavljen pristop k blaženju učinkov toplotnih otokov in poplav na mestnih območjih, saj lahko vpliva na pomembno znižanje lokalne temperature v mestu in zmanjšanje ...nevarnosti poplav. V članku je ulična krajina prepoznana kot pomembno območje posegov za prilagajanje podnebnim spremembam, pri čemer ti posegi temeljijo na zeleni infrastrukturi, ki omogoča prijetnejše okolje za človekovo aktivnost in mobilnost v mestih, hkrati pa je pomemben blažilec toplote. Avtorji predlagajo rešitev, ki združuje nekatere ključne prvine, ki bi bile lahko podlaga vsem prihodnjim oblikovalskim posegom v javni prostor (ulično krajino), in spodbuja ureditev mestnega okolja, ki se resnično odziva na podnebne spremembe. Te prvine vključujejo omejitev neprepustnih površin samo na nujna območja, decentralizirano gospodarjenje z vodo na podlagi deževnih vrtov, nezahtevno vzdrževanje, estetske zasaditve, ki krepijo biotsko raznovrstnost, in senzorsko spremljanje parametrov toplotnega udobja za izboljšanje ukrepov. Rešitev vključuje uporabo poceni senzorjev za zbiranje podatkov o toplotnem udobju, na podlagi katerih se lahko določijo območja mestnih toplotnih otokov. Predlagano je tudi odločevalsko orodje, ki temelji na geografskem informacijskem sistemu (GIS) in zbira podatke, kot so temperatura, stopnja prekritosti površja in poplavno tveganje ter podatki, ki se nanašajo na lokacijo komunalne infrastrukture, promet in prostorsko ureditev. Opisana je poskusna uporaba predlagane metodologije v okviru trajnega projekta prilagoditve podnebnim spremembam, ki ga financira avstrijska vlada.
U članku se analiziraju obrasci proizvodnje vijesti o monetizaciji hrvatskih autocesta na mrežnim stranicama masovnih medija sa stajališta političke ekonomije i sociologije proizvodnje vijesti. ...Kombinacijom tih dvaju pristupa te kvantitativnog i kvalitativnog istraživanja nastojalo se produbiti spoznaje o digitalnoj medijskoj proizvodnji i pluralizmu medijskog prostora u Hrvatskoj. Za potrebe analize medijskog sadržaja odabrano je ukupno deset tiskovnih, televizijskih i radijskih organizacija s najvećim dosezima njihova mrežnog sadržaja internetskim publikama. Proučavalo se izvještavanje o temi uvođenja monetizacije autocesta i prikupljanja potpisa za referendum protiv te mjere. Na prikupljenim prilozima (N = 275) istraživala se vrijednosna orijentacija priloga spram teme te medijska vidljivost glavnih društvenih i političkih aktera. U medijskom predstavljanju te teme najeksponiranijima su se pokazali članovi Vlade Republike Hrvatske i predstavnici nevladinih udruga, a razlike u vrijednosnim sudovima dominantnima u objavljenim prilozima utvrđene su s obzirom na strukturu vlasništva medija. Subjektivna iskustva digitalizacije radnih aktivnosti i odnosa prema monetizaciji istražena su polustrukturiranim intervjuima s novinarima i urednicima (N = 26). Njima se ispitivao način na koji političko-ekonomski i organizacijski čimbenici digitalne medijske komunikacije utječu na radne aktivnosti, uz fokus na strukturnim uvjetima (vlasništvu, oglašavanju, politici i regulaciji digitalnih medija) te na unutarnjim čimbenicima (kulturi dnevnih rutina). Iako digitalizacija uvodi određene novosti u radnu kulturu, politički i ekonomski interesi još uvijek dominantno utječu na dnevne radne aktivnosti medijskih djelatnika. Autori zaključuju da se na promatranom slučaju pokazuje određena polarizacija medijske rasprave u Hrvatskoj, za što se presudnim pokazala vlasnička struktura medija te imperativi čitanosti i brzine objave informacija na mrežnim stranicama masovnih medija.
Osnovan kao prvi dokumentacijski centar i arhiv za nacionalnu povijest umjetnosti, Arhiv za likovne umjetnosti pri Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti kontinuirano razvija svoj informacijski ...sustav, pružajući podršku stručnjacima i znanstvenoj zajednici. U ovom ćemo radu prikazati povijest procesa automatizacije podataka, koji je započeo 1995. godine—od jednostavnih tablica u MS Excelu i baza podataka u programu MS Access, stvorenih za specifične potrebe Arhiva, do složene repozitorijske platforme otvorenog pristupa, razvijene kao izvor za rastuće područje digitalne povijesti umjetnosti. Digitalna tehnologija kontinuirano stvara nove i brže načine dohvaćanja arhivskih podataka—od jednostavnih pretraživanja pojmova kroz nekoliko izvanmrežnih baza podataka do naprednijih mogućnosti internetskog pretraživanja utemeljenog na semantičkoj mrežnoj tehnologiji. Arhiv za likovne umjetnosti prisutan je na internetu od 2009. preko Digitalne zbirke (DiZbi), institucionalne repozitorijske platforme koja je prvi put uspostavila vezu između digitaliziranih tekstualnih i vizualnih izvora različitih Akademijinih jedinica. Kako bi se digitalni objekti prikazali na što živopisniji i interaktivniji način, stvoren je nov digitalni sadržaj—virtualna izložba, kao jedna od vizualno atraktivnijih odlika portala. Kontinuirani proces digitalizacije arhivske građe otvorio je nove mogućnosti za suradnju s domaćim i međunarodnim ustanovama kroz nekoliko projekata. Budući planovi uključuju dugoročan projekt s potencijalom razvoja u digitalnu infrastrukturu za istraživanje provenijencije. Na temelju svojih iskustava s ovakvim digitalnim projektima možemo reći da stručnjaci za digitalnu povijesti umjetnosti imaju sve važniju ulogu u snažnijoj vidljivosti hrvatske povijesti umjetnosti, kako na nacionalnoj tako i na međunarodnoj razini, kao i u omogućavanju novih oblika digitalne analize u povijesti umjetnosti.
Predmet rada je fenomen ljubomore koji je zahvatio sve pore kreativnog djelovanja čovjeka, pa i profesiju novinarskog izražavanja. Pogotovo u sferi umjetničkog doživljaja određenog događaja kroz ...prizmu televizijskog reportera i urednika. Pravila pristojnog ponašanja, važeće moralne norme, ne primjenjuju se naročito pod utjecajem digitaliziranog javnog mnijenja. Zato se i nametnula nova „svijest“ kod zaposlenih medijskih kreatora televizijske slike da se ponovo poštuje stvaratelj, zaposleni na radnom mjestu a prije svega čovjek kao stvaralačko biće i biće prakse. Želja autora je da se o fenomenu zvanom ljubomora promisli iz nekih drugih kutova i da se samoj ljubomori ne daje toliko prostora kao u nekim prošlim vremenima. Također, da se u vremenu pred nama na pitanje jesi li gledao moju rubriku, odgovara sa da, gledao sam. I najzad, da se kao sastavni dio odgovora ukaže na eventualne greške po modelu možda si mogao tako i tako, nikako uz zlonamjerne komentare odnosno prešućivanje opravdane kritike gdje za to postoje razlozi, a sve u cilju daljnjeg razvoja, ne samo televizijskog novinarstva kao profesije, već i daljnjeg unapređivanja međuljudskih odnosa zaposlenih, stavljajući ih u ravan međusobno tolerantnih.
In science and humanistic teaching, the precedence of quantification, measurability, bureaucratic content organization, and neopositivism – neo in terms of statistical data processing – is ...increasingly visible. It evidently follows the logic of a computerized presentation of information (instead of knowledge), and thus the capitalist disciplining and controlling of Gorz’s “intangible labor.” With the Internet, network philosophy, hypertext, and hyperinformation overload, a fragmented, dispersed, and decontextualized digital culture invokes in both theory and practice an oppositional reaction towards reaffirming the classic story or storytelling as an archetypal form of humanizing, organizing, and conceiving human experience and knowledge. However, when Amazon announces that the author will be paid an amount corresponding to the amount of pages of his text that are read through apps for tracking such results, when Christian Salmon discovers storytelling as a new instrument of corporate business, when storytelling becomes an imperative of commercial literature and a means of industrialized standardization of literature, all facilitated by the trend of creative writing workshops, the question is to whom and to what purpose the story serves today. Was the last century’s (post)modernist deconstruction of the text and the disintegration of its ideologized meaning not as humane as it was unreadable, as opposed to today’s seduction of the consumerist object through fabrications from the pen of “content providers”?
V prispevku je predstavljen pilotni projekt digitalizacije slovarjev prevzetih besed, ki vključuje tudi slovarski del monografije Slovenische Lehnwörter im Deutschen avtorice Hildegard ...Striedter-Temps. Opisane so značilnosti tiskanega slovarskega dela monografije. Slovar ima specifično sestavo, in sicer gre za kompilacijo sekundarnih virov, navedenih in organiziranih v slovarskih člankih, avtoričin prispevek pa je predvsem v komentiranju jezikovnih podatkov in v popravkih napačnih etimoloških in drugih razlag ter navedb določenih avtorjev. Na kratko je opisano tudi tehnično ozadje digitalizacije portala z ročno delno digitalizacijo seznama besed navedenega slovarja.
Koliko su višegodišnji napori svjetskih, pa tako i hrvatskih baštinskih stručnjaka uloženi u složene procese digitalizacije bili višestruko opravdani, svakodnevno se potvrđuje, posebice danas, kada ...su muzeji diljem svijeta zatvoreni zbog prevencije širenja zaraze virusom COVID-19, a publika njihove prostore i postave, zbirke i predmete, izložbe i različite muzejske priče može konzumirati samo online. Stoga predstavljamo nedavno objavljenu knjigu iz serije Routledgeovih priručnika s naslovom The Routledge International Handbook of New Digital Practices in Galleries, Libraries, Archives, Museums and Heritage Sites kao izvrsno štivo za procjenu već obavljenih te za planiranje i pripremu novih digitalizacijskih projekata.
Digitalizacija medijskih sadržaja dovela je ne samo do povećanog broja medijskih izbora, već i do kreiranja novih navika i oblika ponašanja publike. Od novih medijskih formi preko novih oblika ...trošenja i ukrštanja medijskih sadržaja, prisustvujemo evoluciji publike koja je nikad zahtjevnija i nikad moćnija. I dok medijski producenti smišljaju nove načine za privlačenje i zadržavanje pažnje publike, svaki pojedinačni član auditorija očekuje medijski sadržaj koji će ga inspirirati, motivirati, emocionalno angažirati. Tekst u fokus stavlja aktualna očekivanja publike, kao i nove oblike produkcije i distribucije medijskih sadržaja, koji nastaju u suvremenom medijskom dobu.
Zbirka je nastala radom kolekcionara i supružnika Marije i Krunoslava Leka. Razglednice iz Zbirke upotpunjuju sliku izdavaštva Dubrovnika krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Odlučivši se za Državni ...arhiv u Dubrovniku, kao ustanovu kojoj će pokloniti svoju zbirku, ostvarili su cilj da razglednice budu poklon građanima Dubrovnika. Po zaprimanju zbirke, pristupilo se arhivističkoj obradi i digitalizaciji te pripremi za objavu na mrežnoj stranici Državnog arhiva u Dubrovniku. Ovaj rad napisan je s namjerom da se prikaže postupak sređivanja razglednica kao arhivskoga gradiva te tijek same digitalizacije.
The collection of Marija and Krunoslav Leko provides one whole, in time and space, a representation of Dubrovnik and its surroundings from the beginning of the publication of postcards until 1918. It contains 1,795 postcards stored in seven albums. The distinguishing feature of a postcard is that it does not only contain a message that one person sends to another, but also a pictorial representation that allows people to get to know the world. By using printing techniques, which enable cheaper production, postcards became more accessible to ordinary people and as such a part of mass culture. The collectors’ decision to exclusively collect postcards with the theme of the Dubrovnik area created a valuable collection that complements our comprehension of Dubrovnik publishing of the late 19th and early 20th century. The collectors donated their collection to the State Archives in Dubrovnik in 2021, on the condition that it be fully digitized and thereby become available to all citizens of Dubrovnik and other visitors to the website of the State Archives in Dubrovnik. The paper analyzes and describes the collection according to several criteria, and was created with the intention of presenting the structure, content and brief analysis of the collection prior to its arrival at the State Archives in Dubrovnik, as well as the structure of the collection after the archival processing and digitization. The paper presents the publishers in terms of their scope of work and the number of postcards in the collection, as well as the way in which the archival processing and digitization were organized.