“Razporeditev prostorov s kuhinjo in osrednjim bivalnim prostorom (salonom) v pritličju in spalnimi prostori v nadstropju pa je tako po velikosti kot po medsebojni sestavljenosti prilagojena ...mestnemu načinu dela in življenja. Poleg vidno drugačne arhitekture, ki je v vasi Tomaj nakazovala nekmečke uporabnike, pa življenje kulturno zelo izobražene družine okdriva tudi notranja oprema in druga premična dediščina, ki je v pritličju stavbe muzejsko urejena. Razstavljeno pohištvo, izbrano in obrtno oblikovano, klavir in izjemno bogata knjižna zbirka, ki obsega 2800 del, oznanjajo dom na visoki duhovni ravni, ki je v prvi polovici dvajsetega stoletja bil tudi vozlišče slovensko zavednih izobražencev.” (Deu, 2008, str. 106)
Katarina Stres, poročena (1894) Kosovel (1862-1938)“Pesnikova mati Katarina Stres, rojena Sovdat, je bila iz Sužida pri Kobaridu. Ker je zgodaj izgubila starše, je morala s trebuhom za kruhom in kot ...mlado dekle odšla v službo h grški plemiški družini Scaramanga v Trst, med drugim znane po tem, da je imela v posesti botanični vrt v Sežani. Bila je družabnica in spremljevalka hišne gospe in s plemiško družino obiskovala Dunaj, Budimpešto in Rim in še tako razgledala po opernem in kulturnem svetu ter se naučila še nemščine in italijanščine. Ker je bila muzikalno in pevsko nadarjena, ji je pridobljena izobrazba koristila pozneje, ko je lahko svojemu možu in otrokom pomagala v svetu glasbe in jih spodbujala pri obiskih opernih dogodkov v bližnjem Trstu” (Vrečko, 2011, str. 8-9)
U doba digitalizacije u okviru četvrte tehnološke revolucije potrebno je ponovno postaviti ljudsko
biće na pijedestal u području menadžmenta. Muškarci i žene kao nosioci aktivnosti trebaju biti na
...pijedestalu svih suvremenih procesa koji se odvijaju u društvu i poslovanju, kako bi se izbjegao problem
u kojem je društvo bilo „zarobljeno“ tijekom prethodnih industrijskih revolucija. Primjena informacijske
tehnologije uopće, a posebice umjetne inteligencije, utječe na dizajn i sadržaj glavnih komponenti
dizajna posla, što neminovno dovodi do refleksije na zadovoljstvo i učinak zaposlenih na radnom
mjestu. Cilj rada jest istražiti utjecaj specifičnih komponenti radnog mjesta na zadovoljstvo i učinak
zaposlenih, dodatno prepoznajući koje komponente im najviše doprinose u kontekstu digitalizacije i
4IR-a. Iz teorije dizajna poslova Hackmana i Oldhama i Mintzbergovog okvira organizacijske strukture,
predlažemo i testiramo istraživački okvir koji procjenjuje utjecaj tehničkog sustava, radnog zadatka i
karakteristika zaposlenika na zadovoljstvo i učinak zaposlenih u suvremenom kontekstu. Istraživanje
je provedeno u Bosni i Hercegovini na slučajnom uzorku od 125 ispitanika iz organizacija javnog
i privatnog sektora, različitih industrija i veličina poduzeća. Analiza je realizirana kroz hijerarhijski
model višestruke linearne regresije, a ključni nalazi su otkrili da su karakteristike zadataka i znanja
o umjetnoj inteligenciji od vitalnog značaja za poticanje inovativnog ponašanja među zaposlenima.
The work reflects on the key determinants for the scientific activities of heritage institutions such as necessary infrastructural capacities, encouragement of inter-institutional collaboration, the ...importance of publishing activities, and the opportunities brought by the process of digitization, taking into account the role of the Ministry of Culture and Media of the Republic of Croatia which continuously supports archival, library, and museum activities in the Republic of Croatia. The valuable materials of heritage institutions, collected data, and knowledge represent an additional stimulus for the development and improvement of their scientific and artistic activities. The progress made and possible enhancements for the scientific activities of heritage institutions are considered in order to strengthen their position and direct socially responsible action towards greater visibility and data accessibility.
U radu se iznose mogućnosti novog načina izučavanja strukture sastojina na primjeru digitalizacije krošanja i izrade digitalnog trodimenzionalnog modela sastojina (vizualizacije). Kao podloga za to, ...uzete su dvije naše karakterističe prirodne mješovite sastojine, sastojina hrasta lužnjaka i običnoga graba (Carpino betuli-Quercetum roboris, /Anić 1959/ emend. Rauš 1969) te sastojina bukve i jele (Omphalodo vernae-Fagetum Marinček et al. 1992).
Na pokusnim plohama trajnoga karaktera sva su stabla obrojčana i kartirana,
a istima su izmjereni prsni promjeri, visine stabala, dužine debala te snimane horizontalne projekcije krošanja. Projekcije krošanja zatim su digitalizirane u CAD programu MicroStation, aplikacija IRAS B, sa srednjom točnošću od 4 cm. Samo geokodiranje i izjednačenje obavljeno je Affinom transformacijom (projiciranje koordinate iz jedne ravnine-izvorni koordinatni sistem, u drugu paralelnu ravninu-izlazni koordinatni sistem) te prebacivanju rasterskog file-a u vektorski oblik, također u programu MicroStation. Na vektorskim plohama izračunate su površine bez zastora krošanja unutar područja (plohe) te površine pod krošnjama izvan područja (plohe). Zatim su datoteke transferirane u program AutoCAD 2000 dwg zbog pojednostavljenog načina prikazivanja. Projekcije krošanja upotpunjene su vertikalnim profilom (CorelDraw) sastojine koji proporcionalno prikazuje odnos osnovnih elemenata krošnje i debla. Na temelju izmjerenih dimenzija stabala na terenu i računalnim programom 3DS Max napravljen je trodimenzionalni model sastojine. Modelu je pridružena odgovarajuća tekstura krošanja, čime se dobio slikovitiji prikaz situacije. Kod izradbe modela vodilo se računa o prostornom rasporedu stabala, visinama stabala, dužinama debala, dužinama i širinama krošanja te o fenotipskim oblicima krošanja hrasta, graba, bukve i jele.
U sastojini hrasta lužnjaka i običnoga graba simuliran je naplodni sijek te isti prikazan u trodimenzionalnoj naravi. Modeli omogućuju računalno praćenje i simulaciju obavljenih gospodarskih jera u sastojini i otvaraju nove mogućnosti rješavanja i upravljanja postojećim informacijama, a svoju primjenu mogu naći u aerofototaksaciji i GIS-u. Metode trodimenzionalne vizualizacije mogu poslužiti predočavanju prirodnog razvoja sastojina, vizualnoj usporedbi sastojina prije i poslije zahvata, kao i pomaku paradigme (primjera-obrasca) istraživanja u šumarstvu od promatranja cijele sastojine prema pristupu istraživanja pojedinog stabla.
Pregled povjesnoumjetničkih instituta i istraživačkih centara u Italiji, s naglaskom na organizaciju i aktivnosti ustanove Laboratorio di Arti Visive, Scuola Normale Superiore u Pisi. Pizanski ...Laboratorij vizualnih umjetnosti bavi se, uz druge aktivnosti, digitalizacijom i arhiviranjem vizualnog materijala, od ilustracija u povjesnoumjetničkim časopisima s početka 20. stoljeća do neinvazivnih analiza umjetničkih djela.
Polazeći od Austinove teorije govornih akata i razlike koja se na metajezičkom nivou uspostavlja između dve vrste iskaza: performativa i konstativa, autori sa stanovišta filozofije medija iznose stav ...da je u digitalnom univerzumu, gdje se jezički i svaki drugi izraz medijski transponira, svaka interakcija, ustvari, performativna, pošto i doslovno, kao medijska tvorevina ne može imati podmet u stvarnosti. Krenuvši sa stanovišta da je osnova digitaliziranja, odnosno radnji i postupaka koje ga interakcijom potvrđuju, isključivo ekonomske prirode, pa je, stoga, dakle, cjelokupni digitalni prostor vezan za vladajuću kapitalističku društveno-ekonomsku paradigmu, autori postavljaju pitanje je li u tom smislu dovoljno tvrditi da performativnost digitalnih uređaja i algoritamsko organiziranje predstavljaju nužan i dovoljan uvjet za sveukupnu digitalnu performativnost, bez razlike? Odnosno, ukoliko bi se sve interakcije u digitalnom svijetu svele isključvio na logičke identitetske operacije, ne bi postojao „simbolički višak“ koji jezik čini jezikom, a umjetnost umjetnošću, neovisno od njihove materijalne osnove. U tekstu se zaključuje da digitalna kultura uspostavlja jednu novu distopijsku liniju kulturalnog razvoja koja na planu performativnosti svoju manifestaciju dobija u digitalnim izvođenjima. Riječ je o obliku koji ishodište pronalazi u naročitoj softverskoj kulturi kao antikulturnoj devijaciji digitalne kulture. Digitalna izvođenja, na tom nivou promatrano, u tekstu su shvaćena kao ne-izvođenja ili entiteti koji postoje tek u svojoj povezanosti sa izvođenjima, koja, opet, nikada ne mogu postati.
Rad na temu: „Procjena korisnosti pojedinih mogućnosti digitalnih pametnih kuća“ sastoji se od dva dijela. U prvom dijelu rada gdje je upotrijebljena znanstvena metoda analize sadržaja su prikazana ...objašnjenja pametnih kuća i domova te mogućnosti koje pruža pametna kuća. U drugom dijelu radu su prikazani rezultati istraživanja korisnosti pojedinih mogućnosti koje pruža pametna kuća dobiveni znanstvenom metodom anketiranje. U radu su postavljene hipoteze: Ht1 koja glasi: „Pametna kuća je nešto što stvarno trebamo“, Ha1 koja glasi: „Pametna kuća je luksuzna „igračka“, Ht2 koja glasi: „Sve navedene mogućnosti pametnih kuća kao pametnog doma su korisne te je većina promatranih opcija (mogućnosti) pametnih kuća ocjenjena ocjenom vrlo dobar ili odličan“, Ha2 koja glasi: „Sve navedene mogućnosti pametnih kuća kao pametnog doma nisu korisne te nije većina promatranih opcija (mogućnosti) pametnih kuća ocjenjena ocjenom vrlo dobar ili odličan“.
Cilj. Odabir filmova za digitalizaciju u arhivima ima veliki utjecaj na buduće oblikovanje digitaliziranih i virtualno dostupnih filmskih zbirki. S obzirom na odgovornost koju taj zadatak nosi, ...smatramo zanimljivim istražiti što različiti profili korisnika filmskog arhiva misle o selekciji i digitalizaciji filmova.
Pristup/metodologija/dizajn. U tu su svrhu obavljeni strukturirani intervjui s 31 ispitanikom koji pripadaju četirima skupinama korisnika: filmskim istraživačima, filmskim profesionalcima, novinarima/filmskim kritičarima i prošlogodišnjim studentima audiovizualne komunikacije Sveučilišta u Sevilli.
Rezultati. Najvažniji rezultati, koji se zapravo ne razlikuju od onoga što je već poznato u području arhivistike, uključuju, s jedne strane, jedinstven stav da je digitalizacija učinkovit način očuvanja audiovizualne memorije i poticanja javnog interesa za filmske zbirke i arhive i, s druge strane, da odabir filmova za digitalizaciju treba biti vođen prema rigoroznim i sustavnim kriterijima, čime se izbjegavaju štetni učinci nasumičnih metoda. Na kraju, ponuđene su neke buduće istraživačke teme.
Originalnost/vrijednost. Konzultirana literatura sagledava teme koje se odnose na odabir filmova i digitalizaciju isključivo kroz prizmu arhivistike, odnosno knjižničnih i informacijskih znanosti. Ograničena je na navedena specifična područja znanja i usmjerena na profesionalce i stručnjake iz toga područja. Iz toga razloga moglo bi biti zanimljivo istražiti i druga gledišta i perspektive koje nadilaze čisto tehnički, teorijski ili metodološki pristup očuvanju i brige o filmu.
Suvremeni oblici edukacija te razvoj poslovanja okarakterizirani su sofisticiranijim softverskim rješenjima te sveopćom informatizacijom. Novonastala situacija s pandemijom koronavirusa nametnula je ...potrebu primjene novih oblika u komunikaciji te ubrzala penetraciju tehnologija u sve sustave tako i u sustav obrazovanja. O ovoj temi intenzivno se promišlja na svim razinama te područjima grana znanosti i tehnologija. Potreba obrazovanja suvremenoga kadra u društvu znanja, stavlja fokus na razvoj suvremenih vještina. Tehnologija postaje važan čimbenik unutar inovativnoga obrazovnog procesa, potiče timski rad i korelaciju više polaznika s udaljenih lokacija. Veliki je potencijal upotrebe digitalizacije u obrazovanju, a cilj je ovoga rada ustvrditi njezine prednosti. Obrazovanje treba prilagoditi potrebama korisnika, a to se postiže reformama. Pristup visoko sofisticiranim informatičkim rješenjima u današnjem poslovanju je neophodan dok proces edukacije sporadično kaska i nešto je tromiji, no postoje mnogi „puch up” faktori koji će umanjiti taj raskorak. Znanstveni doprinos ovoga rada očituje se u potencijalu i mogućnostima razvoja znanja, vještina i kompetencija kroz nove tehnologije u obrazovanju pri čemu dislociranost više nije prepreka, već mogućnost spajanja i time postaje efikasni transfer znanja. Migracije potencirane odlaskom u razvijenije i naprednije sredine sa željom jačanja kompetencija primjenom novih tehnologija nije izgubljeni ljudski potencijal – odljev mozgova. U matičnoj zemlji može se školovati putem e-učenje. Glavni cilj jest ukazati na širenje tržišnoga potencijala mogućnosti školovanja ili cjeloživotnoga obrazovanja kroz razvijanje kvalitetnih modula za transfer znanja.
