Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
U široj okolici Zavižana na sjevernom Velebitu, S. Bertović je (1975) opisao smrekovu asocijaciju sa šarenkastom šašuljicom (Calamagrostio variae-Piceetum dinaricum Bertović 1975). Naziv je ...asocijacije nelegitiman (čl. 31. i 34a, Međunarodni kodeks fitocenološke nomenklature /ICPN/, Weber, Moravec i Theurillat 2000) pa je u radu naziv promijenjen u Hyperico grisebachii-Piceetum abietis (Bertović 1975) nom. nov. hoc loco i tako nomenkaturno revidiran. Osim toga, fitocenoza je istražena na širem području Dinarida u Hrvatskoj te uspoređena sa srodnim smrekovim zajednicama subalpskoga pojasa, uz određivanje dijagnostički važnih vrsta.
U članku su prikazani osnovni geološki, petrološki, geokemijski i rudnoležišni podaci za pet glavnih magmatsko-metalogenetskih formacija sjeverozapadnih i središnjih Dinarida: (1) permo-trijaske ...andezit-sko-diuritske riftne formacije; (2) jursko-donjokredne akrecione (ofiolitske) formacije; (3) gornjokredno-paleogene subdukcijske bazalt-riolitne formacije; (4) paleogene kolizijske granitne formacije, i (5) oligocensko-neogene postsubdukcijske andezitske formacije.
Sve te magmatsko-metalogene formacije stvarane su u različitim geotektonskim ambijentima za vrijeme alpinotipne evolucije dinarskih dijelova Tetisa i postorogene evolucije Paratetisa, odnosno bazena Panona.
Taložna evolucija eocenskog predgornog bazena Vanjskih Dinarida u sjevernoj Dalmaciji započinje karbonatnom sedimentacijom na predgornoj rampi, koja se povlačila. Klastična sedimentacija počinje s ...ranim ili fliškim stadijem, koji je predstavljen distalnim, prodeltnim pješčanim režnjevima s pridruženim hemipelagitima, koji su vezani za orogen i hranjeni rijekama. Naredni stadij punjenja odražava se u oplićavanju, koje je izazvala progradacija proksimalne prodelte. Slijedi taloženje ispred delti pletenih ravnica ili pletenih delti, što je vjerojatni nastavak stadija punjenja ili možda upućuje na stabilno stanje (ispunjeni stadij). Ovakva taložna evolucija može se usporediti s evolucijskim stilom, kakav je tipičan za periferne predgorne bazene, osobito one alpske domene, i usko je povezana s tektonskim razvitkom predgorja i orogena. Glavni procesi taloženja klastita bili su vezani za guste tokove niz dno, koji su nastajali iz poplava i proizlazili iz brojnih deltnih ušća. Ti tokovi mogli su biti utjecani oscilatornim tokovima. Odnosni riječni sliv označavala je snažna erozija u planinskim predjelima, što je bilo vezano za aktivnu kompresijsku tektoniku uzdizanog orogena i snažne tekućice.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Međusobni odnosi minerala i njihova kemija proučavani su u nekim bazičnim magmatskim stijenama ofiolitnog kompleksa Banije. Na temelju mineralnih i stukturnih karakteristika razlikuju se tri vrste ...stijena: metadijabazi I (karakterizirani sekundarnim amfibolom), metadijabazi II (karakterizirani sekundarnim albitom) i spilit. Dana je detaljna kemija svih mineralnih faza, osobito zoniranih klinopiroksena i zoniranih amfibola. Crne opâke faze sastoje se od različitih Fe-Ti-Mn oksida (ilmenit, Mn-ilmenit, magnetit, Ti-magnetit, Fe-pseudobrukit) koje su često na rubovima potisnute Al- i Fe-bogatim titanitom. Sve su stijene hidrotermalno metamorfozirane pri čemu je amfibol djelomično ili potpuno potisnuo klinopiroksen, a plagioklas je izmijenjen u albit, prehnit, pumpeliit i/ili sericit. Pojavljuje se također i sekundarni klorit. Ukupna kemijska analiza svake proučavane stijene odgovara toleitskom bazaltu.
In this work the central part of the Dinaric mountain chain is considered, i. e. the mountain massif of the Dinara, Troglav and Kamešnica, with the highest level at Troglav (1913 m). The study is ...restricted to the mountain (alpine) associations within climatic region of the distribution of Pinus mugo and submountainous Fagus sylvatica forests (Table 1). Among these alpine communities subalpine and alpine plants are considered and also some taxa of larger vertical spread which take important part in building up this alpine vegetation.
The work treats the geographic flora element, i. e. the flora is classified according to the geographic spread of plants — with the aim to make the basis for determining all other types of flora elements and also to be the basis for the hypotheses on the origin and history of the development of plants. Using the geographic-systematic method selected members of the mountain flora of the Dinara, Troglav and Kamešnica have been examined in detail as regards their most important synonyms and geographic distribution, ecology of habitat and phytocenological connection and phylogenetic relations and their variability (Volarić-Mršić 1972). On the ground of the data obtained, and particularly on the ground of geographic spread i. e. the area of distribution of single plants the author has been able to establish and treat the following flora geoelements (table 2—7): Arcto-alpine (17 species, or 10,7%), 2. Altaic-alpine (5 species, 3,1%), 3. Central European mountainous (48 taxa, 28,3%), 4. Mediterranean mountainous (7 species, 4,4%), 5. South European mountainous (11 species, 6,9%), and 6. Southeast European mountainous (106 taxa, 52,2%). Figural relation of single geoelements is shown in table 9 and Fig. 1 and the relation of seven groups of South-eastern European mountainous geoelement is shown in Fig. 2. From the Southeast European mountain (alpine) geoelement the author has separated and defined a new, Dinaric geoelement (tab. 8) including 51 taxa.