Why did »equality« become prominent in European societies based on hierarchy during the Enlightenment? What does »equality« imply for societies, politics, or legal systems? The contributors to this ...volume draw on various historical case studies, from visionary practices in revolutionary France and the collection of data on the poor in 19th-century Germany, to claims raised under the minority regime of the League of Nations and the anti-discrimination politics of the UN and India. The dynamics of universalizing equality are contrasted with a concept asserting that equality must be limited to and by order. The contributions thus explore concepts of equality from the perspectives of history and law and show that practices of comparing were essential when it came to imagining others as equal, fighting discrimination, or scandalizing social inequalities.
Diskriminacija v času nosečnosti in materinstva v organizacijah sistematični pregled literature Ozadje in izvirnost: Namen pričujočega sistematičnega pregleda literature je podrobneje preučiti ...vprašanje obstoja diskriminacije nosečnic in mater na delovnem mestu ter hkrati raziskati, v kakšni obliki in v kolikšni meri je le-ta prisotna. Pripravljen bo tudi pregled pravne ureditve omenjenega področja in pregled ureditve zaščite nosečnic in mater. Metoda: Opravljen je bil sistematičen pregled literature skozi naslednje baze podatkov: ProQuest, Scopus, SpringerLink, ScienceDirect, Cobiss, dLib, Google Scholar, Emerald, Hein Online, Sci-Hub in mEga iskalnik NUK. Osredotočili smo se na pregled literature v časovnem razponu od leta 2011 do leta 2022, vendar sva zaradi želje po pridobiti vpogled v način spreminjanja diskriminacije v zvezi z nosečnostjo in materinstvom v organizacijah skozi leta, v najino raziskavo vključili tudi starejšo literaturo, za katero sva ocenili, da bo ponudila poglobljen vpogled v bolj poglobljeno razumevanje izzivov iz navedenega področja. Rezultati: Na podlagi meril za vključitev in izključitev je bilo v sistematični pregled literature v navedenem preučevalnem obdobju vključenih 42 referenc, objavljenih v slovenskem (16) in angleškem jeziku (26). Ugotovili sva, da je diskriminacija v nosečnosti in materinstvu prisotna v organizacijah, kljub temu, da je uradno prepovedana s številnimi pravnimi viri. Kaže se v različnih oblikah (diskriminacija pri zaposlovanju, na delovnem mestu,…), kakor tudi v različnih obdobjih (v času nosečnosti in/ali materinstva). Družba: S pričujočim sistematičnimi pregledom literature želimo prispevati k družbenemu razumevanju enakosti spolov in ozaveščati, da nosečnost in materinstvo ne smeta biti razlog za kakršno koli obliko diskriminacije na delovnem mestu. Omejitve/Prihodnje raziskave: Za izvedbo prihodnjih raziskav predlagava nadgradnjo pričujoče raziskave s poglobljenim vpogledom v omenjeno vprašanje skozi percepcijo organizacij. Smiselno bi bilo tudi raziskati ali in v kolikšni meri se realizirajo sklepi na podlagi pridobljenega certifikata Družini prijazno podjetje, ki ga izdaja Ekvilib inštitut, ter kakšen doprinos tega naziva v kontekstu zmanjšane možnosti diskriminacije v času nosečnosti in materinstva oz. starševstva na splošno le-ta predstavlja zaposlenim. Hkrati ocenjujeva, da bi bilo priporočljivo podrobneje raziskati, v katerih segmentih organizacij se takšni primeri diskriminacije pogosteje dogajajo in posledično razmisliti tudi o bolj ciljno usmerjenih ukrepih. Ključne besede: diskriminacija, nosečnost, materinstvo, organizacija, pravice, enakopravnost, pravo
Uvod: Starizem izhaja iz predsodkov in stereotipov o lastnostih, ki jih na podlagi kronološke starosti pripisujemo starostnikom. Namen raziskave je bil ugotoviti, ali starostniki v kliničnem okolju ...doživljajo starizem in v kolikšni meri jih le-ta prizadene. Metode: Opisna kvantitativna raziskava je bila izvedena v zdravstveni ustanovi na priložnostnem vzorcu 132 starostnikov, starih od 65 do 90 let. Uporabljen je bil na podlagi pregleda literature zasnovan vprašalnik z 11 vprašanji zaprtega tipa. Prisotnost starizma in stopnja prizadetosti je bila merjena s tristopenjsko številsko lestvico. Za opis vzorca in sistematičen prikaz odgovorov na raziskovalna vprašanja je bila uporabljena deskriptivna univariatna in bivariatna (hi-kvadrat test za neodvisne vzorce) analiza. Rezultati: Skupno je bilo zaznanih 319 diskriminatornih dogodkov. Od 132 anketiranih je najmanj en diskriminatorni dogodek doživelo 91 (69,0 %) starostnikov. Med slednjimi se je 40 (44,0 %) starostnikov počutilo vsaj enkrat prizadeto in 23 (25,2 %) vsaj enkrat zelo prizadeto. Pri zaznavanju prizadetosti statistično pomembne razlike med skupinami glede na spol (χ2 = 13,554, p = 0,825), izobrazbo (χ2 = 20,807, p = 0,409) in starost (χ2 =19,328, p = 0,501) nismo ugotovili. Diskusija in zaključek: Raziskava potrdi prisotnost starizma v kliničnem okolju. Ker ima starizem negativen vpliv na odnos do starostnika in kakovost njegove oskrbe, je profesionalno komunikacijo s starostniki treba uvesti v izobraževanje vseh profilov zdravstvenih delavcev.
Full text
Available for:
NUK, ODKLJ, UL, UM, UPUK, VSZLJ
Področje intersekcijske diskriminacije v Sloveniji ni neraziskana tema, a še nobena od analiz ni v ospredje postavila vprašanja intersekcije (medijskih) reprezentacij. Članek v izhodišče postavlja ...raziskovalno vprašanje, kako diskurz medijskih tekstov na novičarskih spletnih portalih v Sloveniji naslavlja vprašanja diskriminacije in družbenega izključevanja v luči intersekcijskega pristopa. V raziskavi smo se ukvarjali z intersekcijo reprezentacij istospolno usmerjenih oseb in tujcev na štirih slovenskih informativnih spletnih portalih (RTVSLO.si, 24ur.com, SiOL.net in Nova24TV.si) v času sprejemanja področne zakonodaje, vezane na obe družbeni skupini. Na podlagi načela o »zrcaljenju« realnosti, ki temelji na predpostavki o novinarski objektivnosti, ugotavljamo, da so izbrani portali v primeru istospolno usmerjenih oseb nekritično reproducirali konflikt med nasprotnima pozicijama pro et contra, ki je marginaliziral vse poglede zunaj njega, v primeru tujcev pa je bila prisotna normalizacija in reprodukcija diskurza predstavnikov parlamentarne politike. Intersekcijska perspektiva je v diskurzu analiziranih medijskih tekstov skoraj povsem umanjkala, kar je prispevalo k šibkejši antidiskriminatorni poziciji in h krepitvi različnih artikulacij družbenega izključevanja.
Full text
Available for:
BFBNIB, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
Prispevek prinaša analizo mehanizmov izključevanja kitajskih migrantov med pandemijo covida-19. Avtorica najprej pokaže na značilnosti izključevanj in diskriminacije, s katerimi so se soočili ...kitajski migranti po izbruhu virusa tako v državah priselitve, v transnacionalni skupnosti in tudi ob povratku v državo izvora, kot tudi odzive na tovrstna dejanja med migranti. Avtorica ugotavlja, da so prav vsem oblikam izključevanja podložene specifične predstave o mobilnosti ter da je učinek tovrstnih izključevanj med drugim tudi reinterpretacija razmerja med dvojico »migrant – državljan«.
Cilj ovoga kvantitativnog anketnog istraživanja bio je utvrditi doživljaj i iskustva rodne diskriminacije na Sveučilištu u Zagrebu iz perspektive studenata/ica te doprinos sociodemografskih obilježja ...i obilježja studiranja u objašnjavanju iskustva, svjedočenja i percepcije rodne diskriminacije. Kao polazište korištene su teorije kongruentnosti uloga i teorija grupne osviještenosti. U istraživanju koje je provedeno 2020. godine sudjelovalo je 274 studenata/ica sa Sveučilišta u Zagrebu. Rezultati su analizirani regresijskom analizom (jednostavna i hijerarhijska regresijska analiza s dodatnom provjerom moderatorskog učinka svjedočenja rodnoj diskriminaciji na odnos između iskustva i percepcije rodne diskriminacije). Rezultati su pokazali da iskustvo rodne diskriminacije postoji na onim studijima gdje je nominalno izjednačen broj studenata i studentica, no postoje određeni džepovi diskriminacije poput biomedicinskih studija i integriranih studija gdje se češće osobno doživljava rodna diskriminacija i svjedoči diskriminaciji drugih. U percepciji i svjedočenju rodne diskriminacije ključan je čimbenik osobno iskustvo koje pomaže izgradnji grupne osviještenosti. Rodni stereotipi najčešći su oblik rodne diskriminacije. Kad govorimo o sadržaju stereotipa, češće se uočavaju rodni stereotipi deskriptivnog karaktera usmjerenog na oba spola, ali i preskriptivni stereotipi koji su usmjereni protiv žena na pozicijama moći. Stoga možemo zaključiti kako je akademsko okruženje iz perspektive studenata i studentica još uvijek obilježeno „staklenim stropom“, i to neovisno o dominantnoj zastupljenosti studentica na sveučilištu. No, iskustvo diskriminacije nije isključivo žensko pitanje te su svakako potrebna dodatna istraživanja kako bi se istražile dimenzije diskriminacije studenata. Rezultati upućuju na potrebu snažnije zastupljenosti teme rodne ravnopravnosti u akademskoj zajednici uz uspostavljanje institucionalne podrške u suzbijanju diskriminacije.
S obzirom na neodgovarajuće uvjete rada platformskih radnika, osobito onih od kojih se traži da uslugu izvrše na određenoj lokaciji i u određenom vremenu (engl. gig workers), pitanje njihove pravne ...zaštite u središtu je znanstvenog interesa, ali i interesa zakonodavaca, kako na nacionalnoj razini tako i na razini Europske unije. Primjeri iz prakse pokazuju kako je takve radnike potrebno zaštititi, među ostalim i od diskriminacije. U talijanskoj sudskoj praksi nalazimo slučaj neizravne diskriminacije platformskih radnika koji nam je poslužio kao povod za promišljanje o unaprjeđenju antidiskriminacijske zaštite takvih radnika. U radu se pojašnjava koncept neizravne diskriminacije i pojam platformskih radnika, te se, analizom spomenutog predmeta iz talijanske sudske prakse, upućuje na nužnost unaprjeđenja dizajniranja algoritama na koje se poslodavac oslanja pri odlučivanju o uvjetima rada (platformskih) radnika, radi sprječavanja diskriminacije.
Cilj je rada steći bolje razumijevanje utjecaja koji ponašanje državnih i gradskih institucija koje su nadležne za nadzor zakonitosti rada GNK Dinamo ima na ponašanje navijača te razmotriti hipoteze ...da su uzroci dijela nasilnoga ponašanja navijača strukturalno izazvani, ali i da se u aktivističkom djelovanju mladih kroz navijačke skupine krije potencijal za demokratsko unaprjeđenje društva. Kako navijači organizirani u „Bad Blue Boyse“, „Zajedno za Dinamo“ i „Dinamo to smo mi“ ustrajno od nadležnih institucija grada i države traže poštivanje zakona, možemo ih uočiti kao promicatelje demokratizacije društva, ali i povezanih procesa kao što su dosljedna i neselektivna primjena zakona i propisa te borba protiv korupcije i diskriminacije.
Integracija žena u oružane snage Galović, Ivan; Domjančić, Stjepan
Međunarodne studije,
12/2021, Volume:
21, Issue:
2
Journal Article
Open access
Nakon prezentiranja kratkoga povijesnoga konteksta, rad daje prikaz međunarodnih nastojanja posljednjih nekoliko desetljeća na integraciji žena u oružane snage. Suočivši se s prilično raznolikom ...praksom i različitim povijesnim iskustvima i opterećenjima, nastojanja na integraciji žena u oružane snage, koja su vodili ili usmjeravali Ujedinjeni narodi, Organizacija za europsku sigurnost i suradnju te mnoge druge međunarodne regionalne organizacije, postala su vrlo vidljiv i moćan vid borbe za ravnopravnost žena te za promicanje rodno osviještene politike. Hrvatska je pokazala deklaratornu, a donekle i stvarnu privrženost globalnim nastojanjima za pomacima u integraciji žena u oružane snage i poboljšanju njihova ukupnog položaja. Iako su općenito postignuti značajni pomaci, brojne prepreke potpunoj ravnopravnosti žena postoje i dalje. Nacionalna implementacija izrazito je šarolika po svojim dometima, dok zadnjih godina sve više jačaju i trendovi koji zagovaraju regresiju u tom smislu.
After a short historical context, the paper provides an overview of international efforts over the last few decades in the integration of women into the armed forces. Faced with a wide variety of practices and different historical experiences and burdens, efforts to integrate women into the armed forces, led or directed by the United Nations, the Organization for Security and Co-operation in Europe as well as many other international regional organizations, have become a very visible and powerful way of the equality struggle of women and the promotion of gender-conscious policies. Croatia has shown a declarative – and to a certain extent real commitment to global efforts to make progress in the integration of women into the armed forces and the improvement of the overall position of women. Although significant progress has been made across the board, a number of obstacles impeding full equality of women remain; national implementation is extremely diverse in scope, while recent years have seen increasing regression trends in this regard.
Mediji i prava djeteta Šljivo – Grbo, Amila
In medias res,
09/2023, Volume:
12, Issue:
23
Journal Article, Web Resource
Peer reviewed
Open access
Od vremena kada je svijet označen kao ‘globalno selo’, a mediji kao sukreatori društvenog razvoja, vodi se vrlo izražena javna borba za čovjeka i zaštitu njegovih prava koja su proteklih stoljeća ...osvajana. Uporedo s ekspanzijom nauke i tehnologije razvijale su se i nove mogućnosti da se normama zaštite ljudska prava ili ograniči ili ukine diskriminacija. U tom smislu mediji koji su slobodni postajali su sve snažniji i važni sukreatori humanizacije ljudskog ponašanja. Dokumenti čija je svrha i bit zaštita ljudskih prava, postupno su se ispisivali, posebno nakon tragičnih iskustava iz svjetskih ratova. Dvadeseto stoljeće iznjedrilo je potrebu za slobodom i jednakošću, ali se u tom vremenu nije ukinula diskriminacija, posebno djece, niti se u cjelosti humanizirao odnos medija prema tom pitanju. U ovom radu stoga se raspravlja o važnosti medija u afirmaciji prava djeteta i posebno o potrebi senzibiliziranja i društva i medija za zaštitu i afirmaciju ljudskih prava i u tom sklopu i prava djeteta.
Since the time when the world was labeled as a ‘global village’, and the media as co-creators of social development, there has been a very pronounced public struggle for man and the protection of his rights, which have been won over the past centuries. Along with the expansion of science and technology, new opportunities were also developed to protect human rights with norms or to limit or abolish discrimination. In this sense, the media, which are free, became more and more powerful and important co-creators of the humanization of human behavior. Documents whose purpose and essence is the protection of human rights were gradually written, especially after the tragic experiences of the world wars. The 20th century gave birth to the need for freedom and equality, but in that time, discrimination, especially of children, was not abolished, nor was the media’s attitude towards this issue completely humanized. This paper therefore discusses the importance of the media in the affirmation of children’s rights and, in particular, the need to sensitize both society and the media for the protection and affirmation of human rights, including the rights of children.
PDF
