Uvod: Mortalitet raka dojke nalazi se na trećem mjestu u zemljama Europske unije. Registar za rak u 2020. godini bilježi incidenciju od 120,3/100 000, dok je stopa smrtnosti 32,8/100 000. Žena može ...samostalno pregledati svoje dojke koristeći metodu samopregleda, te uočiti promjene u veličini dojke, izgledu bradavice i kože te otkriti kvržice ili zadebljanja. Cilj: ispitati stavove i znanje žena o samopregledu dojke. Ispitanici i metode: Istraživanje je provedeno putem anonimne online ankete. Analiza je napravljena MedCalc® Statistical Software version 20.009 i IBM SPSS ver. 23. Rezultati: Sudjelovalo je 361 ispitanica. S obzirom na znanje, značajno manje točnih odgovora imaju ispitanice koje žive na selu (Kruskal Wallis test, P=0,005), imaju završenu osnovnu školu (Kruskal Wallis test, P=0,006), učenice su (Kruskal Wallis test, P<0,001) i one nezdravstvene struke (Kruskal Wallis test, P<0,001). S obzirom na stavove, ispitanice zdravstvene struke ne slažu se s tvrdnjom da rak dojke zahvaća isključivo ženski spol (Mann Whitney U test, P<0,001), da je samopregled predviđena metoda isključivo za žene (Mann Whitney U test, P=0,001), da samopregled nije vjerodostojna metoda pregleda (Mann Whitney U test, P=0,002), kao i da žene ne trebaju obavljati samopregled ukoliko idu na ostale dijagnostičke metode (Mann Whitney U test, P<0,001). S obzirom na dobne skupine razliku nalazimo u tvrdnji da samopregled nije vjerodostojna metoda (najmanje se slažu najmlađe ispitanice) (Kruskal Wallis test, P<0,001), ispitanice s višom ili visokom stručnom spremom značajnije se manje slažu s tvrdnjom da samopregled nije vjerodostojna metoda pregleda u (Kruskal Wallis test, P=0,007). Također učenice i studentice značajno se manje slažu s tvrdnjom da samopregled nije vjerodostojna metoda pregleda (Kruskal Wallis test, P<0,001). Zaključak: Rezultati ovoga istraživanja pokazali su da su ciljna skupina za edukaciju ispitanice koje žive na selu, ispitanice niže naobrazbe, mlađe dobne skupine i osobe nezdravstvene struke.
Uvod: Rak dojke je najčešće dijagnosticirana zloćudna bolest u žena i vodeći uzrok smrti od raka u žena. Veličina tumora je ključan čimbenik u određivanju vrste i opsega kirurškog i onkološkog ...liječenja. Točno se utvrđuje slikovnim modalitetima poput mamografije, ultrazvuka i magnetske rezonancije (MRI) koja omogućuje najpouzdanije određivanje veličine tumora. Cilj našeg istraživanja bio je istražiti utjecaj preoperativne magnetske rezonancije dojke na kirurško liječenje novodijagnosticiranog raka dojke.
Materijal i metode: U studiju su bile retrospektivno uključene 241 bolesnice s novodijagnosticiranim karcinomom dojke koje su podvrgnute preoperativnoj mamografiji, ultrazvuku dojke i magnetskoj rezonanci između 2016. i 2020. godine u KBC-u Rijeka. Pacijentima je dijagnosticiran invazivni duktalni karcinom, invazivni lobularni karcinom, duktalni karcinom in situ ili kombinacija tipova. Kirurško liječenje uključivalo je jedan od sljedećih zahvata: kvadrantektomiju, kvadrantektomiju i biopsiju sentinel limfnog čvora, kvadrantektomiju i disekciju pazuha, mastektomiju i sentinel biopsiju ili mastektomiju i disekciju pazuha.
Rezultati: U usporedbi s histopatološkom veličinom tumora, MRI dojke je precijenio veličinu u 10% bolesnica. T stadij je podcijenjen u 5% bolesnica (p>0,050). Za usporedbu, ultrazvuk dojke precijenio je veličinu tumora u 12%, a podcijenio u 48% slučajeva (p<0,001). Slično, mamografija je precijenila veličinu tumora u 14%, a podcijenila u 62% slučajeva (p<0,001).
Zaključak: U bolesnica s novodijagnosticiranim rakom dojke, primjena preoperativne MRI dojke kao dopune mamografiji i ultrazvuku za lokoregionalno određivanje stadija značajno mijenja naknadno odluku kirurškog liječenja raka dojke.
Karcinom dojke najčešći je maligni tumor u žena. Prvi zapisi o karcinomu dojke i njegovu liječenje datiraju iz drevnog Egipta 1500 - 1600 godina pr. n. e. Terapijski pristup bolesti mijenjao se kroz ...povijest te je nekadašnji invazivni, kao npr. radikal-na mastektomija, s vremenom zamijenjen manje invazivnim kirurškim metodama. W. S. Halsted 1894. predstavlja metodu radikalne mastektomije koja uključuje potpunu resekciju dojke, regionalnih limfnih čvorova te velikog i malog pektoralnog mišića. Unatoč čestim postoperacijskim komplikacijama, zauzimala je glavno mjesto među kirurškim moda-litetima liječenja karcinoma dojke sve do 1948. kada su Patey and Dyson predstavili modifici-ranu radikalnu mastektomiju kojom su se, za razliku od radikalne, sačuvali pektoralni mišići te pazušni limfni čvorovi lože III, a postoperacijske su komplikacije smanjene, uz poboljšanje kvalitete života bolesnica. Ideju ograničene resekcije tkiva dojke predstavlja Veronesi 70-ih godina 20. stoljeća, nakon čega je i dalje nastavljeno smanjenje opsega i radikalnosti kiruških zahvata. Konačno, poštedna operacija dojke postaje standard u liječenju žena s ranim sta-dijem karcinoma dojke. Koncept biopsije limfnog čvora čuvara kod karcinoma dojke nailazi na svekoliku prihvaćenost, a njegovim usvajanjem mnoge su bolesnice pošteđene radikalnih disekcija aksilarnih limfnih čvorova, od onih čiji je nalaz biopsije limfnog čvora čuvara bio negativan do onih s mikrometastazom u istome (malim tumorskim depozitom veličine 0,2-2 mm), dok zaključci novijih studija iz posljednjih deset godina sugeriraju da se i u žena kojima je biopsijom utvrđena metastaza u jednome do dva limfna čvora čuvara disekcija aksilarnih limfnih čvorova može izbjeći bez štetnih posljedica, uz primjenu adjuvantne radioterapije.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
Stanice karcinoma dojke na svojim membranama mogu imati različitu razinu ekspresije HER2 receptora. HER2 signalni put važan je za rast tumora i metastaze. Bolesnice s HER2 pozitivnom bolešću imale su ...lošije ishode liječenja sve dok nije uvedena upotreba trastuzumaba, a potom i drugih anti-HER2 lijekova. Do sada su se koristili isključivo za jaku ekspresiju HER2 receptora. Razvojem novih lijekova, prije svega konjugata protutijelo-citostatik, dokazana je učinkovitost djelovanja na tumorske stanice koje imaju niže razine HER2 receptora, danas poznatih kao HER2-low tumori. Budući da su rezultati studije DESTINY Breast04 pokazali produljenje preživljenja bez progresije bolesti i ukupnog preživljenja u prethodno liječenih pacijenatica s HER-low tumorima, otvaraju se nove mogućnosti, kako u liječenju, tako i u testiranju HER2 receptora.
Izhodišče: Delež oseb, ki zbolijo za rakom dojk v času delovno aktivnega življenja, narašča. Zdravljenje raka dojk lahko pusti trajne posledice, ki vplivajo na delovno sposobnost po zdravljenju, kar ...velja tudi za medicinske sestre (poimenovanje uporabljamo za vse poklicne profile v zdravstveni negi v Sloveniji), ki pogosto opravljajo izmensko in nočno delo s povečanimi delovnimi obremenitvami. Namen: Namen raziskave je bil pridobiti poglobljen vpogled v doživljanje in izkušnje zaposlenih v zdravstveni negi po vrnitvi v delovno aktivno življenje po zdravljenju raka dojk. Metode: Uporabljena je bila kvalitativna opisna metoda. Podatke smo pridobili iz delno strukturiranih intervjujev na namenskem vzorcu medicinskih sester, ki so se vrnile na delo po zdravljenju zgodnjega raka dojk. Raziskava je potekala poleti leta 2021 v Sloveniji, v regiji z visoko incidenčno stopnjo raka dojk. Podatke smo analizirali s pomočjo metode analize vsebine. Rezultati: V raziskavi je sodelovalo pet zaposlenih v zdravstveni negi z zaključeno srednješolsko izobrazbo po zdravljenju zgodnjega raka dojk, ki so se vrnile na delovno mesto v povprečju po 19,4 meseca (od 13 do 39 mesecev). Udeleženke so bile vključene v raziskavo v povprečju 5,8 leta (od 2 do 10 let) po vrnitvi na delo. V raziskavi smo določili tri teme, ki opredeljujejo izkušnje udeleženk, ki so se po zdravljenju raka dojk vrnile na delovno mesto: (1) doživljanje ob začetku bolezni in med zdravljenjem, (2) vrnitev na delo in (3) podporni mehanizmi ob vrnitvi na delo. Zaključek: Vrnitev na delo po prebolelem raku dojk v zdravstvu ni samoumevna ali lahka ter zahteva prilagoditve in sodelovanje vseh, ki so udeleženi v tem procesu: medicinske sestre po zdravljenju raka dojk, njenih sodelavcev in nadrejenih, pa tudi pomembnih drugih bližnjih. Pri tem je pomembna vloga neposredno nadrejenih in sodelavcev, ki lahko s svojimi dejanji ustvarijo podporno in razumevajoče delovno okolje za uspešno vrnitev.
Androgenski receptori (AR) su jezgrini prepisivački čimbenici ovisni o ligandu. To su steroidni receptori, slični estrogenskim receptorima (ER). Izraženi su u brojnim stanicama s različitim gradivnim ...ulogama. AR signalizacija može biti uključena u razvoj različitih zloćudnih tumora, poput raka prostate, mokraćnog mjehura, jetre, žlijezda slinovnica, bubrega, pluća, melanoma, sarkoma, raka dojke i mnogih drugih. Uloga AR najjasnija je i najbolje objašnjena u raku prostate. Mehanizam AR signalizacije u drugim humanim epitelnim tumorima još je uvijek nejasan i učinci su kod različitih tumora različiti, sve do potpuno oprečnih. U raku dojke AR su najčešće izraženi receptori, ali još uvijek s nepotpuno jasnom ulogom, prognostičkim i prediktivnim značajem. Izraženost AR u trostruko negativnom raku dojke (TNBC) vrlo je varijabilna. Unatoč izraženim razlikama u rezultatima različitih analiza, čini se da blagotvorno utječu na prognozu i potencijalna su meta antihormonske terapije za liječenje TNRD u budućnosti.
Rak dojke najčešća je zloćudna novotvorina u žena u Republici Hrvatskoj. Osnovne radiološke pretrage u dijagnostici bolesti dojke jesu mamografija, ultrazvuk i magnetska rezonancija. U radu su ...prikazane radiološke smjernice za radiološku dijagnostičku i intervencijsku obradu bolesti dojke i praćenje bolesnica oboljelih od raka dojke u Republici Hrvatskoj. Razrađen je algoritam radiološke obrade kod simptomatskih bolesnica, trudnica i dojilja, bolesnica prosječnog i povećanog rizika za razvoj karcinoma dojke, te kod bolesnica s radiološkim nalazom upalnih promjena (mastitisa).
Kod postavljanja indikacije za adjuvantno zračenje bolesnica s rakom dojke vodimo se vrstom kirurškog zahvata (radikalni ili poštedni) te patohistološkim nalazom. U slučaju da je sistemska terapija ...provedena prije kirurškog zahvata, nedostaje dio patohistološkog nalaza koji je okosnica u donošenju odluke. Objavljenih prospektivnih randomiziranih studija nema a retrospektivni podaci su nekonzistentni. Trenutne smjernice nisu jasne za veliku podskupinu bolesnica. Osim toga smjernice i podaci iz kliničke prakse se često ne podudaraju. Cilj ovog rada je prikazati podatke iz literature po pitanju rizika nastanka lokoregionalnog relapsa nakon neoadjuvantnog sistemskog liječenja, učinak radioterapije na smanjenje rizika lokoregionalnog relapsa, kliničku studiju koja bi trebala dati odgovor kod koje skupine bolesnica bi bilo uputno provesti zračenje te objavljene podatke iz kliničke prakse.
Za delno obsevanje dojke se v zadnjem desetletju povečuje zanimanje in je predmet številnih raziskav. V primerjavi s standardnim obsevanjem, ki lahko traja 5–7 tednov, je njegova prednost predvsem v ...krajšem zdravljenju, ki traja le 1–3 tedne. Kot že ime pove, se po operaciji obseva le manjši del dojke in sicer področje ležišča tumorja z varnostnim robom. Zaenkrat se na takšen način zdravi bolnice le znotraj nadzorovanih kliničnih raziskav, izven tega pa le kot možnost dopolnilnega obsevalnega zdravljenja za skrbno izbrano skupino bolnic.
Uloga metalotionina u karcinomu dojke Bilić-Knežević, Sara; Tokić, Mirisa; Gulić, Tamara ...
Libri oncologici,
12/2022, Volume:
50, Issue:
2-3
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Metalotioneini su skupina proteina bogatih cisteinima koji su uključeni u mnoge fiziološke i patološke procese. Geni koji kodiraju četiri izoforme metalotioneina locirani su na lokusu 16q13. ...Strukture ovih četiriju izoformi omogućuju metalotioneinima njihove razne biološke funkcije. Mnoge su studije pokazale da metalnotionein ima važnu ulogu u karcinogenezi, rastu tumora, njegovoj progresiji od lokalne prema metastatskoj bolesti te je povezan sa razvojem rezistencije na kemoterapiju i radioterapiju. Rak dojke jedan je od vodećih uzroka smrti u svijetu i važno je bolje razumijeti ulogu metalotioneina u različitim podtipovima karcinoma dojke. Ovakvi podaci mogli bi pomoći kao prognostički alat i voditi pronalasku novog specifičnog liječenja karcinoma.
PDF
