Poslovna je zajednica uvidjela da su klimatske promjene jedan od najvećih rizika na globalnoj razini. Međutim, kvaliteta upravljanja i izvještavanja o pitanjima povezanima s klimom u poduzećima ...nedovoljna je da investitorima i drugim dionicima omogući informirano donošenje odluka o ulaganjima i cjelovitu procjenu utjecaja poduzeća. Europska unija je slijedom uočenih nedostataka odlučila poduzeti niz zakonskih mjera kako bi bitno unaprijedila kvalitetu izvještaja o održivosti. Ključni su ciljevi ovoga rada pružiti informacije o novim zakonodavnim obavezama europskih poduzeća u pripremi informacija povezanih s klimom te istražiti trenutačno stanje izvještavanja hrvatskih poduzeća o klimi. Istraživanja provedena u EU pokazala su da nefinancijski izvještaji velikih, uvrštenih europskih poduzeća zaostaju u kvaliteti, opsegu i usporedivosti u odnosu na zahtjeve Direktive o nefinancijskom izvještavanju, te su autorice postavile hipotezu da je stanje nefinancijskog izvještavanja u Hrvatskoj isto. Testirale su je tako što su provele istraživanje primjenom metoda anonimne ankete i analitičkog pregleda nefinancijskih izvještaja. Ukupni rezultat istraživanja pokazuje da hrvatska poduzeća obuhvaćena ovim istraživanjem nisu dovoljno upoznata s novim zakonskim obavezama, a uočene su i sljedeće ključne slabosti poduzeća u pristupu upravljanju i izvještavanju o klimi: klimatske promjene nemaju jednaku težinu kao ostali rizici poslovanja, poduzeća ne primjenjuju koncept dvostruke materijalnosti, (još uvijek) ne povezuju kvalitativne i kvantitativne informacije, ne stavljaju ih u kontekst ciljeva Pariškog sporazuma te nisu spremna za izradu različitih scenarija povezanih s klimom. Slijedom najavljenog hodograma uvođenja novih zakonskih obaveza, od kojih neke stupaju na snagu od 1. siječnja 2022. poduzeća će morati daleko brže i efikasnije pristupiti unapređenju upravljačkih procesa i kvalitete izvještavanja o održivosti, s posebnim naglaskom na klimu.
Zahtjevi međunarodnih inicijativa i pravnog okvira Europske unije o održivom izvješćivanju (eng. Environmental, Social and Governance - ESG) osnova su za evaluaciju poslovne izvrsnosti poduzeća. ...Utemeljeni na „dvostrukom aspektu materijalnosti“ mjerljivi ESG-ovi čimbenici osiguravaju procjenu okolišne, društvene i upravljačke održivosti poduzeća te ocjenu njihove izloženosti povezanim rizicima. Osim toga, ESG izvješćivanje je osnova za ESG rangiranje poduzeća te promociju njihovog odgovornog poslovanja. Nadolazeće obveze ne samo za velika, već i mala te srednja poduzeća utemeljene su u zahtijevanom skupu podataka i informacija, a njihovom se javnom objavom olakšava odluka ulagačima, korisnicima proizvoda, usluga ili infrastrukture te ostalim zainteresiranim stranama da procijene poslovnu i okolišnu te društvenu izvrsnost poduzeća.
Ključna je i podrška financijskog sektora koji upravo takvim poduzećima nudi sve širu lepezu financijskih proizvoda, pri čemu je naglasak na smanjenju sistemskih rizika te na usmjerenosti prema održivim rješenjima EU Taksonomije kao klasifikacijskog alata održivog financiranja.
Krajnji cilj je odvajanje gospodarskog rasta od iskorištavanja prirodnih i materijalnih resursa (eng. decoupling), pri čemu se povećava prirodni kapital i osigurava kontinuitet gospodarske stabilnosti, otvaranje novih radnih mjesta, održivi rast i ulaganja.
