Otvorenost javne uprave, koja uključuje njenu vidljivost i dostupnost građanima, ali i mogućnost sudjelovanja građana u donošenju odluka, formuliranju politika i propisa, jedno je od temeljnih načela ...europskoga upravnog prostora. Europska unija prepoznaje otvorenost kao jedno od temeljnih načela funkcioniranja institucija na europskoj razini te potiče zemlje članice i kandidatkinje na usvajanje i ostvarivanje otvorenosti u upravnoj praksi, uglavnom putem mehanizama mekog prava. U Hrvatskoj su procesi europeizacije započeli početkom 2000-ih, a u sklopu brojnih prilagodbi javne uprave, došlo je do napretka u ostvarivanju transparentnosti i otvorenosti javne uprave, posebno u završnim fazama procesa pristupanja u članstvo Europske unije. Pitanje otvorenosti javne uprave prepoznato je kao važan preventivni mehanizam unutar antikorupcijske politike, zbog čega je postalo dijelom europske politike kondicionalnosti. Premda su mehanizmi za ostvarivanje otvorenosti brojni, jedan od najčešćih su javne konzultacije ili savjetovanje sa zainteresiranom javnošću. Provođenje javnih konzultacija predmet je regulacije na europskoj razini. Praksa Europskog suda, preporuke Europske komisije i naglašavanje suradnje i razmjene dobre prakse, bez nametanja konkretnih obvezujućih pravila, upućuje na područje tzv. horizontalne europeizacije i dominaciju mekog prava. U Hrvatskoj je provođenje savjetovanja sa zainteresiranom javnošću regulirano prvenstveno Zakonom o pravu na pristup informacijama (NN 85/15) te drugim zakonima i propisima. U normativnom pogledu, napredak je ostvaren 2009. donošenjem Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata. U pogledu implementacije, međutim, napretka nije bilo sve do izmjena Zakona o pravu na pristup informacijama 2013. i ustanovljavanja institucionalnog mehanizma za provođenje zakonskih odredbi. Usprkos tome, provedbu savjetovanja obilježavaju brojne manjkavosti, posebice na lokalnoj i regionalnoj razini, te u slučaju širokog spektra zakonom definiranih tijela javne vlasti.
Većina tvoraca hrvatske vanjske politike te neki znanstvenici procjenjuju hrvatsku vanjsku politiku kao vrlo uspješnu, pogotovo u odnosu na domaću politiku. Prvi hrvatski predsjednik, Franjo Tuđman – ...glavni tvorac hrvatske vanjske politike tijekom razdoblja od 1991. do 2000. godine – često se percipira kao vrhovni branitelj hrvatskih nacionalnih interesa. Članak preispituje takve teze definiranjem normativnog okvira, koji se temelji na postavci da je hrvatski nacionalni interes (bio) postati funkcionalna, europeizirana parlamentarna demokracija koja se temelji na vrijednostima, normama i načelima formuliranim pravnom stečevinom Europske Unije. Kroz takav pojednostavljeni normativizam članak evaluira četiri glavne točke: “poštivanje suvereniteta”, “mir”, “tržišnu ekonomiju” i “vladavinu prava”, čime su hrvatska vanjska politika i Franjo Tuđman uvelike pridonijeli otuđenju Hrvatske od njezina bitnog nacionalnog interesa. Završni dio rada analizira Tuđmanovu misao koja se uglavnom usredotočuje na poziciju malih naroda unutar multinacionalnih entiteta, demokraciju, Hrvatsku i EU itd. Jedan od glavnih razloga propale demokratske tranzicije leži u Tuđmanovoj percepciji da je Hrvatska postala demokratska država samo formalnim usvajanjem demokratskog ustava.
Članak analizira učinke Europskog semestra, okvira EU-a za socijalno-ekonomsku koordinaciju, na promjenu politike zapošljavanja u Hrvatskoj. Slučaj Hrvatske treba ilustrirati kako, pod kojim uvjetima ...i u kojoj mjeri arhitektura Europskog semestra utječe na politike zapošljavanja u Hrvatskoj. U žarištu su analize dvije stavke javnih politika: Garancija za mlade i dob za umirovljenje. Nalazi vezani za Garanciju za mlade podržavaju očekivanje prema kojemu pojačani nadzor i obveze izvještavanja pridonose promjeni nacionalnih javnih politika. Koristeći intervjue kao izvore podataka, auto pronalazi dva ključna elementa utjecaja: administrativni pritisak i slabu upoznatost s načinom rada Europske komisije u sklopu Europskog semestra. Istodobno, Hrvatska je opetovano zanemarivala preporuke za usklađivanjem dobi umirovljenja za muškarce i žene. Razlozi slaba utjecaja Europskog semestra na tom području mogu se pronaći u ograničavajućem efektu sastava koalicijske vlade, krutosti javne politike, suprotstavljenih uvjerenja i vrlo neizvjesne političke situacije. Ti su uvjeti bili čimbenici odvraćanja od promjene javnih politika, unatoč mogućim sankcijama EU-a.
Fenomeni poput globalizacije i europeizacije zahtijevaju promjene u svim područjima društvenog života. Neka od tih područja prihvaćaju promjene ili su čak i njihov pokretač, dok su pojedina područja ...tome manje sklona, kao što je to područje oporezivanja. Jednako su društvene institucije pa i porezne institucije suočene sa neizbježnim preobražajima. Porezna administracija kao segment poreznih institucija danas je više no ikada do sada stavljena pred izazove izgradnje nove kvalitete odnosa sa poreznim obveznicima. Između ostaloga, buduće bi odnose poreznih administracija i poreznih obveznika trebalo temeljiti na načelima povjerenja i suradnje. U Republici Hrvatskoj je donošenje Općeg poreznog zakona 2000.godine predstavljalo veliki doprinos neophodnoj pravnoj sigurnosti poreznih obveznika. Kodificirana porezna postupovna pravila značila su pored veće pravne sigurnosti, veliki pomak u ostvarenju transparentnog i jednostavnog poreznog sustava. Svakako, takav je „porezni ustav“ trebao pridonijeti i većoj učinkovitosti poreznog sustava, odnosno učinkovitijem prikupljanju javnih prihoda. Od stupanja na snagu Općeg poreznog zakona u siječnju 2001. godine samo su se manje izmjene prihvatile, no ipak u novom zakonskom tekstu iz 2008. godine dok su tijekom 2011. i godina koje slijede godine dijelom i neočekivani veći zahvati provedeni kao izmjene postojećega teksta zakona. Međutim, takav izmijenjeni Opći porezni zakon nije donio očekivana, poboljšana, a i jednim dijelom nova rješenja, već se radi o manjim zahvatima u „stari“ zakonski tekst, pa su očekivanja akademske i stručne javnosti ostala neostvarena. U radu autor analizira jedan zahvat koji se očekivao od zakonodavca, a riječ je o pitanju načelne naravi – načelu postupanja u dobroj vjeri te jedan zahvat koji se odnosi na porezni institut zastare. Uz navedeno, samo se dotiču i drugi mogući pravci osuvremenjivanja i europeizacije – poput pitanja poreznih povelja, zabrane zlouporabe prava općim pravilom i dr. Očekivanja akademske i stručne javnosti idu za promjenama u nekoliko pravaca od kojih jedan pravac željenih izmjena možemo nazvati i „europeizacijom“ hrvatskih poreznih postupovnih pravila kao dijelom evolucijskog kretanja, u kojemu dolazi do promjena brojnih paradigmi toga pravnoga područja.
Politika Europske unije o zaštiti potrošača usmjerava se na savjesnost i aktivno sudjelovanje potrošača na internom tržištu te se zbog toga oslanja na znanje potrošača kada su u pitanju njihova ...stečena prava. Kako još nije posve jasno koji su stavovi hrvatskih potrošača naspram politike Europske unije po pitanju zaštite potrošača, ovaj rad pokušao je analizirati utjecaj politike Europske unije o zaštiti potrošača na zainteresiranost, znanje, izvor informiranja i percipiranu sigurnost hrvatskih potrošača. Za analizu je korišteno kvantitativno istraživanje prikupljanja podataka među potrošačima unutar cijele Hrvatske. Prikupljeni podaci analizirani su primjenom deskriptivne statistike, korelacijom, i regresijskom analizom i analizom varijance (ANOVA). Radom su ustanovljene značajne korelacije između stupnja zainteresiranosti, stvarnog znanja, poželjnih izvora informiranja i percipirane sigurnosti hrvatskih potrošača. Nadalje, rad ukazuje na to kako stav hrvatskih potrošača naspram sustava zaštite potrošača Europske unije trenutno odražava značajan nedostatak zainteresiranosti i znanja. Rad zaključuje pretpostavkom o tome kako pokušaji jačanja zainteresiranosti i znanja među hrvatskim potrošačima zahtijevaju korištenje informacija koje pružaju vidljivi internetski izvori.
Republika Hrvatska se na putu prema Europskoj Uniji našla
pod utjecajem zahtjeva i standarda uspostavljenih na razini te naddržavne organizacije. Između ostalog, pod utjecajem procesa europeizacije ...(kao horizontalnog transfera i institucionalizacije pravila, načela i procedura isprva definiranih u odlukama EU-a pa ugrađenih u logiku domaćeg diskursa, identiteta i javnih politika) se našla i politika obrazovanja odraslih. S obzirom na trajanje procesa pregovora sa Europskom Unijom (2005. – 2011.) te početak promjena na planu osuvremenjivanja obrazovanja odraslih, zacrtane ciljeve, načela istaknuta u dokumentima Republike Hrvatske, izvore financiranja i izostanak drugih važnijih utjecaja može se reći da europeizacija postoji na određenom području obrazovanja odraslih (institucionalizacija pravila, usvajanju zajedničkih načela, primjena pravila i načela u javnim politikama i ostalo). Međutim, postoje i područja koja nisu obuhvaćena (povećanja zapošljivosti, konkurentnosti, mobilnosti, snažnije socijalne kohezije), ali ulazak
u EU i suradnja s drugim članicama bi trebali omogućiti ostvarenje ovih ciljeva. Razlog zbog kojeg dosad nisu bili ostvareni je prvenstvena koncentracija na usklađivanje pravnog okvira i uspostavu institucija, a manje na
implementaciju.
Autorica je u radu sučelila europsku pravnu regulativu glede primjene načela solventnosti u poslovanju osiguravajućih društava i stabilnosti fi nancijskog sustava. U radu se analizira europski sustav ...solventnosti društva za osiguranje i njegov izravan učinak na fi nancijsku stabilnost
i ostvarivanje dugoročne profi tabilnosti osiguratelja kao preduvjete učinkovite zaštite potrošača. U kontekstu fi nancijske nesolventnosti osiguratelja te obvezatnosti osiguranja od građanskopravne odgovornosti u pogledu upotrebe motornih vozila na područjima država
članica Europske unije preispituju se pravni učinci povećanja potrebnog solventnog kapitala europskih osiguratelja na odgovarajuću zaštitu potrošača. Sagledavaju se pitanja fi nanciranja nacionalnog ureda za osiguranje (Hrvatskog ureda za osiguranje), odnosno nacionalnog
garancijskog fonda (Garancijskog fonda za zaštitu žrtava prometnih nesreća) kojim upravlja Hrvatski ured za osiguranje prema najnovijem europskom pravnom okviru Solventnosti II i njegova implementacija u hrvatski pravni sustav (Zakon o osiguranju, Pravilnik o načinu
obračuna i rokovima uplate doprinosa te načinu vođenja i uporabi imovine namijenjene za obveze Garancijskog fonda). U središtu je pozornosti problematika pravnog statusa ugovora o osiguranju u slučaju stečaja osiguratelja (osiguranikov gubitak osigurateljnog pokrića u
roku od 30 dana od otvaranja stečaja) te pravo oštećenika na podnošenje izravne tužbe prema osiguranikovu osiguratelju, tj. Hrvatskom uredu za osiguranje u slučaju osigurateljeva stečaja. U radu se prikazuju posljedice regresnog zahtjeva Hrvatskog ureda za osiguranje prema odgovornom osiguraniku čiji je osiguratelj u stečaju (tj. osiguranikova dužnost podmirivanja Hrvatskog ureda za osiguranje na temelju njegova prava regresa), ali i pravo Hrvatskog ureda za osiguranje na naknadu isplaćenog iznosa oštećeniku iz stečajne mase društva za osiguranje ubrajajući predmetne tražbine u tražbine prvog višeg isplatnog reda. Rad preispituje najnovija zakonodavna rješenja iz Zakona o obveznim osiguranjima u prometu kojima se uvodi ograničenje fi nancijskih sredstava koja se isplaćuju iz Garancijskog fonda u slučaju stečaja osiguratelja pružajući zaštitu fi nancijskom poslovanju Garancijskog fonda isamih osiguratelja koji su u prošlosti bili obvezni snositi cjelokupnu štetu. Kritički se propituje u kojoj mjeri predmetna odredba utječe na nesigurnost oštećenika u naknadi potpune štete.
Proces europeizacije južne Europe rezultirao je pregovorima o pristupanju Bosne i Hercegovine Europskoj uniji. Pregovori su započeli Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju između 1999. i 2015. ...godine. Nakon toga, Bosna i Hercegovina je 2016. godine predala službeni zahtjev za pristup Europskoj uniji. U ovom radu analiziramo učinke europeizacije na sustav zaštite prirode u Bosni i Hercegovini tijekom tog razdoblja kroz uspostavu višestupanjskog sustava za upravljanje zaštićenim područjima „Natura 2000“. Predstavljamo studiju slučaja kojom analiziramo morfogenezu uspostave višestupanjskog sustava upravljanja u tri dijela. Za studiju slučaja korištena je analiza relevantnih dokumenata te su provedeni intervjui s relevantnim akterima. U prvom dijelu objašnjava se projekt „Natura 2000“ u kontekstu Bosne i Hercegovine te njegovi potencijalni učinci na državne zakone u području zaštite prirode. U drugom dijelu objašnjava se uloga glavnih aktera u uspostavi višestupanjskog sustava upravljanja „Natura 2000“. U trećem dijelu ukazuje se na doprinos ali i izazove „Nature 2000“ za sustav zaštite prirode u Bosni i Hercegovini. Glavni su zaključci da je implementacija Europske ekološke mreže „Natura 2000“ u nacionalni sustav zaštite prirode u Bosni i Hercegovini rezultirao usvajanjem mehanizama bolje koordinacije između vladinih institucija, osnaživanjem nevladinih organizacija i promjenom odnosa između vladinih i nevladinih aktera u procesu donošenja odluka vezanih za nacionalni sustav zaštite prirode.
Članak se bavi višestrukim razlozima preobrazbe Sjeverne lige iz padanske regionalističke i separatističke stranke u talijansku nacionalističku i suverenističku stranku koja okuplja saveznike koji ...žele Europsku uniju vratiti u stanje prije Maastrichta. Analiza izbornih programa, učinaka europeizacije stranačkoga natjecanja, promjene stranačkoga sustava zbog promjene vodstva te utjecaja sudskih procesa na stranački život pokazala je kako Sjeverna liga nije pratila dugoročni trend promjene javnih politika nego se promijenila tek pod novim vođom Salvinijem. Salvini je djelomice uvezao suverenističku i nacionalističku viziju s europske stranačke pozornice te je nacionalizirao stranku na državnoj razini zbog vakuuma moći koji je ostao nakon Berlusconijeve ostavke. Preobrazba je povezala Salvinijev osobni svjetonazor s pragmatizmom nastalim borbom za opstanak zbog opasnosti sekvestracije. Nova Sjeverna liga sada ima prigodu postati glavna stranka desno od centra u Italiji te igrati odlučujuću ulogu u okupljanju tvrdih euroskeptika uoči europskih izbora 2019.
Projekt EuroBioAct provodi se pri Katedri za društvene i humanističke znanosti u medicini Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i Dokumentacijskoistraživačkog centra za europsku bioetiku »Fritz ...Jahr« Sveučilišta u Rijeci. S obzirom na činjenicu da je ovaj centar s jedne strane sastavnica Centra izvrsnosti za integrativnu bioetiku te da je njegova programska zadaća biti glavnim promotorom europeizacije bioetike, u širem se kontekstu analiziraju uloga i ishodi ovoga projekta. Nakon kraćeg predstavljanja glavnih ciljeva projekta i sustavne dokumentacije vidljivih/objavljenih rezultata koji neposredno proizlaze iz projektnog plana, prepoznajemo različite faze njegove realizacije naglašavajući važnost i značenje svakog koraka u cjelokupnome planu. Pokazalo se da projekt općenito ima važnu ulogu u širem bioetičkom okviru, a posebice nudi neke značajne metodološke novosti. U radu se daje kritička evaluacija rezultata projekta. Ujedno se daju daljnji prijedlozi koji se odnose na njegove glavne ciljeve.
PDF
