Crna topola (Populus nigra L.) je jedna od najznačajnijih europskih vrsta drveća koja nastanjuje aluvijalna staništa uz obale velikih rijeka. U Bosni i Hercegovini postoji značajan neiskorišten ...zemljišni potencijal pogodan za reintrodukciju autohtonih crnih topola, kao i podizanje intenzivnih i ekstenzivnih nasada hibridnih i američkih crnih topola. Cilj ovoga istraživanja je utvrditi početak i završetak fenoloških faza listanja, kao i zimsko zadržavanje lista, što će pomoći pri selekciji pogodnih klonova autohtonih crnih topola za reintrodukciju na određenom lokalitetu i za određene mikroklimatske uvjete u svrhu očuvanja autohtonog genofonda, te klonova hibridnih topola za osnivanje plantaža u Bosni i Hercegovini. Istaživan je materijal 161 klona autohtonih crnih topola iz 26 populacija iz slivova 6 rijeka, te 11 klonova proizvodnih hibridnih topola (euro-američke ili kanadske) i američkih crnih topola. Klonovi se nalaze u klonskom arhivu u Žepču, koji je podignut 2006. godine. Promatrana je fenologija listanja i to od 14.3.- 22.4.2019. godine i to u šest fenoloških faza 0 - uspavani pupoljak, 1 – napukli pup, 2 – probijanje pupa, 3 – pup otvoren, listovi skupljeni, 4 – listovi se razdvajaju, 5 – listovi potpuno razvijeni). Zadržavanje lista praćeno je od 30.8.-4.11.2019. godine i ocjenjivano u tri kategorije: 1 - prisutni svi listovi na stablu, 2 - 50% listova je preostalo na stablu, 3 – nema preostalih listova na stablu. Efektivna duljina vegetacijske sezone definirana je kao vrijeme između pojavljivanja faze pucanja pupova (ocjena 3) i ocjena opadanja lišća 2 (tj. kada je 50% lišća ostalo na stablu). Analiza varijance pokazala je statistički značajne razlike između klonova iz različitih populacija za duljinu trajanja fenoloških faza listanja. Fenološka faza 1 (napukli pupovi) najranije se javila 14.3. a faza 5 (potpuno otvoreni listovi) najranije 8.4. Rezultati zadržavanja listova pokazuju da su 4.11. svi klonovi u klonskom arhivu odbacili list 100%. Najkraću efektivnu duljinu vegetacijskog perioda imali su klonovi populacije Bugojno (154 dana), a najdužu klonovi Populus boleana i Populus nigra var. italica te klonovi populacija Čapljina (sliv rijeke Neretve); Dobrinje, Visoko, Babina rijeka, Maglaj, Doboj (sliv rijeke Bosne); Kopači i Tegare (sliv rijeke Drine). Rezultati istraživanja su značajni za odabir klonova sa boljom prilagodbom na uvjete staništa, te obnovu i uporabu klonskog reprodukcijskog materijala crnih topola u Bosni i Hercegovini.
Black poplar (Populus nigra L.) is a species growing in flood forests and today it is one of the most endangered species in Europe. In Bosnia and Herzegovina, there is significant area of unused land suitable for the reintroduction of autochthonous black poplar and the establishment of intensive and extensive plantations of hybrid and American black poplar. This research aims to determine the beginning and the end of the phenological phases of leafing, as well as the winter retention of leaves, which will help in the selection of suitable clones for the establishment of plantations in Bosnia and Herzegovina. The material of 161 clones of autochthonous black poplars from 26 populations from the basins of 6 rivers, and 11 clones of production hybrid poplars (Euro-American or Canadian) and American black poplars was analyzed. The clones were located in the clonal archive in Žepče, which was established in 2006. Leafing phenology was observed from March 15 to April 22, 2019, and during six phenological phases: 0 - dormant bud, 1 - cracked bud, 2 - bud breaking through, 3 - bud open, leaves gathered, 4 - leaves separate, 5 - leaves fully developed. The retention of the leaves was monitored from August 30 to November 4, 2019, and evaluated in three categories: 1 - all leaves on the tree are present, 2 - 50% of the leaves are left on the tree, 3 - there are no leaves left on the tree. Analysis of variance showed statistically significant differences between clones from different populations for the duration of the leafing phenological phases. Phenological phase 1 (buds breaking through) occurred at the earliest on March 14 and phase 5 (fully open leaves) no earlier than April 8. The results of leaf retention show that on November 4 all clones in the clonal archive fully rejected the leaves. The shortest effective length of the vegetation period had the clones of the Bugojno population (154 days), and the longest the clones of Populus boleana and Populus nigra var. italica and clones of the Čapljina population (Neretva river basin). Dobrinje, Visoko, Babina Rijeka, Maglaj, Doboj (Bosna river basin), Kopači and Tegare (Drina river basin). The results of this research will be used in the selection of the most suitable clones for reintroduction in a specific locality and for specific microclimatic conditions, especially the occurrence of late spring and early autumn frosts, for the purpose of preserving the autochthonous gene pool, as well as clones of hybrid poplars for the establishment of clonal plantations. It is necessary to continue phenological research in the clonal test of autochthonous black poplars and hybrid poplars in Bosnia and Herzegovina, as well as to conduct research on growth properties in order to be able to compare the results of phenological research, i.e. the length of the growing season, as well as thickness and height growth.
Ovo istraživanje obuhva
ć
a opažanja fenološke varijabilnosti od 28 provenijencija hrasta lužnjaka u bosanskohercegovačkom pokusu provenijencija u Žepču. Pokus je baziran na slučajnom blok sustavu ...sa tri (3) ponavljanja, gdje je svaka provenijencija u svakom bloku predstavljena sa 36 biljaka, osim provenijencija Drvar, Mutnica, Zvornik i Vinac, koje su djelomično zastupljene u pokusu. Proces listanja praćen je tijekom 2012. i 2013. godine, od kraja ožujka do početka svibnja. Praćeno je pet (5) fenofaza listova koje su za hrast kitnjak razradili Derory i dr. (2006.).
Analiza fenoloških faza pokazala je da postoje statistički značajne razlike između ispitivanih provenijencija. Razlike su potvrđene za početak, trajanje i završetak pojedinih fenoloških faza listanja između provenijencija, što ukazuje na genetsku varijabilnost između populacija i zavisnost fenoloških faza od vremenskih uvjeta.
U ovom istraživanju nije bilo moguće napraviti razliku između provenijencija na osnovi najranijeg pojavljivanja faza. Provenijencija Bijeljina nešto ranije ulazi u fazu B u 2012. godini, dok u 2013. godini u fazu B ulazi u isto vrijeme kao i ostale provenijencije. Provenijencija Bosanska Dubica kasni s ulaskom u sve faze u obje godine, i kašnjenje u odnosu na ostale provenijencije u prosjeku iznosi 7-10 dana. S obzirom na lokaciju populacije Bosanska Dubica u planinskim uvjetima možemo pretpostaviti da se radi o kasnoj formi.
Dobiveni rezultati već sada mogu biti korišteni u programu oplemenjivanja hrasta lužnjaka, kao i u očuvanju genetske varijabilnosti uz pomoć
in situ
i
ex
situ
metoda. Dobivene rezultate treba koristiti za planiranje, repopulaciju i reintrodukciju hrasta lužnjaka u Bosni i Hercegovini. Ovo istraživanje treba nastaviti kako bi se dobila detaljnija slika o fenologiji hrasta lužnjaka i utvrdila eventualna prisutnost ranih i kasnih formi, uzimajući u obzir i učinke klimatoloških uvjeta.
Our research of Phenological variability of 28 provenances of pedunculate oak in the Bosnian and Hercegovinian test of provenances in Žepce. The experiment is based in the accidentally random block system with three (3) repetitions, where each provenance in each block is represented by 36 plants (except provenances Drvar, Mutnica, Zvornik and Vinac, which are partially represented in the experiment). We have observed the process of leafing during years 2012 and 2013 and from the end of March to beginning of May. We followed five (5) phenofazes of leafing that were developed for sessile oak by Derory et al. (2006).
The analysis of phenological phases has shown that there are statistically important differences between the investigated provenances. The differences have been confirmed for the start, duration and end of certain phenological phases during leafing in the provenances and it points to a genetic variability between the populations and the dependence of phenological phases on the weather conditions.
In this research, based on the earliest appearance of the phases no differentiation between any of the provenances could be made. Bijeljina provenance entered phase B slightly earlier in 2012, while in 2013 it entered phase B at the same time as all the other groups. With the Bosanska Dubica provenance we observed lateness with all the phases in both years, however when compared to the other groups it averages a delay of 7-10 days and considering the location is in a mountainous conditions we can safely confirm that it is a matter of late form.
It should be noted that the obtained results already have great possibility of implementation in breeding programme of pedunculate oak as well as in conservation of genetic variability with
in situ
and
ex situ
methods. The obtained results should be used for planning, repopulation and reintroduction of pedunculate oak in Bosnia and Hercegovina. This research should be done further and in more depth to obtain an even more details picture about the phenology of pedunculate oak and further research would help to establish the early and late forms while taking the weather and its effects into consideration.
U ovom radu analizirano je 15 europskih provenijencija običnog bora u međunarodnom pokusu kod Kupresa. Pokus je osnovan tijekom proljeća 2012. godine sa biljkama starosti dvije godine (2+0).
Ukupno ...je posađeno 2700 sadnica običnog bora u pokusnom dizajnu slučajnog blok sustava koji je prilagođen terenu, 15 provenijencija u pet ponavljanja (5 x 36 sadnica).
Pokus čine provenijencije iz deset europskih zemalja: Austrija (Traisen, Rein, Sistrans), Bosna i Heregovina (Bugojno), Ukrajina (Ivano Frankivsk), Slovačka (Hanusovce), Rumunjska (Sacueini), Norveška (Narvik, Arnes), Njemačka (Teisendorf, Trippstadt), Poljska (Raciane – Nida) i Italija (Ca del Lupo, Fenestrelle, Piani – Valda).
Rezultati morfoloških i fizioloških istraživanja odnose se na razlike preživljivanja, visinama, promjer na vratu korijena i proljetnoj fenologiji otvaranja pupova.
Analysis of differences of growth and phenology of provenances of Scots pine (
Pinus sylvestris
) in provenance experiment at Kupres (Bosnia and Herzegovina)
In this paper, 15 European provenance of Scot pines have been analyzed in an international experiment at Kupres. The experiment was established during the spring of 2012 with plants of two years old (2 + 0). A total of 1,800 seedlings of ordinary Scot pine were planted in the experimental design of a casual block system adapted to the terrain, 15 provenances in five repetitions (5 x 36 seedlings). The experiment is made up of ten European countries: Austria (Traisen, Rein, Sistrans), Bosnia and Herzegovina (Bugojno), Ukraine (Ivano Frankivsk), Slovakia (Hanusovce), Romania (Sacueini), Norway (Narvik, Arnes), Germany (Teisendorf , Trippstadt), Poland (Raciane - Nida) and Italy (Ca del Lupo, Fenestrelle, Piani - Valda). The results of morphological and physiological researches relate to differences in survival, height, root neck diameter, and spring phenomenon of bud opening. The total number of seedlings measured is 1830, with the percentage of survival in the year 2017 being 67.70%, and ranging from 35.50% (Italy I1) to 87.70% (Austria A1). Descriptive analysis of the diameter of the root neck was found to have the highest mean diameter of Austria A1 (4.07 cm). The lowest value of the average diameter of the root neck has plants originating in Norway N1 (1.19 cm), root diameter values ranged from 0.30 cm to Norway N1, which is the minimum of 9.30 cm for Austria A1 which represents the maximum when it comes to the average diameter of the neck of the root.
With an average height of 116.26 cm, the provenance of Poland P1 shows the highest average value for altitude, while the plants from Norway N1 have the lowest average value for a height of 40.52 cm.
All studies have shown a variance analysis that statistically significant differences between investigated provenances are present, as confirmed by Duncan’s test.
On the basis of the analysis carried out, it can be concluded that on the basis of the height of the only N1 and Italy I1 provenances, they are separated into separate groups because they have noticeable and far least average values of the seedlings height. On the other hand, as far as diameter on the root of the root can be seen only the N1 Norway proves itself into a separate group with by far the smallest mean diameter.
Based on phenological observations, there is variability between all provenances. Differences in movement, duration and end of individual phenomena have been established. As a start of ordinary Scot pine tree vegetation in the international experiment on Kupres can be taken on April 26 because in the three provenances this day the opening of the buds began. In the other 12 provenances the opening of the buds began on May 3, and on 21 June it was noted that the plants in all fifteen investigated the origins have come to the final stage, that is, they have completely formed needles of green color.
The first results of the phenological observations show that these studies should continue to determine the overall genetic diversity of ordinary wrinkles, to determine the success and genetic variability of provenances, as well as the behavior and success of different provenances at a given locality.
Ordinary pine is genetically differentiated into ecological and vegetation areas, and shows different morphological and physiological characteristics from different areas. This indicates the separation of northern provenances.
The research results obtained at the early juvenile stage are incomplete, often burdened with various disadvantages, and very often different from those obtained at later stages, and such research has to be carried out in continuity.
The scientists evaluate the climate change by various methods. The long-term phonological observation is a quite significant indicator of this phenomenon. Moreover, the forecasting of plants ...flowering period or changing of amount of pollen production is important for guarantying of social health. The aim of the research - to analyze the interdependence of flowering changes and pollen concentration under the climate change according to the long-term phenological data and evaluation of aeropalynological situation in Lithuania. For this purpose one based upon the data of birch flowering (1970-1999) and birch flowering and pollen concentration in air (2004-2008). The interpretation of data with statistic methods showed that the start of birch flowering varies in different years (8-32 days) and the regional differences increase (approximately 3 days during 30 years). One phenological station does not reflect the real aerobiological situation in the observation site. Tight analysis of pollen and phenological data basing upon the flowering data allows gathering knowledge about possible change of the pollen seasons in future.
V delu je predstavljen razvoj področja agrometeorologije od ustanovitve Agronomske fakultete 1947 pa do leta 2004. Opisan je pomen stroke, njen kadrovski razvoj, pedagoško in raziskovalno delo z ...najpomembnejšimi objavami. Orisana je vloga agrometeorologije pri študiju agronomije, predvsem kot vede, ki je tesno povezana z okoljem. Prav atmosferski del okolja močno vpliva na rastlinsko pridelavo in je odločujoči dejavnik tudi pri ekološko usmerjenem kmetijstvu.
Proučevali smo možnosti napovedovanja fenološkega razvoja gojenih in samoniklih rastlin na osnovi meteoroloških spremenljivk v Sloveniji za obdobje 1955-2000. Povezanost med fenološkim razvojem in ...meteorološkimi spremenljivkami smo proučevali s korelacijsko analizo in z multiplo linearno regresijo. Vrednosti korelacijskih koeficientov med nastopom fenofaz ter povprečji temperatur zraka dveh ali treh zaporednih mesecev pred nastopom fenofaz so bile visoke (0,60 do 0,85). Statistično značilne so bile tudi korelacije med zimskim indeksom severno atlantskega nihanja in povprečno temperaturo zraka od decembra do marca ter nastopom pomladanskih fenofaz, na čas pojava večine fenofaz v obravnavanih letih količina padavin ni imela značilnega vpliva. Spodnjo temperaturo praga za izračun termalnega časa smo določili s statistično metodo najmanjšega standardnega odklona temperaturnih vsot; variabilnost izračunanih vsot med leti je bila velika (10% do 30%). Uporaba fototermalnega časa za Ljubljano je značilno izboljšala delež pojasnjene variabilnosti v primerjavi s termalnim časom. Z metodo multiple linearne regresije smo oblikovali fenološke in fenoklimatske modele za napoved nastopa fenofaz. Izmed obravnavanih rastlin so bili najboljši fenološki indikatorji breza, regrat ter divji kostanj. S fenološkimi modeli smo lahko pojasnili med 50% in 79%, s fenoklimatskimi pa v povprečju 86% variabilnosti. V fenoklimatskih modelih so bile največkrat vključene meteorološke pojasnjevalne spremenljivke termalni čas, povprečne mesečne temperature ter za Ljubljano v vseh primerih fototermalni čas. Izdelane modele smo preverili z metodo navzkrižnega preverjanja, modelne napovedi so bile dokaj natančne in možne za najmanj pet dni vnaprej.
Koštan (Echinochloa crus-galli L.) jednogodišnja je korovna vrsta iz porodice Poaceae. Uspješnost te vrste kao korova ogleda se u velikoj sjemenskoj proizvodnji, laganom širenju sjemena, izraženoj ...dormantnosti sjemena, mogućnosti cvatnje pri različitim uvjetima fotoperiodizma te u razvijanju biotipova rezistentnih na herbicide. Stoga se koštan smatra jednom od najvažnijih jednogodišnjih korovnih vrsta u svijetu. U Hrvatskoj je najučestaliji jednogodišnji uskolisni korov okopavinskih usjeva. Koštan je kozmopolitska vrsta s arealom rasprostranjenosti od 63° sjeverne do 55° južne geografske širine. Sposoban je prilagoditi se različitim klimatskim uvjetima te mu biološki temperaturni minimum, ovisno o klimatu, varira od 5,5 do 10,8° C. Može nicati u uvjetima visokog vodnog stresa (-0,97 MPa) kao i u širokom rasponu pH tla (4,7 - 8,3). Svojom prisutnošću u usjevu, ovisno o gustoći i razvojnom stadiju kulture, znatno utječe na smanjenje potencijalnog prinosa okopavinskih te povrtlarskih kultura.
Crvena lunja nastanjuje otvorena mozaična staništa zapadnog palearktika s najvažnijim gnijezdećim populacijama u Njemačkoj, Švicarskoj, Francuskoj i Španjolskoj. Prema istoku Europe brojnost parova ...postaje sve manja. U Hrvatskoj se sve do 2018. godine smatrala regionalno izumrlom gnjezdaricom te rijetkom zimovalicom istočne Slavonije i Baranje. Ranije se gnijezdila na istoku Hrvatske, a posljednje gniježđenje je zabilježeno 1968. godine kod Migalovaca. Nakon što je 2014. godine u Austriji, Slovačkoj i Češkoj pokrenut projekt praćenja crvenih lunja pomoću GPS/GSM i GPS/GSM/UHF uređaja, pokazalo se da mnoge od njih zalaze i u Hrvatsku. Ovaj rad daje kratak pregled rezultata dobivenih analizom podataka sa satelitske telemetrije. U razdoblju od rujna 2014. do listopada 2018.g. u Hrvatskoj je zabilježeno 39 različitih crvenih lunja označenih uređajima za praćenje te su ovdje provele sveukupno 1484 dana. Glavni period pojavljivanja crvenih lunja u Hrvatskoj je od rujna do ožujka (s vrhuncem selidbe u listopadu odnosno ožujku), dok se malobrojne ptice ovdje zadržavaju i tijekom ljetnog lutanja. Ptice koje gnijezde u srednjoj Europi kroz Hrvatsku sele u širokom pojasu, pojavljujući se u svim dijelovima zemlje pa čak i na nekim pučinskim otocima, prateći osnovni smjer JJZ do zimovališta u Italiji, dok manji broj jedinki seli u smjeru JI i zimuje u Grčkoj. Između 2014. i 2018. zabilježeno je zimovanje četiri označene crvene lunje u Hrvatskoj (po jedna ptica u Baranji, istočnoj Slavoniji, srednjoj Posavini i Pokupskom bazenu), s dolaskom na zimovališta većinom ulistopadu i odlaskom oko sredine ožujka. Terenski obilasci su pokazali da se tijekom zime crvene lunje u manjim skupinama (3-13 jed.) okupljaju na redovito korištenim noćilištima (šumarci, drvoredi i sl.) te je na dva mjesta utvrđeno zajedničko noćenje s crnim lunjama Milvus migrans. Tijekom ranog proljeća 2018. godine jedna od crvenih lunja zadržavala se u istočnoj Slavoniji južno od Đakova te se sumnjalo na mogući pokušaj gniježđenja. Radilo se o mladoj ženki s uređajem AUKI49 označenoj kao ptić prstenom C144030 tijekom 2016. godine u okolici Břeclava u Češkoj, nakon čega je u dva navrata zimovala u Italiji i redovito selila preko Hrvatske. Obilaskom terena u travnju opaženo je svadbeno ponašanje ženke i mužjaka crvene lunje bez oznake, dok je u svibnju na istom mjestu na rubu šume hrasta i graba pronađeno gnijezdo na hrastu lužnjaku i ženka koja je sjedila u njemu. Početkom lipnja tijekom provjere gnijezda nisu pronađeni mladi, već samo nekoliko pera i jedno napuklo jaje crvene lunje. Mužjak je uočen iznad šume dok je ženka netom prije napustila područje i uputila se prema Češkoj. Na temelju analize uzorka kretanja ženke tijekom proljeća odnosno činjenica utvrđenih terenskim obilascima, pretpostavlja se da se u gnijezdu najmanje jedan ptić uspješno izlegao te da je vjerojatno postao žrtvom predacije. Iako tijekom
2018.godine par crvenih lunja nije othranio nijednog ptića, nedvojbeno je dokazano ponovno gniježđenje vrste nakon 50 godina izostanka. Tijekom zimovanja i gniježđenja u Hrvatskoj crvene lunje su koristile mozaična nizinska poljoprivredna područja s manjim njivama, livadama, drvoredima i šumarcima. Noviji podaci prikupljeni tijekom zimskog prebrojavanja ptica odnosno satelitskim praćenjem ptica iz sjevernijih populacija, pokazali su da je crvena lunja redovita preletnica u čitavoj Hrvatskoj te redovita zimovalica, prvenstveno u istočnoj Slavoniji i Baranji. Gnijezdeća populacija crvene lunje u srednjoj Europi pokazuje blago rastući trend te se u narednim godinama može očekivati eventualni pronalazak novih gnijezdećih parova i u Hrvatskoj.
Istraživanje gniježđenja i povezanih obrazaca ponašanja pčele Andrena patella provedeno je na 27 lokacija različitih krajobraznih kategorija, od 2013. do 2016. godine. Odabrana područja istraživanja ...općenito su bila ravna i vlažna. Uočeno je 15 velikih agregacija gnijezda, a iskopano je 120 gnijezda. U vrsta koje su bile ugniježđene na glinenom zemljištu mužjaci su se razvili prije ženki, a parenje se zbilo na cvijeću za vrijeme sezone paše, treći tjedan u svibnju. Različiti pokazatelji gnijezda i stanica pokazali su nisku varijabilnost u različitim godinama i na različitim lokacijama, no dužina stanica saća, njihov promjer i broj statistički su se znakovito razlikovali čak i na istom mjestu. Gnijezda su bila multistanična, kosa do vodoravna, a oblik stanica ovalan. Pokušaj parenja i kopulacijsko ponašanje uključili su različite faze koje su završene u nekoliko sekunda. Mužjaci su se prvi pojavili na cvijeću, blizu mjesta za gniježđenje, i živjeli su kraće od ženki. Ženke su počele s pašom drugi i treći tjedan svibnja, a jajašca su položile prvi tjedan u lipnju. Opisani su oblici odraslih jedinki, polaganje jaja, opskrba stanica i hranjenje ličinki.
U radu se govori o prof. Ivanu Potočnjaku koji je zaslužan za prvi udžbenik iz meteorologije. Njegov rad na Gospodarskom šumarskom učilištu u Križevcima započinje 1875. gdje će godinama održavati ...nastavu meteorologije i klimatologije te rukovoditi radom meteorološke postaje. Prvi meteorološki udžbenik na hrvatskom jeziku objelodanio je 1878. Osim ovoga udžbenika tiskao je sam ili u koautorstvu i druge udžbenike za koje se malo zna, a kako su iz
različitih područja znanosti nisu se ukupno dovodili u vezu s prof. Ivanom Potočnjakom.
PDF
