The present Slovenian communities in the Italian borderlands have undergone extraordinary changes in the size and composition of their populations over the last century. After World War II, a large ...number of political refugees from Slovenia also settled there. Since the Italian authorities did not grant them Italian citizenship, most of them emigrated across the ocean after a few years. The rest became actively involved in the social and cultural life of the borderlands. Certainly, the refugees played a very prominent role in the culturally deprived Slovenian community in the Primorska region, which was the result of a quarter of a century of fascist oppression. This applies in particular to the education, media, cultural activities and religious life, where traces of their work are evident.
U članku je ukratko prikazano ustanovljenje Slobodnog Teritorija Trsta. Također, spomenuto je i uređenje željezničkog prometa u zoni B. Detaljno je prikazano osnivanje Inspektorata željeznica kod ...Vojne uprave Jugoslavenske armije u Rijeci, njegov ustroj, kadrovi, rad i ukidanje. Navedene su pruge i ustroj željeznica STT-a (Angloamerička zona). I na kraju, spomenuto je i ukidanje Vojne uprave Jugoslavenske narodne armije Jugoslavenske zone STT.
The author discusses the attitudes and shifts in the political orientations of Italian (and Slovene) workers in the zones A and B of the Free Territory of Trieste (FTT). The author addresses crucial ...questions such as the workers’ support for the Free Territory of Trieste or for the annexation to Yugoslavia and the policy of the Slavic-Italian brotherhood in both Trieste and Istria from the end of World War Two to the Cominform Resolution.
Autor ukazuje na važnost Deklaracije jugoslavenske Vlade, donesene u povodu potpisivanja Ugovora o miru s Italijom 1947. i Rješenja o prihvaćanju sporazuma sadržanog u Memorandumu o suglasnosti vlada ...Jugoslavije, SAD-a, Francuske i Velike Britanije o Slobodnome Teritoriju Trsta 1954.
Jugoslavenske su se oružane postrojbe, u skladu sa sporazumom postignutim sa Saveznicima, 12. lipnja 1945. morale povući iz zapadnoga dijela Julijske krajine. Sporno je područje bilo podijeljeno na ...dvije okupacijske zone – Zonu A i Zonu B. Neprijateljsko ozračje u tome vremenu sve je više uvjetovalo odnose između Zapada i Istoka i prinosilo je tome da pitanje jugoslavensko – talijanske granice postane predmet za odmjeravanje snaga između dvaju vojnih blokova. U skladu s uputama svojih vlada stručnjaci su formulirali četiri prijedloga o razgraničenju. Pitanje granice ponovno je stavljeno na stol četiri ministra vanjskih poslova, koji su se početkom 1946. sastali u Parizu. Odlukom »četvorice velikih« Gorica je data Italiji, a u području Trsta kreiran je Slobodni Teritorij Trsta pod zaštitom Ujedinjenih naroda. Jugoslavenska je diplomacija pokrenula drugu akciju koja je imala za svrhu da se, u izravnom sporazumu s Italijom, ponište rezultati Pariške mirovne konferencije. Italija je bila, kao i Jugoslavija, u dvojbama što napraviti? U zadnjim trenutcima je 1947. prihvatila mirovni ugovor.
