Analiza političkog komuniciranja u kriznim okolnostima usmjerena jena strategije i metode koje lideri primjenjuju kako bi se suočili s izazovimai učinkovito upravljali situacijom, čime jačaju ...povjerenje javnosti. Ciljistraživanja jest analizirati i prikazati pristup komunikaciji predsjednikaSrbije, Aleksandra Vučića, tijekom serije masovnih ubojstava u 2023.godini. Navedeni događaj predstavlja nacionalnu tragediju koja jepotaknula pitanja o društvenim prilikama i doprinijela političkojkrizi. Uzorak istraživanja čine tri televizijska obraćanja i tri intervjuakoje je predsjednik Aleksandar Vučić održao povodom tragedije.Radi identificiranja glavnih tema i podtema izjava Aleksandra Vučića,primijenjena je induktivna kvalitativna analiza teksta, a za analizukomunikacijskih strategija i taktika korištena je kvalitativna analizasadržaja. Rezultati istraživanja ukazuju na krizno komuniciranje kojese ističe taktikama uvjeravanja, a odabir tema, podtema i perspektivagovorenja zrcali međuodnos retoričkog oblikovanja teksta, reakcije namasovna ubojstva te konteksta prosvjedno-političkog okvira.
The analysis of political communication in crisis situations is focusedon the strategies and methods leaders apply to confront challenges andeffectively manage the situation, thereby strengthening public trust.The aim of this research is to analyze and illustrate the communicationapproach of the President of Serbia, Aleksandar Vučić, during theseries of mass murders in 2023. This event represents a national tragedythat has raised questions about social conditions and contributed to apolitical crisis. The research sample consists of three televised addressesand three interviews given by President Aleksandar Vučić in responseto the tragedy. An inductive qualitative text analysis was applied toidentify the main themes and sub-themes in Vučić’s statements, anda qualitative content analysis was used to analyze communicationstrategies and tactics. The research results indicate crisis communicationthat is distinguished by persuasion tactics, and the choice of themes,sub-themes, and perspectives of speech reflects the interplay betweenrhetorical text formation, responses to the mass murders, and thecontext of a protest-political framework.
U radu se provodi raščlamba karakteristika identiteta marke. Najprije se
definira pojam identiteta marke, a potom se redefinira, analizira i sintetizira pojam
imidža marke. Identitet i imidž marke ...prikazuju se s komunikacijskog i semiotičkog
aspekta i komparira s ulogom mita i samopredodžbe potrošača. Cilj je istražiti,
predstaviti i analizirati identitet i imidž marke usluge sukladno potrošačevoj paradigmi.
Rad se sastoji od tri dijela. U prvom dijelu analizira se identitet marke sa semiotičkog i
psihološkog aspekta, a u drugom dijelu se raspravlja i analizira sadržaj imidža marke.
Na kraju se raspravlja o doživljenoj kvaliteti usluge. Marka je ponajprije potrošačka
impresija pa tek potom spoznajna vrijednost. Izgradnja marke podrazumijeva stvaranje
razlike, a stvaranje se odvija pomoću mentalnih struktura potrošača. Imidž promatramo
kao rezultat komunikacijskog procesa, ali i kao potrošačku predodžbu i iskustvo. Imidž
usluge stvaraju podjednako zaposlenici i neposredno iskustvo potrošača. Zaključuje se
da uloga doživljene kvalitete usluge proizlazi iz zadovoljstva potrošača i imidža
poduzeća.
Full text
Available for:
CEKLJ, NUK, ODKLJ, UL, UM, UPUK
Kako bi se unaprijedila literatura u području društveno odgovornog poslovanja i korporativne reputacije u medijskoj industriji, provedeno je istraživanje na uzorku hrvatskih novinskih izdavača. ...Društveno odgovorno poslovanje je promatrano kroz prizmu odnosa prema vlasnicima, zaposlenicima, kupcima i dobavljačima, okolišu te lokalnoj zajednici. S druge strane, korporativna reputacija je mjerena putem dviju dimenzija – korporativni identitet i korporativni imidž. Podaci su obrađeni korelacijskom analizom. Rezultati sugeriraju kako postoji značajna, snažna i pozitivna povezanost između primjene načela društveno odgovornog poslovanja i obje promatrane dimenzije korporativne reputacije, čime je potvrđena glavna hipoteza koja pretpostavlja kako postoji povezanost između društveno odgovornog poslovanja i korporativne reputacije.
In order to contribute literature in the field of corporate social responsibility and corporate reputation in the media industry, a survey was conducted on a sample of Croatian companies. Corporate social responsibility was operationalized through the prism of relationships with the owners, employees, customers, suppliers, and the local community. On the other hand, corporate reputation was operationalized using corporate identity and corporate image. Correlation analysis was used to test the relationship between corporate social responsibility and corporate reputation. The results suggest that there is a significant, strong, and positive relationship between the implementation of the corporate social responsibility practice and both corporate identity and corporate image so the main hypothesis could be accepted.
Cilj istraživanja bio je ispitati odnose između varijabli doživljaja imidža fakulteta (DIF), zadovoljstva studijem (ZSS), radne angažiranosti studenata (RAS) i njihovih poželjnih (POPS) i nepoželjnih ...organizacijskih ponašanja (NOPS) da bi se provjerila njihova kružna djelovanja u akademskom okruženju radi mogućnosti postizanja (samo)održivosti visokoškolskih ustanova s obzirom na sve značajniju konkurenciju. Rezultati istraživanja su pokazali da je doživljaj dobrog imidža fakulteta značajan prediktor zadovoljstva, angažiranosti i poželjnih ponašanja studenata. Utvrđeno je da zadovoljstvo u okviru postavljenog modela direktno značajno ne doprinosi poželjnim ponašanjima, ali kad se promatra direktan odnos tih dviju varijabli, učinak je pozitivan. Također, rezultati pokazuju da radna angažiranost značajno učvršćuje vezu između zadovoljstva i poželjnih ponašanja, odnosno posreduje njihov odnos. Zadovoljstvo studijem se pokazalo kao značajan prediktor radne angažiranosti, a uz to je potvrđeno i da je radna angažiranost značajan prediktor poželjnih ponašanja, odnosno potiče njihovu učestalost te pri tome smanjuje učestalost nepoželjnih ponašanja u akademskom okruženju. S obzirom na ostala promatrana obilježja ispitanika (N=689), za odnos pojedinih varijabli utvrđene su razlike vezane uz spol i uz geografska obilježja, odnosno između studenta koji studiraju na Sveučilištu u Zagrebu i onih koji studiraju na ostalim sveučilištima u RH.
The aim of the study was to investigate the relationships between the variables of faculty image perception (FIP), students’ satisfaction with studies (SSS), students’ work engagement (SWE), their organizational citizenship behaviour (OCB) and counterproductive work behaviour (CWB), in order to verify their circular action in the academic environment, due to achieving the selfsustainability of universities regarding increasingly significant competition. The results of the study showed that the experience of good faculty image is a significant predictor of students’ satisfaction with studies satisfaction, work engagement and organizational citizenship behaviour. In addition, it was found that satisfaction with studies within the established model does not contribute significantly to organizational citizenship behaviour, however, when the direct relationship of these two variables is observed, the effect is positive. The results also show that students’ work engagement significantly strengthens the association between satisfaction and organizational behaviour, i.e., mediates their relationship. Satisfaction with studies was found to be a significant predictor of work engagement as it was also confirmed that work engagement is a significant predictor of organizational citizenship behaviour, i.e., promotes and reduces its frequency of counterproductive work behaviours of students in the academic environment. Considering the other observed characteristics of the respondents (N = 689), differences were found for the relationship of each variable in terms of gender and geographical characteristics between students studying at the University of Zagreb and those studying at other universities in RH.
Osnovna svrha ovog rada je istražiti razlike u stupnju integriranosti obilježja zemlje podrijetla u identitet marki proizvoda ovisno o stupnju razvijenosti zemlje podrijetla te jačini imidža koju ta ...zemlja ima kao zemlja podrijetla za određenu kategoriju proizvoda. Istraživanje je provedeno u dvije faze. U prvoj fazi napravljena je kontekstualna analiza integriranosti obilježja zemlje podrijetla u identitet marki proizvoda krajnje potrošnje odabranih hrvatskih i talijanskih poduzeća (ukupno 62 analizirane marke). Druga faza istraživanja obuhvaćala je kvantitativno istraživanje na 240 ispitanika pomoću visoko strukturiranog upitnika o prepoznatljivosti integriranih obilježja zemlje podrijetla u identitetu marki proizvoda. Glavni rezultati istraživanja su: a) niti u primjeru hrvatskih niti u primjeru talijanskih marki nije vidljiva sustavna integracija obilježja zemlje podrijetla u identitet marke proizvoda; b) najveća integriranost je u kategoriji hrana i piće; c) obilježja zemlje podrijetla najviše se integriraju u naziv marke i ambalažu kao elemente marke koji su najviše vidljivi krajnjem potrošaču; d) zemlje s jačim imidžom imaju veću razinu integracije obilježja zemlje podrijetla u identitet marki proizvoda krajnje potrošnje; i e) ispitanici prepoznaju obilježja zemlje podrijetla integrirane u marku proizvoda. Rezultati imaju implikacije kako na mikro tako i na makro razini upravljanja.
This research examines differences in the level of COO attributes integration in brand identity, depending on the COO’s level of development and the strength of the image that country has as a COO for a given product category. The research was conducted in two phases. In the first phase, a contextual analysis of COO’s attributes integration in the brand identity of the end-use products for selected Croatian and Italian companies (62 brands were analyzed) was made. The second phase involved quantitative research on a sample of 240 consumers using highly structured questionnaire on the recognition of the integrated COO attributes in the brand identity. The main results of the research are: a) systematic integration of COO’s attributes into a product’s brand identity is not evident neither for Croatian nor for Italian brands; b) the greatest level of integration is in the food and drink product category; c) COO’s attributes are most integrated into the brand’s name and packaging as the most visible brand’s elements to the consumers; d) countries with stronger image have a higher level of integration of COO attributes into the brand’s identity; and e) respondents recognize the COO attributes integrated into the brand’s identity. The results have implications for both, micro and macro management levels.
How can small cities make an impact in a globalizing world dominated by ‘world cities’ and urban development strategies aimed at increasing agglomeration? This book addresses the challenges of ...smaller cities trying to put themselves on the map, attract resources and initiate development. Placemaking has become an important tool for driving urban development that is sensitive to the needs of communities. This volume examines the development of creative placemaking practices that can help to link small cities to external networks, stimulate collaboration and help them make the most of the opportunities presented by the knowledge economy. The authors argue that the adoption of more strategic, holistic placemaking strategies that engage all stakeholders can be a successful alternative to copying bigger places. Drawing on a range of examples from around the world, they analyse small city development strategies and identify key success factors. This book focuses on the case of ‘s-Hertogenbosch, a small Dutch city that used cultural programming to link itself to global networks and stimulate economic, cultural, social and creative development. It advocates the use of cultural programming strategies as a more flexible alternative to traditional top-down planning approaches and as a means of avoiding copying the big city. The Open Access version of this book, available at http://www.taylorfrancis.com, has been made available under a Creative Commons Attribution-Non Commercial-No Derivatives (CC-BY-NC-ND) 4.0 license.
Danas postoji čitav spektar događaja koji se klasificiraju kao turizam događaja. Turizam događaja je opće prihvaćen pojam koji uključuje sve planirane događaje u integriranom pristupu razvoja i ...marketinga destinacije. Kulturni događaji, sportska natjecanja, glazbeni i/ili filmski festivali, tradicionalne svečanosti i ostale manifestacije mogu generirati novu potražnju što povećava konkurentnost i jača imidž destinacije. Upravo zato brojne turističke destinacije nastoje pokrenuti nove festivale i druge događaje koji bi privukli turiste i produljili turističku sezonu. Dubrovnik je jedna od najpoznatijih i najatraktivnijih turističkih destinacija na Sredozemlju. Premda događaji predstavljaju značajnu komponentu turističke ponude grada Dubrovnika, njihovoj organizaciji i promociji nije se posvećivala dostatna pažnja. U radu se istražuje bi li se tradicionalni i novi atraktivni i zanimljivi festivali, kulturne i slične manifestacije mogli koristiti kao važne turističke atrakcije i kreatori imidža destinacije. Provedeno je istraživanje stavova stručnjaka u turizmu metodom online ispitivanja. Rezultati istraživanja potvrdili su da organizirani događaji u Dubrovniku još uvijek nisu glavni motiv dolaska, ali predstavljaju dodanu vrijednost turističkoj ponudu i Dubrovnik sa svojim povijesnim, kulturnim i prirodnim resursima ima ogroman potencijal za razvoj događaja koji mogu generirati potražnju. Nalazi ističu utjecaj događaja na imidž Dubrovnika kao turističke destinacije, pokazuju potrebu kreiranja marketinga događaja kao turističkih atrakcija, razvoja javno - privatnog partnerstva i co-brandinga događaja s drugim atrakcijama u razdoblju izvan sezone.
Full text
Available for:
CEKLJ, NUK, ODKLJ, UL, UM, UPUK
Autor analizira ulogu imidža Katoličke Crkve u hrvatskoj javnosti te se bavi načinima kreiranja imidža općenito i mogućnostima njegove promjene. Posebno se bavi subjektima odgovornima za identitet i ...imidž Crkve te komunikacijskim kanalima koji oblikuju javno mnijenje i formiraju sliku Crkve u hrvatskoj javnosti. Središnje pitanje rada je uloga odnosa s javnošću u kreiranju i upravljanju imidžom Crkve te nastojanjima da Crkva, umjesto komunikacijskog objekta, kojim se drugi bave, postane komunikacijski subjekt, koji proaktivno i strateški utječe na javno mnijenje te pridonosi boljem razumijevanju njezine uloge u društvu. Rad se bavi i ulogom medija u kreiranju imidža te donosi istraživanje o utjecaju medija na stajališta hrvatskih građana
o fenomenu Međugorja. Također donosi strateške preporuke za kreiranje kvalitetnijih odnosa s javnošću crkvenih zajednica i institucija te jačanje imidža Crkve u hrvatskoj javnosti.
Članak donosi uvid u to kako je razlikovanje među pojmovima brendiranja nacije i brendiranja
turističke destinacije bitno za uspješno rebrendiranje zemlje s negativnim i narušenim
imidžom. Na ...primjeru Srbije autori žele pokazati kako je država razvila konkurentne marketinške
strategije s ciljem poboljšanja investicija, izvoza i mogućnosti zapošljavanja, ali nije
uspjela razviti koherentnu platformu za upravljanje brendom nacije na najvišoj strateškoj
razini. Kroz pregled literature prikazuju se razlike i odnosi između triju pojmova – brendiranja
mjesta, brendiranja nacije i brendiranja destinacije. Analizira se sadržaj ključnih inicijativa
brendiranja te vizualnih poruka koje su razvile i implementirale Vlada Republike Srbije i Nacionalna
turistička organizacija Srbije u periodu od 1996. do 2016. godine. Rezultati analize
predstavljeni su kronološki i kroz diskusiju, te su utvrđene poveznice između praksi brendiranja
destinacije i brendiranja nacije. Autori su zaključili da se dosad ni jedna od pokrenutih inicijativa
nije pokazala uspješnom, većinom zbog slabog ili pogrešnog razumijevanja koncepta
brendiranja nacije na najvišem političkom nivou na način da ga se brka s brendiranjem destinacije
i turističkom promidžbom. Danas se promocija Srbije ponajviše svodi na predstavljanje
države unutarnjim i vanjskim učesnicima kao turističke destinacije.
Kazališta, baš kao i tvrtke u korporativnom sektoru, imaju zadatak informiranja i održavanja odnosa s publikom. Za navedene zadaće pretežno su zaduženi odjeli marketinga, odnosa s javnošću ili pak ...propagande. Upravo zbog specifične organizacije odnosa s javnošću u kulturi, u suradnji s Gradskim dramskim kazalištem „Gavella", provedena su dva kvalitativna i jedno kvantitativno istraživanje. Cilj prvog istraživanja bio je metodom dubinskog intervjua utvrditi kako djelatnici GDK-a „Gavella" doživljavaju stratešku komunikaciju kazališta. Nadalje, cilj drugog istraživanja, u kojemu je korištena metoda fokus-grupa, bio je analizirati imidž GDK-a „Gavella" te recepciju predstava kao programskog sadržaja kod publike. Konačno, cilj trećeg istraživanja, provedenog metodom ankete, bio je ispitati obilježja i preferencije publike GDK-a „Gavella". Zaključci istraživanja pokazuju dvosmjeran utjecaj: imidža kazališta na očekivanja gledatelja putem repertoara te strateške komunikacije na imidž kazališta.
PDF
