Istraživački fokus rada jest na propitivanju podrazumijeva li posjedovanje državljanstva i integriranost u društvo u kojem se živi. Rad se temelji na integracijskim iskustvima dviju skupina. Hrvatima ...iz Venezuele, iseljenicima i njihovim potomcima, koji su dobili hrvatsko državljanstvo na osnovi etničkog podrijetla i preselili se u Hrvatsku, gdje većina njih nikada nije živjela, i pripadnicima nacionalne manjine Romima, koji su na ovim prostorima rođeni. Ove naizgled nepovezane građane povezuje hrvatsko državljanstvo i život u Republici Hrvatskoj. Istraživanje pokazuje da su kazivači pravno integrirani u hrvatsko društvo, no nisu integrirani prema ostalim dimenzijama integracije i samopercepcije. Istražujući kvalitativnom kulturnoantropološkom metodologijom u radu se kompariraju i analiziraju svakodnevne prakse ovih koetničkih migranata i pripadnika nacionalne manjine kroz sljedeće dimenzije integracijskog procesa: društveno-ekonomsku, kulturnu, interakcijsku, identifikacijsku i pravno-političku. Istraživanje pokazuje da se integracijski proces treba istraživati i promatrati holistički.
Međunarodni trgovinski sporazumi postoje gotovo od samih početaka moderne civilizacije. Društva su međusobne kontakte i veze ostvarivale u prvom redu trgovinom i razmjenom dobara. Krajem 20. i ...početkom 21. stoljeća na scenu stupaju moderni multilateralni trgovinski ugovori koji drastično mijenjaju sam koncept pojma trgovinskih ugovora. Ugovori poput NAFTAe, TTIPa, CETAa, TISAe i TPPa najmanje se bave trgovinskom problematikom, a ponajviše preuređenjem prostora i odnosa koje obuhvaćaju. U radu ćemo staviti naglasak na izmijenjenu stvarnost prostora u trgovinskim ugovorima, na primjeru sporazuma NAFTA koji je sklopljen 1994. godine s ciljem ekonomskog povezivanja prostora Meksika, SADa i Kanade u jedinstvenu zonu slobodnog protoka roba, usluga i kapitala, ali ne i ljudi. Nakon 23 godine NAFTA je postala primjer trgovinskog sporazuma s kojim su svi nezadovoljni jer je većinski negativno utjecala na život velikog dijela stanovništva Meksika i dijela stanovništva SADa, kroz dramatično osiromašenje meksičkih seljaka i dramatično povećanje prijelaza ilegalnih migranata iz Meksika u SAD. Istovremeno su od NAFTAe najviše profitirale međunarodne korporacije koje su pomoću ISDS mehanizma dobile mogućnost podizanja tužbe i traženja odštete za izgubljenu dobit od suverenih država. Na taj način korporacije su ušle u prostor suvereniteta koji je do sada bio rezerviran isključivo za suverene države te su dramatično izmijenile pozicije moći.
U ovom radu primjenjuje se dvostruka analiza koja obuhvaća ekonomske i socio- psihološke koordinate u integraciji migranata na tržišta rada u deset zemalja EU-a (EU-10), uglavnom imigrantima (naime: ...Belgija, Danska, Finska, Francuska, Velika Britanija, Njemačka, Austrija, Švedska, Italija i Španjolska). Fokus je na otkrivanju važnosti socio-psiholoških vjerodajnica za aktivno sudjelovanje imigranata na tržištu rada s ciljem ekstrapolacije čimbenika (razdoblje od 2000-2019), koji mogu potaknuti ili zakomplicirati sličan proces u budućnosti. Osim ukupnih tijekova useljavanja, osobita pozornost u istraživanju je stavljena prelijevanje koristi na dobitke za Srbiju i Rumunjsku u njihovim migracijskim izazovima prema EU-10. Skup metoda i makro-ekonometrijskih modela, temeljenih na prostornoj analizi, analizi poprečnog presjeka i modeliranju strukturalnih jednadžbi, primjenjuje se na uravnoteženom panelu podataka zemalja koji je formirala EU-10. Rezultati naglašavaju da se povećano sudjelovanje u društvu, zajednici i poboljšanje zadovoljstva životnim standardom (subjektivno blagostanje) pozitivno odražava na integraciju migranata u gospodarstva domaćina, budući da dovodi do tendencije povećanja stope zaposlenosti stranog stanovništva. Suprotno tome, negativan utjecaj nastaje uslijed socijalne isključenosti i smanjene sigurnosti radnih mjesta, dok materijalno lišavanje također značajno smanjuje mogućnosti zapošljavanja stranog stanovništva i njihovu aktivnu integraciju na tržište rada.
Full text
Available for:
CEKLJ, NUK, ODKLJ, UL, UM, UPUK
U projektima o različitosti u ranom odgoju i obrazovanju važno je pažljivo slušati što nam roditelji govore. Često nam neko čudno ili
neobično pitanje može pomoći da promislimo vlastitu praksu i na ...temelju toga učimo. Iz ovog razloga kontekst različitosti i razlika pruža znatno više prilika za učenje od onog prosječnog i uobičajenog.
U radu se istražuje odnos između migracija, poduzetništva i izravnih stranih ulaganja s fokusom na poduzetničke aktivnosti postsovjetskih (i)migranata u Mađarskoj između 1991. i 2016. Postsovjetski ...migranti nalaze se u fokusu jer je između 1956. i 1989. Sovjetski Savez prisiljavao Mađarsku na ostanak u Socijalističkom bloku. Temeljeći se na anketama i dubinskim intervjuima, u radu se prikazuju značajne razlike u obrascima poduzetništva postsovjetskih imigrantskih poduzetnika u Mađarskoj koje većinom ovise o vremenu njihova dolaska u Mađarsku. Isto tako, motivi za pokretanje poduzetništva među prvim valom imigranata spajaju negativne faktore u bivšemu Sovjetskom Savezu s pozitivnim faktorima s kojima su se imigranti susreli u Mađarskoj, dok faktori koje većina tih imigranata u Mađarskoj smatra pozitivnima dominiraju među motivima kasnijih valova postsovjetske migracije i poduzetništva u toj zemlji. Ovaj rad također pokazuje da su od 2000. državljani bivših sovjetskih republika ostvarili mnogo relativno malih ulaganja u Mađarskoj. Neka od njih preobrazila su se u poduzetničke aktivnosti koje istodobno služe kao temelj imigracije u Mađarsku.
Cilj Ispitati stavove imigranata iz zemalja bivše Jugoslavije u Sloveniju o zdravlju, brigu o
vlastitom zdravlju i njegovu procjenu, te o čimbenicima koji utječu na to kako se oni koriste
uslugama ...zdravstvene skrbi za sprječavanje i liječenje bolesti.
Postupci Primijenjeno je kvalitativno istraživanje s pomoću upitnika ETHNIC (Explain, Treatment,
Healers, Negotiation, Intervention, Collaboration – objasniti, liječiti, iscijeliti, pregovarati,
djelovati, surađivati). Analizirani su podatci pribavljeni razgovorom s 27 ekonomskih imigranata
koji su jedan za drugim posjetili ambulantu između 15 svibnja i 15 kolovoza 2005.
Rezultati Kvalitativna analiza razgovora upućuje da ispitanici svoje zdravstvene probleme većinom
doživljavaju kao posljedicu teškoga rada, neprimjerenih uvjeta rada i stanovanja i stresa. Najvažniji
razlozi zbog kojih su potražili liječničku pomoć bili su strah od fizičkoga oštećenja i briga hoće li
moći financijski pomagati obiteljima kod kuće. Postoje brojni financijski i smještajni problemi koji
stoje na putu vođenja zdrava života i povinovanja liječničkim savjetima. Spominjana je i slaba
komunikacija sa zdravstvenim radnicima. Kolege radnici s posla viđeni su kao važan izvor potpore,
a odnos s poslodavcima kao negativan čimbenik.
Zaključak Prvi korak prema poboljšanju zdravlja imigranata jest prepoznavanje čimbenika koji
utječu na njihovu uporabu zdravstvene skrbi i stavove prema bolesti. Poboljšanje sanitarnih i
higijenskih uvjeta u kojima oni žive i upoznavanje s njihovim osnovnim zdravstvenim problemima
poboljšalo bi kvalitet skrbi za njihovo zdravlje na razini primarne zdravstvene zaštite.
Full text
Available for:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, SIK, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
PDF
