Rekurentne infekcije mokraćnog sustava odnose se na pojavu tri ili više epizoda u godinu dana ili dvije ili više epizoda unutar šest mjeseci, a koje su dokazane urinokulturom.Česte su u žena svih ...dobnih skupina, te tako oko 60% žena ima barem jednu epizodu cistitisa tijekom života, a procjenjuje se da će 20-40% žena koje su imale jednu epizodu cistitisa, vjerojatno imati još jednu, od kojih će 25-50% imati rekurentne infekcije. Predispozicijski čimbenici jednaki su kao i za pojedinačne epizode, a ponešto se razlikuju u žena generativne dobi od onih u menopauzi. Glavni predispozicijski čimbenik u mladih žena je spolni odnos, a u postmenopauzi nedostatak estrogena. Nakon provedene terapije indiciran je neki oblik antimikrobne, a potom i neantimikrobne profilakse, te prenosimo smjernice za liječenje i profilaksu. U Ambulanti za urogenitalne infekcije Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", Zagreb, u razdoblju od 1.10.2021. do 30.9.2022. bilo je 996 pregleda, a radi rekurentnih infekcija mokraćnog sustava bilo je pregledano 275 žena kroz 503 pregleda. Njih 87,3% imalo je barem jedan predispozicijski čimbenik, od kojih su najčešći bili peri- i postmenopauza, te inkontinencija mokraće. Antimikrobnu je profilaksu primalo 93,1% bolesnica, najčešće u trajanju od 6 mjeseci (31,3%) i to nitrofurantoinom (72,3%), fosfomicinom (11,7%), te sulfametoksazol/trimetoprimom (9%). Neantimikrobnu je profilaksu uzimalo 26,5% žena, najčešće D-manozu (91,8%). Dokazani recidiv za vrijeme ili nakon profilakse imalo je 16,7% žena, a u njih 32,6% uzročnik je bio isti kao i tijekom primarne infekcije. S obzirom na učestalost rekurentnih infekcija mokraćnoga sustava, važno je ispravno postavljanje dijagnoze, te indikacije za antimikrobnu profilaksu, kako bi se poboljšala kvaliteta života bolesnica. No, s obzirom na rastuću rezistenciju mikroorganizama na antibiotike, treba biti racionalan u njihovoj primjeni u profilaktičke svrhe. Stoga su izbor bolesnica za profilaksu i njihovo praćenje ključni. Za ispravno postupanje u svakodnevnom kliničkom radu potrebno je uvijek pratiti najnovije smjernice stručnih društava.
Recurrent urinary tract infections refer to the occurrence of three or more episodes in one year or twoor more episodes within six months that are proven by urine culture.They are common in women of all age groups, so about 60% of women have at least one episode ofcystitis during their lifetime. An estimated 20-40% of women who have had one previous cystitis episode are likely to experience an additional episode, 25-50% of whom will experience multiple recurrent episodes.The predisposing factors are the same as for individual episodes, and they differ somewhat in women ofreproductive age from those in menopause. The main predisposing factor in young women is sexualintercourse, and in post menopause estrogen deficiency.After the therapy, some form of antimicrobial and then non-antimicrobial prophylaxis is indicated, andwe convey the guidelines for treatment and prophylaxis.In the Outpatient Clinic for Urogenital Infection of the University Hospital for Infectious Diseases "Dr.Fran Mihaljević", Zagreb, there were 996 examinations in the period from October 1, 2021 until September30, 2022. 275 women were examined for recurrent urinary tract infections through 503 examinations.87.3% of them had at least one predisposing factor, the most common ones being peri- and post menopauseand urinary incontinence.93.1% of patients received antimicrobial prophylaxis, most often for 6 months (31.3%), withnitrofurantoin (72.3%), fosfomycin (11.7%), and sulfamethoxazole/trimethoprim (9%) being the mostcommon agents used. Non-antimicrobial prophylaxis was given to 26.5% of women, most often D-mannose(91.8%).16.7% of women had proven recurrence during or after prophylaxis, and in 32.6% of them the causativeagent was the same as during the primary infection.Due to frequent recurrent urinary tract infections, it is important to establish the correct diagnosis andindications for antimicrobial prophylaxis to improve the patients’ quality of life. However, considering thegrowing resistance of microorganisms to antibiotics, it is necessary to be rational in their use forprophylactic purposes, and the selection of patients for prophylaxis and their monitoring are crucial. Goodclinical practice
Uvod: Cilj je ovog istraživanja utvrditi pojavnost bolničkih infekcija u multidisciplinarnoj jedinici za intenzivno liječenje (JIL) Sveučilišne kliničke bolnice Mostar i ustanoviti koji su patogeni ...mikroorganizmi najčešći uzročnici istih.
Ispitanici i metode: U ovu retrospektivnu studiju uključeni su pacijenti hospitalizirani u JIL-u duže od 48 sati, u razdoblju od 1.1.2017. do 31.12.2017. godine. Za analizu su korišteni uzorci hemokultura, urinokultura i bronhoaspirata koji su uzimani 48 sata nakon prijema bolesnika u JIL. Svi su podaci preuzeti iz informacijskog bolničkog sustava, a za analizu su korištene deskriptivne statističke metode.
Rezultati: Od ukupno 644 bolesnika primljenih u JIL u datom razdoblju, 277 je odgovaralo postavljenim kriterijima, od kojih je pak 70 (25,27%) sa stopom 33,3/1000 bolesničkih dana bilo s potvrđenom bolničkom infekcijom (BI). Od navedenih bolesnika, 13 (18,57%) je imalo infekciju dvaju organskih sustava, dok su kod 5 (7,15%) bolesnika klinički uzročnici dokazani u trima organskim sustavima. Prevladavale su infekcije respiratornog sustava (54,84%) – sa stopom 18,3/1000, potom infekcije mokraćnog sustava (26,88%) – sa stopom 8,9/1000, a najrjeđe su dokazane infekcije krvotoka (18,28%) – sa stopom 6,1/1000. Acinetobacter baumannii i Pseudomonas aeruginosa bili su najčešći uzročnici respiratornih infekcija i infekcija krvotoka. Najčešći uzročnici urinarnih infekcija su Enterococcus spp i Candida albicans.
Zaključak: Bolničke infekcije značajan su zdravstveni problem koji povećava morbiditet i mortalitet bolesnika, naročito u jedinicama za intenzivno liječenje te je, stoga, potrebno poduzeti značajne mjere kako bi se smanjila njihova učestalost. Prema rezultatima našeg istraživanja, zastupljenost infekcija respiratornog sustava u JIL-u viša je nego u većini drugih sličnih istraživanja.
Uvod: Medicinske sestre predstavljajo rizični del prebivalstva, saj se neposredno srečujejo s telesnimi tekočinami pacientov, okuženih z virusom HIV ali obolelimi z AIDS-om. Namen raziskave je bil ...ugotoviti, kakšen je profesionalni in afektivni odnos zaposlenih v zdravstveni negi do pacientov, okuženih z virusom HIV ali obolelih z AIDS-om. Metode: V opisni neeksperimentalni kvantitativni raziskavi je bil uporabljen v slovenščino preveden vprašalnik Lestvica odnosa do obolelih z AIDS-om (Cronbach α = 0,732). Sodelovalo je 164 zaposlenih v zdravstveni negi iz slovenskih zdravstvenih ustanov. Zbiranje podatkov je potekalo s spletnim vprašalnikom od novembra 2020 do januarja 2021. Podatki so bili analizirani z deskriptivno statistiko, Mann-Whitneyjevim U-testom in Kruskal-Wallisovim testom. Upoštevana je bila stopnja statistične značilnosti (p < 0,05). Rezultati: Zaposleni v zdravstveni negi izražajo pozitiven profesionalni in afektivni odnos do pacientov okuženih z virusom HIV ali obolelih z AIDS-om. Pozitivnejši odnos izražajo moški, zaposleni z visokošolsko izobrazbo ali magisterijem in zaposleni z delovno dobo od pet do petnajst let. Pri omenjenih spremenljivkah razlike v odnosih niso bile statistično značilne (p > 0,05). Diskusija in zaključek: Iz rezultatov raziskav povzemamo, da medicinske sestre v Sloveniji ne izražajo izrazito pozitivnega ali negativnega odnosa do oseb, okuženih z virusom HIV ali obolelih z AIDS-om, in so jim pripravljene nuditi holistično zdravstveno nego. V prihodnje bi si želeli raziskovanje osrediniti v merjenje splošnega znanja o HIV/AIDS-u med zaposlenimi in ugotoviti, koliko vpliva znanje na odnos zaposlenih do obolelih.
Full text
Available for:
NUK, ODKLJ, UL, UM, UPUK, VSZLJ
Nealkoholna masna bolest jetre (engl. non-alcoholic fatty liver disease, NAFLD) najčešća je kronična bolest jetre, a povezana je sa sustavnim promjenama imunosnog odgovora koje potiču progresiju u ...nealkoholni steatohepatitis (NASH), cirozu jetre i razvoj hepatocelularnog karcinoma. Glavni rizični čimbenici za razvoj NAFLD-a jesu komponente metaboličkog sindroma, pretilost i šećerna bolest, koje su poznati rizični čimbenici za razvoj infekcija. Međutim, sve je više podataka o povezanosti NAFLD-a s bakterijskim infekcijama, neovisno o ostalim komponentama metaboličkog sindroma. Kod bolesnika s NAFLD-om opisane su češće rekurirajuće bakterijske infekcije, uroinfekcije, bakterijemije gastrointestinalnog ishodišta, enterokolitis Clostridoides difficile, kao i teža klinička slika i nepovoljni ishod pneumonije. Rastuća prevalencija NAFLD-a i NASH-a zahtjeva nove terapijske i profilaktičke pristupe bazirane na boljem razumijevanju imunopatogeneze bakterijskih infekcija u ovoj skupini bolesnika.
Za liječenje relapsno-remitirajućeg oblika MS-a (RRMS) odobreno je više lijekova koji modificiraju tijek bolesti (DMT). Postoje dva pristupa u liječenju MS-a. Jedan pristup je kontinuirana primjena ...terapije (tzv. terapija održavanja), a koja se onda može optimizirati ovisno o tijeku bolesti. U terapiju održavanja spadaju interferoni beta, glatiramer acetat, teriflunomid, dimetilfumarat, natalizumab, modulatori S1P receptora (fingolimod) te okrelizumab. Drugi noviji pristup u liječenju MS-a je imunorekonstitucijski. U imunorekonstitucijsku terapiju spadaju alemtuzumab i kladribin. Općenito se može reći kako, osim beta-interferona i glatiramer acetata, svi ostali DMT su u različitim stupnjevima povezani s rizikom od infekcije. Upravo ovaj povećani rizik od infekcija kod osoba s MS-om koje primaju različite DMT postao je vrlo aktualan uslijed pandemije COVID-19. Potrebno je naglasiti kako trenutno ne znamo jesu li osobe s MS-om izložene povećanom riziku da dobiju COVID-19 ili da razviju teški oblik COVID-19 bolesti. Također, ne postoje znanstveni dokazi o tome koji DMT koji koristimo u liječenju MS-a utječe na mogućnost zaraze ili tijek COVID-19 infekcije. Jasno je da će svaku odluku o početku primjene DMT-a tijekom pandemije COVID-19 trebati pažljivo donijeti i ovisit će o stanju pandemije COVID-19, ne samo u određenoj zemlji, već i na specifičnom području gdje osoba živi i prima terapiju. Pri tome potrebno je voditi računa o proaktivnom pristupu liječenja MS-a, usredotočiti se na osobu s MS-om u svim fazama bolesti kako bi se posljedice bolesti svele na minimum te povećala kvaliteta života.
Cilj: Mikroorganizmi preživljavaju na različitim površinama koje na taj način postaju potencijalni rezervoar infekcije. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi razinu i vrstu mikrobne kontaminacije na ...mobilnim uređajima studenata Medicinskog fakulteta i laboratorijskih djelatnika u Kliničkom bolničkom centru u Rijeci te utvrditi postoje li razlike s obzirom na spol ispitanika te vrstu tipkovnice mobilnog telefona.
Ispitanici i metode: U istraživanju je sudjelovalo ukupno 154 ispitanika, 83 studenata medicine i 71 laboratorijski djelatnik. Uziman je otisak s površine njihovih mobilnih telefona CT3P agarom te se nakon inkubacije od 24 sata na 35±2°C odredio ukupan broj mezofilnih aerobnih bakterija po cm2 (CFU/cm2). Bakterije su identificirane na temelju makroskopskog i mikroskopskog izgleda te odgovarajućih biokemijskih testova.
Rezultati: Ukupan broj bakterija, bio je značajno veći u skupini studenata te muških ispitanika. U obje skupine ispitanika na mobilnim uređajima dominiraju Staphylococcus. epidermidis i drugi koagulaza negativni stafilokoki. Međutim, u obje skupine ispitanika utvrđeno je prisustvo Staphylococcus aureus te enterokoka, dok je bakterija iz roda Proteus utvrđena samo u skupini laboratorijskih djelatnika. Nije bilo značajne razlike u mikrobnoj kontaminaciji mobilnih telefona s tipkovnicom u odnosu na one s ekranom osjetljivim na dodir.
Zaključak: Razina i vrsta mikrobne kontaminacije na mobilnim uređajima može predstavljati potencijalni izvor infekcije. S obzirom na to da su izolirane bakterije, Staphylococcus aureus, enterokoki te enterobakterije poznati uzročnici bolničkih infekcija, smatramo opravdanim pripremu i uvođenje smjernica za provođenje i kontrolu higijene mobilnih telefona u zdravstvenim ustanovama.
Okužbe globokih vratnih prostorov kljub široki uporabi antibiotikov pogosto lahko pomenijo življenje ogrožajoča stanja. Pri otrocih najpogosteje nastanejo kot posledica predrtja vnetno spremenjene ...bezgavke, pri odraslih pa zaradi zobnih okužb in različnih vnetij v področju vratu. Globoke okužbe vratu se lahko širijo vzdolž prečnih in navpičnih vratnih prostorov, pri čemer lahko zajamejo zgornja dihala in prebavila, kjer povzročijo hude zaplete.Zgodnje prepoznavanje in ustrezna diagnoza sta tako ključna za ustrezno obravnavo in pravilen izbor zdravljenja.Zaradi pogosto zabrisanih znakov okužbe so radiološke preiskovalne metode ključne pri odkrivanju izvora okužbe, oceni razširjenosti okužbe in oceni prehoda vnetnega celulitisa v absces. Slikovno preiskovalni metodi izbire sta CT in MRI s kontrastnim sredstvom, v določenih okoliščinah tudi UZ.Namen tega preglednega članka je predstaviti radiološko obravnavo okužb globokih vratnih prostorov. Opisane so okužbe posameznih vratnih prostorov z ustreznimi diagnostičnimi postopki. Članek bo pomagal radiologom pri razlikovanju med posameznimi vrstami in pri zgodnejšem prepoznavanju okužb globokih vratnih prostorov.
Introduction: The teeth that appear at the time of birth are called Natal teeth. The exact cause of its appearance is unknown, but possible causes for this condition include infections, trauma, ...hormonal stimulation etc. There is a possibility to aspirate the tooth and difficulty with feeding. Case report: A one day old baby born with teeth in the lower jaw was referred to our dental department, Thumbay Hospital, Dubai, UAE. The crown structure was attached to the gums with grade 2 mobility (Millers classification). The shell like crown was removed with a periodontal curette and care was taken not to injure the underlying tooth. Vitamin K injection 1mg IM was given in the anterolateral thigh 2hours before the procedure. Conclusion: The appearance of natal teeth is a rare case however it is not uncommon in the newborns. Extraction as the first treatment choice should be performed as soon as possible considering all possible complications. Vitamin K administration is a mandatory step in the treatment.
Vitamin D može smanjiti rizik od virusnih infekcija respiratornog trakta te smanjiti težinu i dužinu trajanja bolesti. Sama činjenica da stanice respiratornog epitela, monociti/makrofazi, dendritične ...stanice, T i B limfociti posjeduju receptore za vitamin D i da mogu autonomno aktivirati vitamin D koji onda djeluje autokrino i parakrino, ukazuje na značajan imunomodulatorni učinak vitamina D u urođenome i stečenome imunom odgovoru. Mehanizmi obrane od respiratornih virusa, uključujući i virus SARS-CoV-2, a koji su pod utjecajem aktivnog oblika vitamina D uključuju: indukciju stvaranja katelicidina antivirusnog proteina respiratornog epitela koji može smanjiti opterećenje virusom, poticanje urođenog imunog odgovora na virusnu infekciju, čuvanje integriteta respiratornog epitela kroz učvršćivanje uskih spojeva između stanica te kroz smanjenje prekomjernog stvaranja proupalnih citokina i pojačanje stvaranja protuupalnih citokina omogućavajući uravnotežen imuni odgovor na infekciju, time smanjujući nepotrebno oštećenje tkiva i takozvanu citokinsku oluju i posljedičnu akutnu ozljedu pluća koja u najtežim slučajevima bolesti COVID-19 rezultira respiratornim distres sindrom. Nadoknada vitamina D je jednostavna, sigurna i jeftina te bi trebala biti neizostavni dio javnozdravstvene politike sprječavanja zaraznih bolesti uključujući i COVID-19, posebice stoga što su za vrijeme pandemije ljudi dodatno izloženi nedostatku vitamina D jer su prisiljeni boraviti u zatvorenom prostoru, čime je onemogućen glavni put sinteze vitamina D u koži djelovanjem UV zraka. Za vrijeme pandemije virusom SARS-CoV-2 racionalno je nadoknadu provesti višim dozama, do 10 000 IJ dnevno, kako bi se u kratkom vremenu postigle koncentracije u krvi potrebne za nekalcemijske učinke vitamina D.
Izvanbolničke upale pluća u djece Pavlov, Neven; Banac, Srđan; Bralić, Irena ...
Liječnički vjesnik,
10/2021, Volume:
143, Issue:
9-10
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Izvanbolnička upala pluća jest potencijalno ozbiljna infekcija u djece. Dijagnostika izvanbolničkih upala pluća u djece temelji se na anamnestičkim podatcima i kliničkim simptomima i znacima, ...potpomognuto dodatnim dijagnostičkim pretragama: laboratorijskim, slikovnim i mikrobiološkim. Etiologija izvanbolničke upale pluća ovisi o brojnim čimbenicima, kao što su sezonstvo, geografski položaj, dob bolesnika i težina bolesti. Liječenje djeteta s izvanbolničkom upalom pluća uključuje primjenu simptomatskih mjera i u većine bolesnika antimikrobnu terapiju. U radu su prikazane kliničke preporuke Hrvatskog društva za pedijatrijsku pulmologiju radi ujednačenja postupaka i kriterija postavljanja dijagnoze, liječenja i prevencije izvanbolničkih upala pluća u djece.
PDF
