Avtorica v članku, ki je utemeljen na kvalitativni raziskovalni metodi, identificira ključne izzive, s katerimi se ljudje slovenskih korenin po nastanitvi v Sloveniji soočajo tako na osebni kot ...profesionalni ravni. Še zlasti se posveča njihovim težavam pri zaposlovanju in na delovnih mestih, utemelji pa tudi prednosti, ki jih njihova integracija vnaša v slovensko delovno okolje. Na koncu podaja priporočila za ustvarjanje učinkovitih sinergij med argentinskimi Slovenci in slovenskimi zaposlovalci.
Mnogobrojnim istraživanjima utvrđeno je da se kvalitetne promjene u odgoju i obrazovanju mogu dogoditi promjenom ustroja i ozračja u odgojno-obrazovnim ustanovama, što nazivaju promjenom kulture ...odgojno-obrazovne ustanove. U određenju kulture odgojno-obrazovne ustanove polazi se od općeg pojma kulture kao temelja za razumijevanje kulture organizacije. O odgojno-obrazovnoj ustanovi raspravljamo kao o organizaciji, a o kulturi kao o sastavnom elementu opće kulture i vrijednosnog sustava u cjelini. Navodimo definicije različitih autora iz kojih je vidljivo da nema jedinstvene definicije kulture odgojno-obrazovne ustanove; autori je različito definiraju, naglašavajući da ju je potrebno stavljati u socijalni kontekst. Većina tumačenja odnosi se na specifične vrijednosti, uvjerenja i očekivanja ljudi u ustanovi, njihova uobičajena ponašanja, tj. rituale, načine na koje razumiju i interpretiraju svakodnevne događaje u ustanovi i sl. Kako bismo što bolje povezali ovaj koncept s izravnim promjenama odgojno-obrazovne prakse, u radu se raspravlja i o nekim elementima kulture odgojno-obrazovne ustanove. U tom smislu mijenjanje kulture odgojno-obrazovne ustanove je evolucijski proces u kojem je implementacija inovacija moguća na razini svake odgojno-obrazovne ustanove, a put prema kvalitetnim promjenama određuje se kao dugotrajan, zajednički, istraživački proces svih sudionika uže i šire socijalne zajednice.