Zahtjevi suvremenog društva i ispitivanja poslodavaca pokazali su da se sveučilišna nastava treba mijenjati. S tim u vezi pristupilo se proučavanju metoda poučavanja koje potiču studente na kritičko ...mišljenje i aktivno djelovanje u visokoškolskoj nastavi kako bi obrazovani kadrovi mogli što bolje zadovoljiti zahtjeve koji im se na postavljaju radnoj karijeri, pa i općenito u životu. U svijetu se sve više nastavnika obrazuje tako da potiče kritičko mišljenje i aktivno učenje, a takvo je obrazovanje započelo i u nas pod nazivom «Aktivno učenje i kritičko mišljenje u visokoškolskoj nastavi» u organizaciji Foruma za slobodu odgoja. U nastavi koja koristi metode kritičkog mišljenja i aktivnog učenja primjenjuje se tzv. ERR okvir o kojem će biti riječi u tekstu. U ovom radu prikazat ćemo način obrade jedne nastavne teme u okviru kolegija «Delinkvencija i socijalni rad» na Studijskom centru socijalnog rada u Zagrebu tijekom koje smo koristili metode poučavanja koje razvijaju kritičko mišljenje i aktivno učenje. Ovakav način poučavanja dao je izuzetno dobre rezultate.
Stajališta studenata o tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi važan su motivacijski faktor uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa. Uspješan rad i napredovanje mladih i njihovi stavovi o tjelesnoj i ...zdravstvenoj kulturi značajno ovise o stručnim osobama i odabranim sadržajima i metodama rada, koje se primjenjuju u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture. Neophodna je stoga dvosmjerna komunikacija koja pruža povratne informacije o tome što se i kako radi.
Lijepo i dobro provesti misni kanon nije lak posao. Budući da se u našoj štampi pojavilo već nekoliko radova o toj temi, opravdanom se čini tema da svi zainteresirani kažu svoje mišljenje, kako bi ...konačno rezultat bio što bolji i što veći broj ljudi zadovoljio.
Na dan Uskrsa 1991. godine Hrvatska je napadnuta, čime je započeo brutalan rat. Povijest ne bilježi takav tip stradanja i razaranja Europe od invazije Skita i Turaka. Težina zločina osupnjuje ...promatrača, zbog čega je teško razmišljati o duhovnoj fiziologiji napadača. Autor pokušava u mitskom mišljenju nači mentalnu podlogu agresorskog ponašanja. Mitsko se mišljenje može definirati kao fenomen funkcije čovjekova mozga, koji proizvodi jaku samousmjerenu energiju, s apriorističkim otklanjanjem drugih mišljenja. Razumsko promišljanje, kao odvaga različitih koncepata i probir najpogodnijeg , uznapredovala je razina intelektualnih funkcija. Potreban je napor u bavljenju mnoštvom mogućnosti zbog čega se javlja unutarnja nesigurnosrt. Zbog toga se javlja sklonost retrakciji prema mitskom mišljenju i prividnoj sigurnosti. Takvo je suženje začeta točka ideologija, koje mogu dovesti do aberantnog individualnog i kolektivnog ponašanja. Mitsko mišljenje pokazuje jaku udružnu energiju među ljudima. Tako sinkronizirana snaga može proizvesti vrlo destruktivno ponašanje čovjeka. Jednom kada je ustanovljena mitska rezonancija duha množnine, potrebna je enormna intelektualna energija za proboj rigidnog okvira demonizirane opsesije. U urušavanju komunizma neki navodi nisu uspjeli probiti mitski duhovni koncept, zbog čega su se javili odskoči u teško destruktivno ponašanje. Rat u Hrvatskoj je proizvod takve mitske tautologije u duhovnom svijetu agresora. Taj rat je najtragičniji primjer dubine stradanja kojeg je u padu proizveo raspad komunizma. Autor analizira odnos pravnih i moralnih odrednica ponašanja čovjeka. Sučeljene su kulturalne i tradicijske odlike agresora i branitelja, kao i njihovo ponašanje u raspadu komunizma i ratu. Zdravstvena služba Hrvatske otkrila je novu dimenziju profesionalne medicinske etike. U direktnoj životnoj ugroženosti liječništvo je održalo etičke norme ponašanja u kantovskom smislu značenja moralnog. Arbitri rata, Europska zajednica i Ujedinjeni narodi pokazali su dvoličnost u svojem shvaćanju demokratskog i pravde, što je perpetuiralo divljačko ponašanje agresora. Autor pokušava naći pozitivnu dimenziju ratnog razaranja Hrvatske. On ističe daje narod napadnute zemlje započeo i proživljava latentnu nacionalnu renesansu, u mnogim pogledima, svim stradanjima usprkos.
Znanstvene spoznaje povećavaju se velikom brzinom. Taj proces nije zaobišao ni procjenu ekološkog rizika. Dva glavna elementa u procesu te procjene - karakterizacija ekspozicije i efekta stresora - ...doživjela su unapređenja koja bitno mijenjaju dosadašnje rang liste opasnih stresora i prioritete u zaštiti. Međutim, primjena tih novih znanja u praksi nailazi na nepremostive poteškoće zbog postojeće kemofobije i radiofobije javnog mišljenja. Tako se u praksi izjednačavaju rizici koji su tisuću puta (npr. pesticidi, proizvodnja energije), pa i milijune puta (npr. kancerogene tvari) veći. Kako u demokratskom društvu volja naroda presudno utječe i na političke odluke, teško je očekivati izlaz iz toga začaranog kruga u kojem se golema sredstva usmjeruju na fantomske umjesto na stvarne opasnosti. Koncept održivog razvoja, međutim, pruža priliku da se taj krug prekine: on zahtijeva nova rangiranja, nove prioritete i usredotočenje na glavne ograničavajuće činioce održivog razvoja. Sredstva javnog priopćavanja, krivci nakazne percepcije rizika u građana koja je rezultirala tim fobijama, moraju postati mjerodavni i odgovorni komunikatori znanstvenih istina. Odgovorni mediji mogu u siromašnoj zajednici postati značajan činitelj u zaštiti okoliša.
Ray Jackendoff, Praktični vodič kroz mišljenje i značenje, prev. Anita
Peti-Stantić (Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2016),
312 str.
