U ovome radu analiziraju se kultura kao integralan aspekt svakodnevice i načini na koje se aktualizira kroz kulturnu participaciju. U radu su predstavljeni odabrani rezultati projekta Centar ...oblikovanja svakodnevnice čiji je cilj bio istražiti trenutačno stanje i mogućnosti za stvaranje novoga modela sudioničkoga upravljanja u kulturi, temeljena na participacijskoj demokraciji. Cilj dionice istraživanja predstavljene u ovome radu bio je istražiti postoje li razlike u tipovima participacije i motivaciji za participaciju u kulturnim događanjima i aktivnostima prije i nakon provedbe aktivnosti, kojima je cilj bio implementirati model participativne demokracije. Nadalje, istraživanjem se analiziralo stanje kulturne participacije u dvama intervalima tijekom dvogodišnjega razdoblja. Oslanjajući se na tri konceptualna zaokreta, postmoderni, kulturni i participacijski, rad se bavi repozicioniranjem kulturne participacije u svakodnevnome životu. Anketna istraživanja provedena su 2018. i 2020. godine u Zagrebu na namjernome uzorku posjetitelja kulturnih institucija i udruga u području vizualnih umjetnosti. Zbog specifična vremenskog okvira rezultati su interpretirani u kontekstu pandemije. Rezultati ukazuju na jačanje kulturne participacije u kontekstu kulturne potrošnje, dok kulturna participacija u kontekstu produkcije slabi. Istovremeno, razvijanje interaktivne kulturne participacije u digitalnome i virtualnome okružju ukazuje na nejednakosti među različitim društvenim skupinama s posebnim naglaskom na stariju populaciju koja se u ovome istraživanju pokazala kao ranjiva kada je u pitanju interaktivan tip participacije.
Mnogi autori smatraju da je medijska pismenost važna za razvoj građanskog angažmana, posebice u digitalnom okruženju. Dok je pozitivan odnos između praćenja vijesti i političke participacije potvrđen ...brojnim dugogodišnjim istraživanjima, još nije dovoljno jasno kakva je povezanost medijske pismenosti i političke participacije. Većina se istraživanja medijske pismenosti i participacije usredotočuju na mlađe medijske korisnike, a zanemaruju generacijske razlike u praćenju vijesti. Također, studije bi trebale uzeti u obzir proširene oblike participacije u digitalnom umreženom okruženju. Ovo istraživanje koristi skalu medijske pismenosti u praćenju vijesti te proširenu skalu političke participacije kako bi se analizirala povezanost medijske pismenosti i više dnzija političke participacije, uzimajući u obzir generacijske razlike među publikom vijesti. Korišteni su podatci iz anketnog istraživanja o medijskoj pismenosti, a regresijska analiza korištena je za utvrđivanje povezanosti između medijske pismenosti i političke participacije. Rezultati nisu posve u skladu s normativnim razumijevanjem uloge medijske pismenosti za građanski angažman. Iako su obrazovni programi medijske pismenosti pozitivno povezani s nekim oblicima političke participacije, nema značajne povezanosti medijske pismenosti i participacije. Također, postoji generacijski jaz u medijskoj pismenosti i nekim oblicima političke participacije. Potrebno je provesti dodatna istraživanja za ispitivanje skale medijske pismenosti u praćenju vijesti te nejednakosti u medijskoj pismenosti.
Rad se temelji na rezultatima empirijskog istraživanja provedenog na prigodnom uzorku od 215 ispitanika. Osnovni cilj rada je steći uvid u percepciju ispitanika o stvarnoj proračunskoj ...transparentnosti i otvorenosti u Gradu Dubrovniku, njihovoj informiranosti i interesu za proračunske teme, dosadašnjoj uključenosti ispitanika u donošenje odluka i kreiranje javnih politika na lokalnoj razini, uzrocima političke apstinencije te spremnosti uključivanja u projekt participativnog budžetiranja. Rezultati istraživanja pokazuju lošu uključenost ispitanika u donošenje odluka i kreiranje javnih politika na lokalnoj razini te je cilj bio otkriti uzroke i pronaći prijedloge za promjene. Uzroci su: nezainteresiranost, loša informiranost ispitanika, nedostatak vremena te osjećaj da ne mogu ništa promijeniti. Participativno budžetiranje je specifični inovativni demokratski proces koji izravno uključuje građane u odlučivanje o alokaciji dijela proračunskih sredstava. Pretpostavke za uspješnu uključenost građana su zainteresiranost i informiranost, za što je nužna transparentnost rada lokalne vlasti. Unatoč najvišoj vrijednosti Indeksa transparentnosti, rezultati istraživanja ukazuju na probleme u Gradu Dubrovniku.
U ovom je radu na osnovi klasičnih teorija predstavljena građanska neposlušnost kao poželjni oblik participacije i moralna dužnost građana u civilnom društvu. Prema definiciji građanske neposlušnosti ...protesti moraju biti nenasilni i javni te neposlušni pojedinci moraju prihvaćati sankcije propisane zakonima, s obzirom da cilj neposlušnosti nije anarhija, već pravedni zakoni. Ističe se kako je građanska neposlušnost u demokratskom uređenju opravdana samo u slučaju očevidnog kršenja načela jednake slobode i jednakosti mogućnosti te samo ako se pridržava pravila određenih definicijom. Rad je zaključen preispitivanjem teze da bi se građanski protesti manjine usmjereni ka boljitku zajednice trebali ozakoniti.
Članak se bavi pitanjem političke participacije u mrežnom društvu. Ispituje kako novi oblici javne komunikacije omogućene komunikacijom posredovanom ICT-om (osobito novi mediji), kao i virtualna ...socijalizacija i nove društvene strukture (osobito društvene mreže), koje iz toga proizlaze, utječu na političko sudjelovanje, posebice utjecaj građana na vladu i političke procesi donošenja odluka. Analiza ovih odnosa pokazuje da promjene koje donosi ICT, kako u društvenoj strukturi tako iu području javnog komuniciranja podjednako, te širenje prostora političkih sloboda i političkog komuniciranja, same po sebi ne povećavaju političku participaciju. Određena je prvenstveno tehnološkim zahtjevima, a zatim i sociostrukturnim i sociokulturnim čimbenicima, kao endogenim svojstvima pojedinih društava koja bitno određuju njihovu ukupnu društvenu i političku dinamiku. U tom smislu, stupanj razvoja virtualne sfere, brojnost i raznolikost društvenih mreža i novih medija, ne mogu se sami po sebi smatrati nezavisnim varijablama, niti se mogu promatrati izvan specifičnog društvenog konteksta. To je posebno vidljivo u tranzicijskim društvima u kojima su specifični (nerazvijeni) sociostrukturni i sociokulturni čimbenici ključna prepreka razvoju političke participacije, a time i demokracije.
U članku se analizira i uspoređuje politička participacija mladih u Europi i Hrvatskoj te osnovne smjernice postojećih politika prema mladima. Podatci pokazuju da su mladi Europljani, kao i mladi u ...Hrvatskoj, ispodprosječno zastupljeni u tradicionalnim političkim institucijama i procesima. Kako se takvo stanje u razvijenim europskim zemljama drži nepovoljnim za budućnost reprezentativne demokracije, jedan od glavnih ciljeva nacionalnih politika prema mladima jest stimuliranje njihova političkog angažmana i društvene integracije. Budući da su najviša tijela u Hrvatskoj tek nedavno prihvatila nacionalnu politiku prema mladima, njezini će se učinci moći vidjeti tek za nekoliko godina. Pritom Hrvatska pripada većini europskih zemalja u kojima se mladima pristupa kao resursu, ali istodobno i manjini zemalja u kojima se tek uspostavlja institucionalna infrastruktura za sustavno bavljenje problematikom mladih i koordinaciju aktivnosti u provođenju politike prema mladima. Autorica ujedno otvara raspravu o problemu neujednačenosti dobnog određenja skupine mladih u službenim statistikama, empirijskim istraživanjima i europskim politikama prema mladima. Pozivajući se na znanstvene uvide zagovara podizanje gornje dobne granice pri određivanju mladih kao društvene skupine s danas prevladavajućih 25 na 30 godina života.
Full text
Available for:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, ODKLJ, PILJ, PNG, SAZU, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
Članak obrazlaže potrebu eksplicitnoga uključivanja civilnoga društva u Rawlsov sustav političkog liberalizma. Članak identificira tri problema u Rawlsovu sustavu i tada kroz definicije civilnoga ...društva Keanea, Taylora, Gellnera i Rosenblum izlaže mogućnosti njihova rješavanja. Prvi je problem onaj stabilnosti demokratskih sustava, koji je Rawls riješio uvođenjem preklapajućeg konsenszusa. Rawls, ipak nije dostatno objasnio dinamiku interakcije između razložnih doktrina, čime je ostavio prostor za gubitak potpore trenutnoj
političkoj koncepciji pravde u slučajevima u kojima politički predstavnici previše često ignoriraju stavove razložnih doktrina. Drugi je problem onaj nerazložnih doktrina: Rawls planira da ih se riješi uobičajenim pravnim mehanizmima, ali ne elaborira kako se mogu nadzirati njihove aktivnosti. Posljednji je problem onaj stvaranja i mijenjanja javnoga uma, u kojem Rawls ne daje dostatne načine na koji javnost može utjecati na odluke zakonodavaca,
sudstva i državnih dužnosnika. Esej identificira elemente definicija civilnoga društva koji rješavaju ova tri problema i zaključuje da bi Rawlsov sustav bio ojačan uključivanjem civilnoga društva.
Ostvarivanje uloge predstavnika radnika u procesu informiranja i odlučivanja suvremenog participativnog poduzeća ukazuje na ozbiljan raskorak između institucionaliziranog i ostvarenog utjecaja ...radnika u suupravljanju poslovanjem, te ukazuje i na niz organizacijsko-tehničkih i socioloških problema koje bi trebalo riješiti da bi se kooperativna teorija upravljanja približila praksi suupravljanja.
Zdravi grad je dugoročni, međunarodni, razvojni projekt WHO čiji je cilj komponentu zdravlja uvrstiti u svaku političku odluku donesenu prije svega na lokalnoj razini. Projekt zahvaća zdravlje kao ...sveukupnost fizičkog, psihičkog, socijalnog i duhovnog, a ne samo kao odsustvo bolesti i iznemoglosti. Intersektorska ili interresorna, interprofesionalna suradnja polazne su točke projekta koji je prepoznao zdravlje kao pitanje čitavog niza različitih stručnjaka, a ne samo kao pitanje zdravstva i zdravstvenih djelatnika.
U našim se krajevima projekt provodi od njegovog osnutka na europskoj razini, dakle već četrnaest godina, a u nacionalnu mrežu zdravih gradova uključeno je dvadeset i pet gradova.
Najistaknutiji član Hrvatske mreže je Grad Rijeka koja je u osiguravanju zdravlja (socijalne, zdravstvene i ine sigurnosti) svojim građanima zaista pružio mnogo. No, neovisno o izvanrednim rezultatima riječkog projekta, o kojima svjedoče i dokumenti međunarodne zajednice i evaluacija Hrvatske mreže zdravih gradova, zamjerke se mogu pronaći kako u modelu organizacije projekta, zanemarivanju osnovnog načela projekta, tj. široke građanske participacije, tako i u nedovoljnoj prepoznatljivosti projekta široj javnosti.
Navedene slabije točke projekta moguće je osnažiti korištenjem praktičnih i teorijskih spoznaja vezanih uz organiziranje zajednice koje se odnose na poznavanje teorije i prakse akcijskih istraživanja, poznavanje osnovnih modela i koncepata rada u zajednici, rada s javnošću, odnosno tipove i tehnike istog i tome sl.
Živjeti ili preživljavati Seferagić, Dušica
Revija za sociologiju,
06/1995, Volume:
26, Issue:
1-2
Paper
Open access
U članku se analizira koncept, odjelotvorenje i učinci tzv. Stručne pomoći; posebnog tipa humanitarne pomoći bazirane na participativnom modelu. Ta se pomoć zasniva na aktivnoj uključenosti korisnika ...u pomoć, na ravnopravnom dijalogu sa davateljima pomoći te na orijentaciji na obrazovanje, rad, proizvodnju odnosno emancipaciju umjesto ovisnosti. Sami prognanici i povratnici preferiraju ovakav tip pomoći u odnosu na ostale.
PDF
