Fokus ovog rada je na istraživanju brdske dionice rimske ceste koja je vodila od naselja Incero (Požeška kotlina) preko Stravianae (okolica Našica?) do Mursae (Osijek), a koja se spominje u rimskom ...itineraru kao dio regionalne ceste Siscia – Mursa. Raniji istraživači ove ceste iznose podatak da je antička cesta prema putnoj postaji Stravianis bila trasirana kroz gorje Krndiju, a najčešće se ubicira nedaleko od Bedemgrada odnosno Gradca Našičkog, na čijem je širem području u dosadašnjim istraživanjima zabilježena i najveća koncentracija rimskih nalaza na području Krndije. Kako bi istražili geoprometne karakteristike predmetne dionice ove rimske ceste odnosno pokušali shvatiti razloge trasiranja ove rimske ceste brdskim područjem Krndije, u ovom radu smo primjenili metode i alate koje koristi arheologija krajolika odnosno mogućnosti geografskog informacijskog sustava. Unutar tog sustava smo georeferencirali podatke iz izvora, literature i terenskih pregleda te koristeći Least Cost Path algoritam generirali optimalne rute između ključnih točaka, što je omogućilo geoprometnu analizu i predikciju najpotentnijih koridora kojima je mogla biti trasirana predmetna dionica. Primjenom ovakve metodologije dobili smo rezultate koji na temelju konkretnih prostornih analiza u velikoj mjeri potvrđuju ranije pretpostavke o trasi, ali i donose neka nova saznanja koja ukazuju na mogućnost trasiranja ove ceste alternativnim odnosno direktnijim pravcem prema Mursi, koji ranije nije uziman u obzir.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
Postoji relativno malo podataka o utjecaju različitih rokova sjetve na komponente prinosa zrna kukuruza (Zea mays L.). Istraživanje s ciljem određivanja utjecaja klimatskih prilika i svojstava ...hibrida na prinos i komponente prinosa kada se hibridi siju u različitim rokovima, provedeno je u 2013. i 2014. godini u Mead-u, Nebraska, SAD. Rani (FAO 450 i 480) i kasni (FAO 630 i 650) hibridi kukuruza s povećanom tolerantnošću na sušu (DroughtGard) te kasni (FAO 610) hibrid kukuruza slabije tolerantnosti na sušu (non-DroughtGard) posijani su u 3 različita roka u obje godine istraživanja. Prosječni prinos zrna iznosio je u 2013. godini 10,8 ± 1,3 t/ha, a u 2014. godini 13,6 ± 1,6 t/ha i malo se razlikovao između rokova sjetve. Prinos zrna kasnih DroughtGard i non-DroughtGard hibrida (109, 112 i 114 CRM) bio je 13 ± 1,9 t/ha, a ranih DroughtGard hibrida (97 do 100 CRM), 11 ± 1,6 t/ha, pri čemu su kasni DroughtGard hibridi i non-DroughtGard hibrid ostvarili slične prinose. Najveći direktni utjecaj na prinos ranih DroughtGard hibrida pokazali su broj klipova po metru kvadratnom (R = 0,53**) i broj zrna na klipu (R = 0,44**), a kasnih DroughtGard hibrida, broj klipova po metru kvadratnom (R = 0,54**) i masa zrna (R = 0,57**). Na razlike u prinosu zrna između hibrida koji su pripadali različitim vegetacijskim skupinama, najviše su utjecale komponente prinosa. Slični prinosi zrna između DroughtGard i non-DroughtGard hibrida koji su ostvareni u različitim rokovima sjetve, nastali su zbog razlika u kompenzaciji komponenata prinosa.
Globalne klimatske promjene uzrokuju sve veće vremenske oscilacije. Ciljevi ovog istraživanja bili su odrediti utjecaj vremenskih čimbenika na povezanost prinosa zrna soje i komponenti prinosa, ...ispitati jačinu i učinak svake komponente te njihovu reakciju na okolišni stres. Tijekom dvije vegetacijske sezone (2015. sa sušnim uvjetima i povišenim temperaturama i 2016. s vlažnim vremenskim uvjetima i umjerenim temperaturama) pri Hrvatskom centru za poljoprivredu, hranu i selo u Osijeku proučavane su sedamdeset četiri sorte soje podrijetlom iz devet različitih geografskih izvora. Za ispitivanje povezanosti proučavanih svojstava korišteni su korelacijska i path analiza. Analiza varijance pokazala je značajan (P<0,01) učinak genotipa, godine i njihove interakcije na sva ispitivana svojstva. Tijekom obje sezone prinos sjemena je bio u signifikantnoj i pozitivnoj korelaciji s brojem zrna po biljci, brojem mahuna po biljci, brojem zrna po mahuni i masom 1000 zrna. Navedena svojstva su imala jaču korelaciju sa prinosom u sušnoj 2015. u usporedbi s 2016. godinom. Broj zrna po biljci je imao najviši koeficijent korelacije te visok i pozitivan izravni učinak na prinos u obje godine pa se izbor genotipova visokih prinosa na temelju ovog svojstva može obaviti izravno bez obzira na promjenjive vremenske uvjete. Hijerarhijsko grupiranje sorti rezultiralo je s osam klastera u obje godine, potvrđujući visoku genetsku varijabilnost ispitivanih sorti. U 2016. godini izdvojen je jedan klaster koji se uglavnom sastojao od sorti karakterističnih za uzgojni program ove regije.
Urod zrna kukuruza varira u odnosu na količinu pristupačne vode i dušika te o komponentama uroda. Cilj ovoga rada bio je proučiti utjecaj različitih tretmana navodnjavanja (a1= bez navodnjavanja; ...a2=60-100% poljskog vodnog kapaciteta (PVK); a3=80-100% PVK), gnojidbe dušikom (b1=0 kg*N*ha-1; b2=100 kg*N*ha-1; b3=200 kg*N*ha-1) te hibrida (c1=OSSK515; c2=OS5997; c3=OS5775; c4=OS5885) na urod zrna i komponente uroda. Nadalje proučiti korelacijsku povezanost između uroda i komponenti uroda (mase zrna/klipu, apsolutna masa, broj zrna/klipu, dužina klipa, masa klipa). Svi čimbenici u istraživanju značajno (P<0.05) su utjecali na ispitivana svojstva u obje godine istraživanja. Tijekom ekstremno vlažne 2010. godine navodnjavanje je neočekivano snizilo urod zrna na oba tretmana navodnjavanja (a1=9.9; a2=8.8; a3=7.8 t*ha-1) dok je tijekom vegetacije 2013. godine urod zrna povećan na oba tretmana navodnjavanja (a1=8.9; a2=9.7; a3=10.3 t*ha-1). Gnojidba dušikom povećala je urod zrna na oba gojidbena tretmana i obje godine (b1= 5.7; b2=9.2; b3=11.7 t*ha-1 u 2010. i b1=6.3; b2=8.9; b3=10.6 t*ha-1 u 2013. godini). U pravilu urod zrna jednako kao i komponente uroda rastao je povećanjem količine dodanoga gnojiva. Hibrid je značajno utjecao na sva ispitivana svojstva s izuzetkom apsolunte mase i mase zrna/klipu tijekom 2013. godine. Analiza korelacijske povezanosti ukazala je na jaku pozitivnu vezu između uroda zrna i mase klipa ((r=0.77 (2010); r=0.84 (2013)) što je potvrđeno rezultatima direktne i indirektne path analize.
Konkurencija na turističkom tržištu postaje sve oštrija, i to ne samo među zemljama jedne regije nego i među regijama na svjetskoj, odnosno na globalnoj razini. Da bi se postigli što veći efekti, za ...turiste se bori veliki broj postojećih, ali i novih destinacija koji svoju prednost u odnosu na konkurenciju zasnivaju prije svega na percipiranom imidžu. Pri kreiranju politike turističke destinacije prijeko je potrebno staviti naglasak na formiranje pozitivnog imidža destinacije na ciljnim tržištima kako bi se mogla realizirati konkurentska prednost destinacije. U radu se analiziraju i istražuju elementi koji utječu na formiranje pozitivnog imidža destinacije na primjeru turističke destinacije Dubrovnika. Cilj i svrha istraživanja jest utvrditi važnost formiranja pozitivnog imidža turističke destinacije koji je odlučujući čimbenik u kreiranju turističke politike. No on je isto tako važan i u procesu donošenja odluke o odabiru turističke destinacije. Provedeno je empirijsko istraživanje primjenjujući anketno istraživanje na uzorku od 355 slučajno odabranih turista koji su boravili u Dubrovniku. Rezultati dobiveni istraživanjem pokazuju dosadašnje zanemarivanje važnosti imidža kao presudnog čimbenika u kreiranju turističke politike Dubrovnika kao destinacije što dugoročno može imati negativne implikacije na njegovu konkurentnost. Stoga se radom upućuje na nužnost daljnjeg i kontinuiranog istraživanja determinirajućih čimbenika koji utječu na formiranje pozitivnog imidža turističke destinacije Dubrovnika.
Full text
Available for:
CEKLJ, NUK, ODKLJ, UL, UM, UPUK
Cilj istraživanja je bio procijeniti povezanost kvantitativnih svojstava uljane repice međusobno putem jednostavnih koeficijenata korelacije, te direktne i indirektne učinke pojedinih svojstava na ...prinos ulja putem path analize. Istraživanje je obuhvatilo 30 genotipova uljane repice tijekom tri godine. Analizirana su svojstva broj komuški po biljci, sadržaj ulja, masa 1000 sjemena, vrijeme do cvatnje, vrijeme poslije cvatnje, prinos sjemena i prinos ulja. Potpuna korelacija utvrđena je između prinosa sjemena i prinosa ulja, a jaka između sadržaja ulja i prinosa ulja. Najveće direktne učinke na prinos ulja/ha imao je prinos sjemena/ha, dok je direktan utjecaj ostalih svojstava bio manji ili neznatan.
Istraživanja su provedena na 14 hibrida stvorenih u okviru oplemenjivačkog programa Poljoprivrednog instituta Osijek. Pokusi su postavljeni po slučajnom bloknom rasporedu u četiri ponavljanja tijekom ...tri godine (2002-2004) na lokalitetu Osijek. Analizirana su svojstva: visina biljke, masa 1000 zrna, hektolitarska masa, prinos zrna, sadržaj ulja i prinos ulja. Procjenjena je heritabilnost, genetska dobit i provedena path analiza povezanosti istraživanih svojstava i prinosa ulja. Istraživani hibridi su se značajno razlikovali u svim ana-liziranim svojstvima. Procjenjene su visoke vrijednosti heritabilnosti za visinu biljke, masu 1000 zrna, hektolitarsku masu i sadržaj ulja. Heritabilnost za svojstva prinos zrna i prinos ulja je pokazala niže vrijednosti. Najveću izravnu genetsku dobit imala su svojstva visina biljke i sadržaj ulja, a najmanju prinos zrna i prinos ulja. Najveće direktne utjecaje na prinos ulja ostvarili su prinos zrna i sadržaj ulja.
U oplemenjivanju suncokreta krajnji cilj je stvoriti hibride visokog uroda zrna i ulja. Budući da su ovo vrlo kompleksna svojstva, veće ili manje heritabilnosti, važno je raditi na poboljšanju onih ...biomorfoloških svojstava koja na direktan ili indirektan način utječu na ekspresiju ovih svojstava. Na ova svojstva veliki utjecaj ima okolina, te je potrebno razlučiti genetske i negenetske parametre, poznavati heritabilnost kvantitativnih svojstava suncokreta i njihovu međusobnu povezanost. Provedena istraživanja na dvanaest OS hibrida suncokreta i osam svojstava ukazuju na statistički značajne razlike između hibrida u visini biljke, promjeru glave, broju zrna po glavi, urodu zrna, sadržaju ulja i urodu ulja. Većina hibrida imala je visok sadržaj ulja u zrnu (iznad 50%), visok urod zrna (iznad 3500 kg/ha), te visok urod ulja (iznad 1600 kg/ha). Urod zrna bio je u značajno pozitivnoj korelaciji s promjerom glave (r= 0,337*) i masom zrna po glavi (r= 0,351*), te visoko značajno pozitivnoj korelaciji s visinom biljke (r= 0,513**) i urodom ulja (r= 0,971**). Između uroda ulja, mase zrna po glavi i visine biljke utvrđena je slaba (r= 0,333*) do srednje jaka (r= 0,412*) značajna pozitivna korelacija. Path analizom je utvrđeno da je najveći direktan utjecaj na urod ulja imao urod zrna, zatim slijedi sadržaj ulja, a preostala svojstva su u neznatnoj mjeri utjecala na urod ulja.
Cilj je istraživanja bio analizirati komponente prinosa ulja, njihove međusobne odnose putem jednostavnih koeficijenata korelacije te izravne i neizravne učinke na prinos ulja putem path analize. ...Istraživanje je obuhvatilo 24 hibrida suncokreta, a analizirani su: visina biljke, promjer glavice, masa 1000 zrna, hektolitarska masa, prinos zrna, sadržaj ulja i prinos ulja. Potpuna korelacija utvrđena je izmeđ u prinosa zrna i prinosa ulja, jaka između hektolitarske mase i prinosa ulja te srednja između prinosa ulja i svojstava: masa 1000 zrna, visina biljke te sadržaj ulja. Između prinosa zrna i sadržaja ulja nije utvrđena korelacija. Najveći izravan utjecaj na prinos ulja ostvario je prinos zrna, zatim slijedi sadržaj ulja, a preostala četiri svojstva su u neznatnoj mjeri utjecala na prinos ulja jer je njihovo djelovanje bilo prikriveno neizravnim utjecajem, u prvom redu prinosom zrna.
Bu çalışma, Uludağ Üniversitesi Ziraat Fakültesi Uygulama ve Araştırma Merkezinde 2009/10, 2010/11, 2011/12 yıllarında, 22 ileri kademedeki ekmeklik buğday (Triticum aestivum L.) hattı ile 3 buğday ...çeşidi (Flamura, Gönen, Pehlivan) kullanılarak tesadüf blokları deneme deseninde ve 3 tekrarlamalı olarak kurulmuş olup, Bitki boyu (BB), Başak boyu (BŞB), Başakta başakçık sayısı (BBS), Başakta tane sayısı (BTS), Başakta tane ağırlığı (BTA), 1000 Tane ağırlığı (1000TA) gibi bazı verim ögelerinin tane verimiyle (TV) doğrudan ve dolaylı etkilerini belirlemek için yürütülmüş ve irdelenen tarımsal özellikler arasındaki ilişkiler Path analizi ile korelasyon katsayıları kullanılarak değerlendirilmiş ve Bursa koşullarında yapılacak ekmeklik buğday ıslahı çalışmalarında, BTS ve BTA’nın tane verimi için yapılacak seleksiyonlarda başarı ile kullanılabileceği sonucuna varılmıştır.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
PDF
