U povijesti hrvatskoga planinarstva djelovanje Planinarskoga društva „Orljak“ iz Opatije (dalje: Društvo) slabo je poznato, no njegov četvrtstoljetni rad i zapažene aktivnosti na području Liburnije ...ukazuju na opravdanost dokumentiranja te važne epizode lokalne, regionalne, pa i nacionalne planinarske povjesnice. U ovome se članku stoga istražuje rad i djelovanje Društva od njegovih pretpočetaka u obliku Planinarskoga aktiva „Orljak“, koji djeluje u okviru Planinarskoga društva „Opatija“ (od 1980.), preko osnivanja samostalnoga Društva (1984.) te razdoblja rasta i intenzivna rada 1980-ih, postupna zamiranja 1990-ih i naposljetku nekoliko zabilježenih bljeskova značajnijih aktivnosti u početnome desetljeću 21. stoljeća. Rad se temelji na temeljitoj analizi dosad neobjavljenih arhivskih izvora iz nekoliko različitih fondova, a ti su podaci dopunjeni intervjuima s pojedincima koji su u određenome razdoblju bili aktivni članovi Društva te sekundarnom literaturom. Riječ je o dosad slabo poznatim podacima, čak i unutar planinarskih krugova, stoga se ovim istraživanjem nastoji ne samo spasiti od zaborava djelovanje jedne planinarske udruge nego i adekvatno valorizirati njezin rad kao trajno naslijeđe lokalne, regionalne i nacionalne (planinarske) povijesti.
Activities of the “Orljak” Mountaineering Club from Opatija (hereinafter: the Club) are underrepresented in the history of Croatian mountaineering. However, a quarter of a century of existence and notable activities in Liburnia justify the need to document such an important episode in local, regional, and even national mountaineering history. This paper, therefore, explores work and activities of the Club from its earliest days in the form of “Orljak” Mountaineering Section within “Opatija” Mountaineering Club (as of 1980), the establishment of independent Club (1984), the period of growth and intensive activities in the 1980s, gradual fading out in the 1990s up to final notable activities in the first decade of the 21st century. The paper is based upon a thorough analysis of unpublished archival resources from several funds. This data is supplemented by interviews with people who were active members of the Club during a certain period, and with secondary literature. This data is little known, even within mountaineers’ circles; therefore, the objectives of this research are to save from oblivion the work and activities of a mountaineering club and to adequately valorise its work as a lasting heritage of local, regional, and national (mountaineering) history.
Hrvatski planinar, časopis i službeno glasilo Hrvatskoga planinarskog saveza, počeo je izlaziti 1. lipnja 1898. godine, što ga čini jednim od najdugovječnijih svjetskih časopisa. Tijekom duga ...razdoblja njegova izlaženja prezenti-rana je velika količina, raznolikost i kvaliteta sadržaja, zbog čega može biti korišten kao jedinstven izvor u raznim disciplinama i znanostima. Polazeći od spomenutoga bogatstva koje se krije u tome časopisu, cilj je ovoga rada istražiti zastupljenost, prezentaciju i percepciju Učke u prvih sto godišta Hrvatskoga planinara, dakle obuhvaćeno je razdoblje od 1898. do 1998. godine. Na primjeru te planine izvrsno se ogleda kako velike društveno-političke promjene (u prvome redu ratovi) nisu utjecale samo na dinamiku izlaženja samoga časopisa nego i na njegov sadržaj. Naime Učka je planina „blizu granice“, stoga nije i ne može biti shvaćena isključivo kao „običan“ planinarski cilj, već je njezin status često pod utjecajem i brojnih drugih čimbenika koji nisu nužno planinarski, nego ulaze u područje gradnje nacionalnog, regionalnog, zavičajnog i političkog identiteta.
Člankom se želi pridonijeti upotpunjavanju biografije splitskog
profesora Umberta Giromette (1883. - 1939.). Premda je Girometta
ponajprije poznat kao prirodoslovac, u članku se želi rasvijetliti ...njegova uloga u razvoju planinarstva i planinarskog turizma u Dalmaciji. Prilaže se popis njegovih radova koji su sačuvani u Gradskoj knjižnici Marko Marulić u Splitu, Sveučilišnoj knjižnici u Splitu, Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, Znanstvenoj
knjižnici u Zadru i Hrvatskome planinarskom društvu u Zagrebu.
Također se prilaže popis članaka u časopisu ‘Novo doba’ koji je izlazio u Splitu.
Planinarstvo obuhvaća velik broj aktivnosti, postajući krovni pojam za skup aktivnosti na otvorenom. Iako kategorizirano kao sport, planinarstvo se uvriježenoj definiciji sporta opire, a pogotovo ...glavnoj struji shvaćanja sporta kao natjecateljske aktivnosti. S druge strane, etička pitanja o sportu ne pokrivaju većinu planinarskih praksi, što za sobom povlači potrebu za širom normativnom perspektivom – bioetičkom analizom. Argumentira se da takav pristup može zasnovati mogućnost razumijevanja planinarstva kao posebne vrste sporta i razlučiti njegova posebna svojstva korištenjem bioetičke analize. Pokazuje se da je planinarstvo jedinstven sport, ali i da planinarstvo udjeljuje i promiče autentičnu filozofiju sporta, oprimjerujući odista bioetički pogled na svijet. Planinar je vođen jedinstvenim skupom sržnih vrijednosti sabranih pod nešto što bismo mogli i trebali zvati filozofijom planinarstva.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
PDF
