Neki autori tvrde da mediji različito prikazuju političare i političarke,
odnosno drugačije izvještavaju o političarima nego o političarkama.
S obzirom na to da je tema opsežna, u ovome radu
pokušat ...ćemo elaborirati i dokazati tezu na primjeru medijskoga
praćenja izborne kampanje za parlamentarne izbore 2016. godine
u Hrvatskoj, i to na primjeru uredničke i novinarske selekcije
tonskih ulomaka u izvještajima o kampanji. Dat će se odgovor
na pitanje o tome koliko je u televizijskim prilozima bilo tonskih
ulomaka u kojima se pojavljuju žene, a koliko je bilo ulomaka s
izjavama muškaraca? Rad se temelji na istraživanju izbornih blokova
središnjih informativnih emisija triju nacionalnih televizija
– HRT, NOVA TV i RTL, u razdoblju izborne kampanje za parlamentarne
izbore 2016. godine, dakle od 16. kolovoza 2016. do
9. rujna 2016. godine. Rad se zasniva na kvantitativnoj metodi
brojanja tonskih ulomaka, dakle izjava političara i političarki, ali
i ostalih sudionika javnoga života, u prilozima koje su informativni
programi triju nacionalnih TV kuća uokvirile u izborni blok.
Kvalitativnom analizom sadržaja pokušat će se dobiti i podatci o
temama koje su dominirale u izjavama političarki i općenito žena
u kampanji. Osim toga, prema sekundarnim izvorima podataka
u radu ćemo pokušati pronaći i političke razloge neravnomjerne
zastupljenosti žena i muškaraca u izbornim blokovima nacionalnih
kuća tijekom kampanje. Oni se kriju, između ostaloga, ne
samo u diskrecijskome pravu novinarskoga i uredničkoga odabira
pojedinoga tonskog ulomka, već i u slaboj uključenosti žena na
listama političkih stranaka, sudionika na parlamentarnim izborima
2016. godine. U radu se nećemo dotaknuti odnosa medija i
načina prikazivanja žena političarki u odnosu na njihove muške
kolege, u kontekstu omalovažavanja istih, spominjanjem tek njihova
imena, bez prezimena, uokviravanja žena u kontekst „emotivnih
majki“ i „vrijednih domaćica“, iako su ih medijski sadržaji
prepuni. To će biti predmet nekih drugih istraživanja.
Prezentirat ćemo i rezultate parlamentarnih izbora 2016. godine
s naglaskom na rodnu neravnomjernost. Pored toga, bit će predstavljena
i pojedina iskustva zemalja zapadne demokracije u medijskome
praćenju izbora s naglaskom na rodne razlike. Nakon
predstavljanja ciljeva i metodologije prezentirat ćemo i rezultate
istraživanja.
Namjera je ovog rada ponuditi analizu pojedinih performativnih i internetskih žanrova u kojima se na nov način semiotički transferiraju tradicijski humorni žanrovi (šala, ironija, satira) na račun ...prve hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović. Unatoč činjenici da je od 1991. nekoliko žena u Hrvatskoj obnašalo odgovorne političke funkcije, izborna kampanja a potom i pobjeda Kolinde Grabar-Kitarović, izazvali su lavinu internetskog folklora koji vabi za interdisciplinarnim pristupom. Poseban izazov za folkloriste predstavlja transgresivna priroda humora i satire, to jest transgresije kulturnih, moralnih i političkih normi u različitim diskursima – od humornog političkog aktivizma do satiričnih “provokacija”. U radu se propituju pojmovi “uvredljivog” i “neuvredljivog” humora (od neslane šale do nedolične sprdnje), javnosti i protujavnosti, popularne i vernakularne kulture u digitalno doba, kao i folkloristička postavka da humorne žanrove obilježuju: estetska priroda, svojstvo transgresije i element igre. Folkloristički se pristup nadopunjuje feminističkom analizom sociokulturalnih, političkih i rodnih karakteristika odabranih humornih žanrova (posebice stand up performansa) u čijem je fokusu podrivanje binarnih rodnih kategorija. Obilje humornih odgovora na javne nastupe i izgled prve hrvatske predsjednice možemo tumačiti kao a) signal kraja jedne ere obilježene autoritarnim političarima i režimima vladanja; b) osnaživanje digitalne protujavnosti koja subvertira “matrifokalnu” nacionalističku i konzervativnu agendu i c) posljedicu neoliberalnog protuslovlja u kojem feminizaciju (devalvirane) političke sfere prati jačanje konzervativnih, rasističkih i homofobnih snaga u društvu.
PDF