Rad predstavlja sintezu iskustava populacione politike u svetu u dvadesetom veku. Prezentirane su mortalitetna politika, politika prema fertilitetu, politika prema starima i migratorna politika. ...Program akcije usvojen na kairskoj konferenciji posmatran je u kontekstu novih pristupa populacionoj politici. Politici u oblasti fertiliteta stanovništva je posvećen najveći deo ovog priloga, pre svega, zbog toga što je ona u najvećoj meri demografska politika i politika sa najviše nedoumica. Specifičnost problema rađanja u Srbiji uslovila je obuhvat iskustava razvijenih i nerazvijenih zemalja. Dat je što konkretniji izraz principa, ciljeva i mera. Obrađeno je i pitanje efikasnosti odnosno razlozi izostavljanja željenih efekata. Analiza je pokazala da osobine i rezultati dosadašnje politike u oblasti fertiliteta stanovništva i mere koje se predlažu za sledeće decenije otkrivaju krupne probleme koji se gotovo graniče sa nemoći i u razvijenim zemljama i u zemljama u razvoju, za razliku od mortalitetne i migratorne politike i političkog odgovora na starenje populacije. Pored nesumnjivog napretka u kvalitativnom smislu - rasprostranjenost, postavljena načela, principi i ciljevi, izgrađen institucionalni okvir - natalitetna politika nije dovoljno efikasna da reši populacioni problem. Akcije u prilog rađanja odnosno njegovog ograničavanja moraju biti intenzivnije, celovitije i istraživačke. Ekonomski razvoj koji bi respektovao demografski faktor u svetu koji se razvija i populaciona edukacija u razvijenom svetu se nameću kao mogući novi pravci politike. Međutim, veliki i možda najsloženiji problem koji populaciona politika treba da savlada nalazi se u sferi svesti - državnoj, političkoj, društvenoj i individualnoj.
U radu se istražuje utjecaj monetarne i fiskalne politike na industrijsku
proizvodnju u Republici Hrvatskoj. Brojna inozemna i domaća istraživanja nastojala su
procijeniti ovaj odnos s ciljem ...pružanja preporuke nositeljima ekonomske politike.
Koristeći panel model, ispituje se kako relativne proizvođačke cijene, državna potrošnja,
osobna potrošnja, kamatne stope, realni efektivni tečaj, te strana potražnja utječu na 23
komponente industrijske proizvodnje prema stupnju tehnološkog intenziteta. Analiza je
provedena na tromjesečnim podacima za razdoblje od prvoga tromjesečja 2000. do
posljednjeg tromjesečja 2015. godine. Provedena je i analiza utjecaja monetarne i
fiskalne politike na industrijsku proizvodnju za razdoblje prije i nakon nastupanja
gospodarske krize u Republici Hrvatskoj. Rezultati empirijskog dijela istraživanja u
skladu su s domaćom i stranom literaturom te je pronađena statistički signifikantna veza
utjecaja monetarne i fiskalne politike na industrijsku proizvodnju.
Full text
Available for:
CEKLJ, NUK, ODKLJ, UL, UM, UPUK
When taxes are introduced on carbon and energy, and the revenue is used to reduce other taxes, will a positive effect be achieved both for the environment and for the economy? In 1990, Finland was ...the first country that introduced a tax on CO2. Later, Sweden, Denmark, Netherlands, Slovenia, Germany, and the UK followed suit with tax reforms that shifted taxation from labour to carbon and energy. Over the years, CO2 and energy taxes have gradually been raised, so that in Europe taxes of more than 25 billion EUR a year have been shifted. In this book, these experiences with carbon‐energy taxation, along with tax‐shifting programmes lowering other taxes, are examined in detail. Availability of unique and original data, including sector‐specific energy prices and taxes, as well as the use of advanced statistical techniques, such as co‐integration analysis and panel‐regression techniques along with the time‐series‐estimated macro‐economic model – Energy–Environment–Economy model for Europe (E3ME), makes this analysis truly comprehensive. Results of the analysis show that even though the taxes implemented have been relatively modest, they have, in the countries examined, contributed to a reduction in the emissions of greenhouse gases of up to 7 per cent, while for five of the countries a small increase in economic activity is recorded as a result of the tax‐shifting, with other impacts separated out. Due to concerns for competitiveness, the largest industrial emitters of greenhouse gases within Europe continue to benefit from exemptions from the carbon‐energy taxation schemes, as outside Europe there are major emitters without any economic penalties attached to greenhouse gas emissions. On basis of the lessons from carbon‐energy taxation learned in Europe, the editors of the book indicate how carbon‐energy taxation could usefully be combined with emissions trading, and they discuss how the recommendations from IPCC for a gradually escalating carbon price could be accomplished while preventing carbon leakage.
V prispevku sta obravnavani ljudska in narodnozabavna glasba z vidika razvoja njunih simbolnih pomenov za ožjo in širšo skupnost. V središču opazovanja glasbenih zvrsti, ki v sebi združujeta številne ...dihotomije, je prav migriranje oz. prehajanje pomenov, moralnih in estetskih vrednot iz enega obdobja v drugega, iz ene skupnosti v drugo ali iz enega družbenega sloja v drugega. Če je v 20. stoletju ljudska glasba predstavljala eno ključnih narodnoreprezentativnih vsebin, pa je v zadnjih desetletjih ta vloga poleg nje začela pripadati tudi narodnozabavni glasbi, saj je slednjo v svojo agendo začela sprejemati državna politika in jo s tem legitimirala kot nacionalnoreprezentativni simbol.
Avtor v prispevku obravnava pošiljanje prihrankov avstro-ogrskih in slovenskih izseljencev v domovino v obdobju od velikih migracij v devetdesetih letih 19. stoletja do prve svetovne vojne. Na ...podlagi statističnih podatkov finančnega ministrstva in ekspertnih študij predstavi obseg in dinamiko izseljenskih denarnih tokov iz tujine ter oceno deleža, ki je prihajal na Kranjsko. V drugem delu predstavi sisteme pošiljanja denarnih sredstev ter težave in izgube, do katerih je prihajalo zaradi organizacijskih neusklajenosti, tehničnih zagat in namenskih goljufij raznih gospodarskih osebkov, ki so bili soudeleženi pri poslu.
Straipsnio tyrimo objektas – žurnalisto R. Valatkos komentaruose apie Rusijos ir Ukrainos karą, kurie buvo publikuoti naujienų portale delfi.lt per 2022 m., vartojami emotyvai ir ekspresyvai. Tokių ...komentarų rasta 44. Straipsnio tikslas – nustatyti, kiek ir kokios stiliaus priemonės vartojamos R. Valatkos komentaruose apie Rusijos pradėtą karą Ukrainoje. Šio žurnalisto tekstai pasižymi stiliaus figūrų įvairove (šalutinės priemonės sudaro 36,1 %; 218), tačiau stilistiniais sumetimais daugiausia vartojami uzualieji ir okazionalieji frazeologizmai (atitinkamai – 134; 22,2 % ir 92; 15,3 %), vaizdingieji veiksmažodžiai (77; 12,8 %), naujažodžiai (43; 7,1 %) ir disfemizmai (39; 6,5 %) (pagrindinės priemonės sudaro 63,9 %; 385). Šalutinės stiliaus priemonės produktyvumu nepasižymi, t. y. žargonybės (29; 4,8 %), svetimų kalbų intarpai (26; 4,3%), metaforiškieji ir vaizdingieji daiktavardžiai (23; 3,8 %), antonomazijos, asmenvardžiai (20; 3,3 %), ironija (20; 3,3%), palyginimai (20; 3,3 %), parceliacija (18; 2,9 %), jaustukai, ištiktukai (15; 2,5 %), aliuzijos (13; 2,2 %), perdirbiniai (7; 1,2%), posakiai, patarlės (6; 1%), svetimybės (6; 1%), vulgarizmai (6; 1%), parafrazės (5; 0,8%) ir keiksmažodžiai (4; 0,7%). Autoriniuose komentaruose vartojamos neigiamos konotacijos stiliaus priemonės, kuriomis emociškai įvardi- jamas karą prieš taikią valstybę paskelbęs Rusijos prezidentas V. Putinas, jo aplinka (politiniai bendražygiai, Kremliaus propagandos skleidėjai, Kremliaus politikos šalininkai), Rusijos kariai ir visi šių dienų antiherojai (karo šalininkai, pasyvūs politikai), kurie aktyviai arba pasyviai (politiniu abejingumu, neveiksnumu) remia, palaiko karą Ukrainoje.
Nametljivo je ponašanje uzrok psihološke štete, oblik viktimizacije i upozorenje za buduće nasilje. Kao kazneno djelo uvedeno je u Kazneni zakon Republike Hrvatske koji je stupio na snagu 2013. ...godine, no i dalje postoje problemi s njegovim preciznim određenjem. S obzirom na to da su žrtve nametljivog ponašanja u većini slučajeva žene, često se zanemaruje činjenica da ovo kazneno djelo nije spolno specifično. Iako je kroz studije dokazano da se žene počinitelji u bitnom ne razlikuju od muškaraca, zbog predrasuda često dolazi do podcjenjivanja potencijala žene za nasilje. Cilj ove studije jest utvrditi postoji li ravnopravnost spolova u kaznenoj politici prema nametljivom ponašanju u Hrvatskoj. Kako bi odgovorili na ovo pitanje, analizirali smo sudske presuda različitih sudova u Hrvatskoj, a kroz anketni upitnik dobili uvid u percepciju građana u Hrvatskoj o ovome kaznenom djelu.
Stalking is a cause of psychological damage, a form of victimization, and a warning for future violence. As a criminal offense, it was introduced in the Penal Code of the Republic of Croatia, in force since 2013, but there are still problems with defining it precisely. Given that the victims of stalking in most cases are women, the fact that this crime is not gender specific is often overlooked. Although studies have shown that female stalkers do not differ significantlyfrom male ones, gender bias often leads to an underestimation of women’s potential for violence. The aim of this study is to determine whether there is gender equality in penal policy towards stalking in Croatia. To answer this question, the authors analyzed the court judgements from various courts in the Republic of Croatia and paired it with a survey to get an insight into the citizen’s perception of stalking
Why is liberalism so obsessed with waste? Is there a drone above you now? Are you living in a no-fly zone? What is the role of masculinity in the 'war on terror'? And why do so many liberals profess ...a love of peace while finding new ways to justify slaughter in the name of 'peace and security'? In this, the first book to deal with the concepts of war power and police power together, Mark Neocleous deals with these questions and many more by radically rethinking the relationship between war power and police power.
PDF
