In an effort to defamiliarize the poetic text, poets in various literatures use a procedure that is a substantial transformation of the conventional lyrical subject “I” to the so-called “hypostatized ...subject”. This new form of the poetic subject is a predominant feature of broader epicizing tendencies that cross borders of national literatures and enrich authorial poetics. However, a poetic text with the hypostatized subject cannot be perceived only as a shift from the conventional lyrical subject that is an end in itself. Most authors use it not only as a mythological but also a social and historical reflection of a human personal subject that was failed by history. It is an attempt at a marked and distinctive artistic rendering of human destiny that is embedded to a lesser (Zbigniew Herbert) or greater (Ted Hughes) degree in a particular historical context. literature, Slovak literature, method, reflection, symbol
Razprava obravnava novejšo poljsko poezijo (iz 90. let prejšnjega stoletja) s stališča njene povezanosti s kodi, ki jih je oblikovala književna tradicija (navezave na slog, oblike in žanre). Avtorica ...predstavlja različne načine, na katere so starejši slogi prisotni v sodobni poeziji, in skuša razložiti nenavadni značaj poezije "klasicistov" (neoklasicistov), ki so se v nasprotju z "barbari" obračali k tradiciji in v njej našli jezik, primeren za obravnavo sodobnih tem. Domnevna nadaljevanja, polemični dvogovori, parodične in ironične oblike diskurza so postali "semantična poteza" sodobnega pesnika; med drugimi so se jih posluževali Krzysztof KOehler, Edward Tkaczyszyn-Dycki, Tomasz Majeran in Wojciech Wencel.
Avtorica zagovarja nujnost upoštevanja kulturnega konteksta pri raziskavah nove književnosti in opozarja na kategorijo pluralizma oziroma "nehierarhizirane raznorodnosti", tipično za sodobno kulturo ...v zadnjem desetletju. V stilu poljske proze 90. let odkriva nasprotujoče si težnje: estetiziranje, intelektualiziranje ter poudarjanje grdote, jezikovne banalizacije in vulgarizacije. Primerja jih s sorodnimi pojavi v sedanji kulturi: z estetizacijo stvarnosti, z estetikama nostalgije in "nove brutalnosti" ter anestetiko in s prekoračenjem tradicionalnega vrednostnega kanona.
U radu se donosi pregled povijesti poljske književnosti, sastavljen kronološkim književnopovijesnim načelom, te načinjen za potrebe enciklopedijskoga pregleda. Vrste podataka i njihova obradba ...prilagođeni su stoga žanru opće enciklopedije i njezinoj makropedijskoj strukturi. Svrha je takva sveobuhvatna pregleda istodobno sažet a sadržajan uvid u središnji tijek poljske nacionalne književnosti, s obzirom na njezina ključna književnopovijesna razdoblja, protagoniste i kanon književnih djela. Iako recepcijski usmjeren didaktično, enciklopedijski je osmišljen kao riznica temeljnoga polonističkoga književnopovijesnoga znanja.
U članku se tumači esej Lalka i perła (Lutka i perla) Olge Tokarczuk o romanu Lalka (Lutka) Bolesława Prusa. Pokušat će se objasniti kakvu taj tekst ima spoznajnu vrijednost za čitatelja proze ...Tokarczuk i za čitatelja kojega zanima Prusov roman te odgovoriti na pitanje može se li taj esej držati prinosom i književnopovijesnoj, ili nekoj drugoj književnoznanstvenoj, spoznaji o Prusu. Središnja je teza članka da je pisanje Tokarczuk o Prusu primjer emocionaliziranoga diskursa fikcionalizirane historiografske proze, hibridnoga i rubnoga esejističkoga žanra koji prisvaja značajke i fikcionalne proze i modernoga književnoznanstvenoga pisanja, komprimirajući i neke postupke tradicionalnoga eseja, kao što je iznošenje osobnih stajališta i intencionalno impregniranje diskursa privatnim emocionalnim očitovanjima. Cilj je rada analiza pisanja Tokarczuk i procjena dosega njezina eseja u kontekstu poznavanja Prusova romana.