Proučavanju prometa i njegovih obilježja, koja su više ili manje važna za vođenje prometne politike, pristupa se s
različitih stajališta. Ovaj rad pretežno se bavi pitanjima povezanima s pomorskim ...prometom kao jednim od podsustava
prometnog sustava, koji je analiziran polazeći od temeljnih podsustava infrastrukture pomorskog prometa. Rezultati
brojnih istraživanja u svijetu pokazala su da učinkovito funkcioniranje prometnog sustava i svih njegovih podsustava
u jedinstvenoj cjelini, znači pogonsku snagu gospodarskoga i društvenog razvoja jednoga grada, regije, države,
zajednice država, kontinenta i planeta u cjelini te da povratno omogućuje daljnji tehničko-tehnološki i civilizacijski
napredak, zasigurno uz poštovanje zakonitosti održivog razvoja.
U radu je analizirana uloga pomorske politike kao integralnog dijela prometne politike i ukupne gospodarske politike u funkciji održivog razvoja prometnog i pomorskog sustava. Ta je uloga razmotrena ...u poveznici nacionalne pomorske i prometne politike Republike Hrvatske s pomorskom i prometnom politikom Europske unije, a u sklopu globalnog pomorskog tržišta kao jedinstvene kategorije. Na temelju provedene analize nameće se zaključak kako su jasno određene strateške mjere i precizno zacrtani ciljevi temelj učinkovite prometne i pomorske politike, a usklađenost nacionalne politike s odrednicama pomorske i prometne politike Europske unije, uz uvažavanje globalnih značajki svjetskog pomorskog tržišta, nužan je preduvjet razvoja učinkovitog prometnog i pomorskog sustava u funkciji ostvarivanja gospodarskog rasta utemeljenog na konceptu održivog razvoja. Održivi razvoj, razmotren kao svojevrsni koncept strateškog usmjerenja, predstavlja osnovu na kojoj je moguće temeljiti javne politike u funkciji razvoja prometa i pomorstva, a harmonizacija pomorske i prometne politike Republike Hrvatske s politikom Europske unije predstavlja važno razvojno opredjeljenje Republike Hrvatske. Takvo razvojno opredjeljenje može pridonijeti ubrzanju razvoja pomorskog gospodarstva utemeljenog na jasno definiranoj integralnoj pomorskoj i prometnoj politici.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
Namen tega prispevka je utemeljiti integracijo ukrepov prometne in urbanistične politike za obvladovanje mestnega prometa. V prvem delu prispevka utemeljujemo integracijo s prikazom povezav med ...mestno strukturo in prometom. Naslednje poglavje je namenjeno prikazu nekaterih tujih primerov izvajanja integracije v praksi. V zadnjem delu pa predstavljamo nekatera načela, ki so v tujini že doživela potrditev in so primerna za vključitev v slovensko prakso.
Predmet istraživanja u ovom radu je međuodnos prometa i turizma. Turizam započinje i završava putovanjem. Promet utječe na turizam direktno kroz putnički promet. Komunikacijski elementi turističke ...ponude su kompletna prometna infrastruktura na pravcu emitivno tržište – destinacija, te razne vrste prijevoznih sredstava. Među njima posebno mjesto pripada morskim linijskim putničkim brodovima. Putničko linijsko brodarstvo ima posebnu važnost za otočki turizam, a karakterizira ga, između ostalog, sezonalnost, tj. neravnomjernost. Turistička potražnja za linijskim putničkim brodovima naglašena je samo u tri do četiri mjeseca godišnje, s naglaskom na srpanj i kolovoz. To stvara probleme u putničkom brodarstvu, što je potvrdilo i terensko istraživanje. Nakon analize uzroka sezonske popunjenosti kapaciteta linijskog putničkog brodarstva, ukazuje se na štetne posljedice po linijsko putničko brodarstvo, te se daje prijedloge kako uravnotežiti taj promet.
Članak promišlja o utjecaju Zajedničke pomorske transportne politike Europske unije na razvoj Politike zaštite okoliša Europske unije. Proučava se međusoban odnos ekonomskih potreba država članica i ...sveobuhvatnog nastojanja Europske unije u zaštiti i očuvanju morskog okoliša. Europska unija kontinuirano značajno doprinosi svjetskim nastojanjima u zaštiti okoliša, što se posebno odražava u pomorskom sektoru kroz strogo pridržavanje međunarodno zadanih standarda, kao i kroz izvršavanje mjera koje često nadilaze minimalne kriterije postavljene međunarodnim i multilateralnim ugovorima. Takvi dodatni kriteriji mogu dovesti europske brodovlasnike i povezanu pomorsku industriju u nepovoljan kompetitivan položaj na svjetskom tržištu. Nadalje, omogućen je detaljni pregled međunarodnog, regionalnog i europskog zakonodavstva u zaštiti morskog okoliša s posebnim naglaskom na mjere usmjerene na sprječavanje onečišćenja uljem. Konačno, daje se opća ocjena uloženog napora Europske unije, imajući na umu trenutno zakonodavstvo i njegov utjecaj, kao i kratkoročne i dugoročne ciljeve politike zaštite okoliša Europske unije.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
U članku se sustavno i koncizna, nakon obrazloženja pojmova prijevoza i prometa, te prometne politike, elaboriraju vrste, ciljevi, instrumenti, načela i učinci prometne politike. Posebna pozornost je ...posvećena analizi prometne politike Europske unije. Prvo su analizirana zajednička obilježja prometne politike za cjelokupni prometni sustav Unije, i to po pojedinim fazama od 1958. do 1994.
godine. Nakon toga analizirana su specifična obilježja takve politike po pojedinim granama prometa: pomorskog, željezničkog, cestovnog, zračnog, riječnog i poštanskotelekomunikacijskog prometa. Po istom modelu analize prometne politike Europske unije (makro-mikro), analizirana je takva politika Republike Hrvatske. Vrlo su indikativni rezultati usporedbe tih dviju analiza, prometne politike.
Predmet istraživanja u ovom radu je međuodnos prometa i turizma. Turizam započinje i završava putovanjem. Promet utječe na turizam direktno kroz putnički promet. Komunikacijski elementi turističke ...ponude su kompletna prometna infrastruktura na pravcu emitivno tržište – destinacija, te razne vrste prijevoznih sredstava. Među njima posebno mjesto pripada morskim linijskim putničkim brodovima. Putničko linijsko brodarstvo ima posebnu važnost za otočki turizam, a karakterizira ga, između ostalog, sezonalnost, tj. neravnomjernost. Turistička potražnja za linijskim putničkim brodovima naglašena je samo u tri do četiri mjeseca godišnje, s naglaskom na srpanj i kolovoz. To stvara probleme u putničkom brodarstvu, što je potvrdilo i terensko istraživanje. Nakon analize uzroka sezonske popunjenosti kapaciteta linijskog putničkog brodarstva, ukazuje se na štetne posljedice po linijsko putničko brodarstvo, te se daje prijedloge kako uravnotežiti taj promet.
Proučavanju prometa i njegovih obilježja, koja su više ili manje važna za vođenje prometne politike, pristupa se srazličitih stajališta. Ovaj rad pretežno se bavi pitanjima povezanima s pomorskim ...prometom kao jednim od podsustavaprometnog sustava, koji je analiziran polazeći od temeljnih podsustava infrastrukture pomorskog prometa. Rezultatibrojnih istraživanja u svijetu pokazala su da učinkovito funkcioniranje prometnog sustava i svih njegovih podsustavau jedinstvenoj cjelini, znači pogonsku snagu gospodarskoga i društvenog razvoja jednoga grada, regije, države,zajednice država, kontinenta i planeta u cjelini te da povratno omogućuje daljnji tehničko-tehnološki i civilizacijskinapredak, zasigurno uz poštovanje zakonitosti održivog razvoja.
Studying the traffic and its characteristics, which are more or less important for conduction of traffic policy, couldbe approached from different points of view. This paper is mainly concerned with questions related to the maritimetraffic, as one of constituents of the traffic system, analyzed through the basic infrastructural subsystems. Theresults of many researches show that efficient functioning of the traffic system, and all its subsystems, in a uniquewhole, is a driving power of economic and social development of cities, regions, states, association of states and theworld as a whole. It has great effects on technological and cultural development. But it is necessary to respect therequirements of the sustainable developments.
Stvaranje zajedničke prometne politike Europske unije po prvi put se spominje u Ugovoru o osnivanju Europske ekonomske zajednice iz 1957. godine (Ugovor). Nadležnost za donošenje temeljnih propisa za ...oblikovanje Europske prometne politike dana je Vijeću ministara. Prvi problem koji se pojavio u začecima razvoja bilo je tumačenje odredaba Ugovora koje se odnose na promet. Glavnu ulogu imao je Europski sud pravde koji je razjasnio neprecizne odredbe o prometu i jasno ih stavio u kontekst općevažećih načela Ugovora. Međutim, suprotstavljeni politički interesi država članica i različiti pristupi prometnoj politici ostali su najveća prepreka za stvaranje zajedničke prometne politike. Europska komisija, nadležna za pradlaganje prometnih propisa Vijeću ministara, dugo nije mogla učiniti ništa da Vijeće prihvati mjere prometne politike koje je predlagala. Međutim, u pravom trenutku drugo je europsko tijelo odigralo ključni potez. Naime, Europski parlament doveo je Vijeće ministara pred Sud, tužeći ga za neispunjavanje obveza propisanih Ugovorom. Presuda Europskog suda potvrdila je da je Vijeće prekršilo odredbe Ugovora, odnosno da nije osiguralo slobodu pružanja usluga u međunarodnom prijevozu te da nije propisalo uvjete pod kojima nerezidentni prijevoznici mogu obavljati prijevozničke usluge u državi članici (kabotaža). Potaknuto ovom presudom, Vijeće je odlučilo bolje surađivati u stvaranju prometne politike. U isto vrijeme je u državama zavladala značajna promjena političkih svjetonazora, a ideja jedinstvenog tržišta donijela je cjelokupnu liberalizaciju Europske zajednice. Te okolnosti nisu mimoišle ni prometnu politiku, nego su, tim više, bile odlučujuće za njezin razvoj - zajednička prometna politika napokon je postala europska realnost.
Prometna infrastruktura integralni je dio prometnog i gospodarskog sustava svake zemlje. Pred kreatorima investicijske politike u objekte prometne infrastrukture to postavlja zadaću da se ona mora ...temeljiti na znanstvenim spoznajama i sinhroniziranom djelovanju svih segmenata gospodarskog života. U radu se obrađuju razvojne sposobnosti objekata prometne infrastrukture u funkciji gospodarskog razvoja. Naglasak je stavljen na investicijsku aktivnost, čije će se odluke temeljiti na gospodarstvenim kriterijima, odnosno na intezivnijem značenju znanstvenih metoda i primjeni znanstveno utvrđenih i verificiranih metoda za ovu vrstu investicijske aktivnosti.
