Opatija sv. Jakova u Opatiji Medved, Marko
Croatica Christiana periodica,
10/2021, Volume:
45, Issue:
87
Journal Article, Paper
Open access
The author delivers a general history of the Abbey of St James, from its beginnings in the Middle Ages up to contemporary times. Based on the information from the relevant historiographical ...literature, the author emphasizes discussion about the time and reasons when Benedictines have left the Abbey, as well as the importance of Augustinians in the period between the mid-sixteenth and mid-eighteenth centuries. Analysis of the relevant literature and archival unpublished sources enabled the author to propose answers to some up-to-now unanswered questions regarding the history of the Abbey after which is named Town of Opatija. From the eighteenth century, this Abbey was organizationally subjected to the Jesuit College in Rijeka, and later to the archdeacon of Collegiate Chapter at Rijeka. After the Diocese of Rijeka was founded the title of the abbot of St James became a part of the title of the Bishop of Rijeka.
Riječku crkvu sv. Jeronima sa samostanom izgradili su augustinci pustinjaci svetog Augustina (Ordo Eremitarum Sancti Augustini). Iako je riječ o prvoj redovničkoj zajednici u gradu Rijeci, njihova ...prošlost nije do sada dovoljno istražena. Od 14. stoljeća do ukidanja samostana 1788. obilježili su grad i širu okolicu u vjerskom, kulturnom i ekonomskom pogledu. Na temelju sačuvanih izvora u Hrvatskoj i u inozemstvu autor donosi do sada nepoznate podatke o odnosu riječkih augustinaca i medicine. Pritom je najznačajniji podatak o uspostavi hospitala na riječkoj Andrejšćici u 15. stoljeću, za koji se do sada nije znalo. Iz augustinskih vrela 16. i 18. stoljeća autor iznosi i informacije o spominjanju raznih, za povijest medicine u Rijeci na koncu srednjeg i početkom novog vijeka, važnih pojmova i ustanova poput brijača-ranarnika.
The Order of St. Augustine (Ordo Eremitarum Sancti Augustini) was the first religious community in Rijeka. The monastery of St. Jerome, founded by the noble families of Devin and Walsee, existed from the 14th century till 1788, when it was dissolved by Joseph II. Unfortunately, the past of the Augustine Monastery of St. Jerome is mostly unknown. On the basis of largely unexplored sources in Croatia and overseas, the author reveals several facts about the relation between Rijeka’s Augustinian community and medicine. The paper includes an important piece of information concerning the existence of a hospital on the location of Andrejšćica in Rijeka, founded in the 15th century, which has so far been unknown. Augustinian’s sources (16th and 18th century) show the presence of several shaver-surgeon (barbitonsorius) and other various relevant topics for the history of medicine in Rijeka – pharmacopola, aromatarius etc.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
Riječku crkvu sv. Jeronima sa samostanom izgradili su augustinci pustinjaci svetog Augustina (Ordo eremitarum sancti Augustini). Iako se radi o prvoj redovničkoj zajednici u gradu Rijeci, njihova ...prošlost nije do sada u dovoljnoj mjeri istražena. Od 14. stoljeća do ukidanja samostana 1788. godine, obilježili su grad i širu okolicu u vjerskom, kulturnom i ekonomskom pogledu. Na temelju sačuvanih izvora u Hrvatskoj i inozemstvu autor donosi do sada u velikoj mjeri nepoznate podatke o životu riječkih augustinaca pustinjaka u 15. stoljeću. Rad prenosi vijesti o raznim samostanskim dobrima stečenim tijekom 15. stoljeća, posebno ističući povelju Reinprechta Walseeovca iz 1429. Važan način stjecanja dobara bile su i misne zaklade. Najznačajniji podatak odnosi se na uspostavu hospitala na riječkoj Andrejšćici u 15. stoljeću, za koji se do sada nije znalo. Donose se i podaci o značajnim redovnicima toga razdoblja.
Osnutak izvorno benediktinskog samostanskog kompleksa sv. Jakova u Opatiji, zahvaljujući novopronađenim zazidanim romaničkim otvorima prozora na zidu crkve, prebačen je u 11. ili 12. stoljeće. ...Nadalje se u tekstu obrađuju kasnogotički i kasnobarokni stilski slojevi crkve, u bitnim dijelovima uništeni proširenjima izvedenim od 1940. do 1942. godine. Urbanizacija koja je na prostoru liburnijskih srednjovjekovnih komuna započela u 11. i trajala do 16. stoljeća, bila je praćena i gradnjom sakralnih objekata na način siromašnih redovničkih, tj. pučkih crkvica ruralnih područja, u kojima su stilski zahtjevi novog vremena implementirani tek simbolički, gotovo uvijek u gabaritima izvornog zdanja ili njegovog tek nešto malo povećanog korpusa. U tu, širu sliku uklapa se i romanička, kasnogotička i kasnobarokna graditeljska prošlost crkve i samostana sv. Jakova.
Crkva sv. Kate u Novigradu nalazi se jugoistočno od stare povijesne jezgre Novigrada smještene ispod utvrde i zaštićene zidinama. Crkvu i samostan izgradili su Krbavski knezovi braća Butko i Toma, u ...to vrijeme vlasnici Novigrada i njegova područja. Samostan je pripadao Bosanskoj vikariji, vjerojatno od njegova osnutka pa do 1467. g., a od tada do njegova napuštanja 1576. g. Dalmatinskoj vikariji. Od konca 14. st. crkva i samostan često se spominju u zadarskim bilježničkim spisima, osobito u oporukama zadarskog plemstva, koje pružaju vrijedne podatke za povijest crkve i samostana, kao i poznavanje stanovništva i života u Novigradu i njegovoj okolici.
Samostan franjevaca konventualaca sv. Frane u Šibeniku posjeduje vrijednu zbirku inkunabula. Među njima posebnu pozornost zaslužuju izdanja ukrašena iluminacijama. Inkunabula Alexander de Hales: ...Summa universae theologiae (Anton Koberger, Nürnberg, 1482.) na početnoj stranici ukrašena je inicijalom s likom autora i fitomorfnim iluminacijama koje pokazuju izrazite sličnosti s radovima renesansnog minijaturista Benedetta Bordona i njegove radionice.
Autor obrađuje srebrno Raspeće iz zbirke samostana Male braće u Dubrovniku. Predlaže rekonstrukciju izvornog mu izgleda iz sredine 15. stoljeća prema kojoj barokne metalne dijelove valja zamijeniti ...elementima od brušenog gorskog kristala. Time se dobiva primjerak koji se izgledom, pa i stilom izravno referira na poznati križ - relikvijar u Scuoli Grande di San Giovanni Evangelista i na skupinu križeva u Veneciji koji su nastali prema tom velikom uzorku. Među njima je i primjerak iz Scuole di San Giorgio degli Schiavoni.
Namjera je rada svrnuti pažnju na veliku i dobro očuvanu srednjovjekovnu utvrdu na otoku Ugljanu koja je značajnu povijesnu ulogu odigrala u zadarsko-mletačkim sukobima 1345. i 1346. godine. ...Srednjovjekovni kaštel nalazi se na važnoj strateškoj točki u nadgledanju plovidbe u zadarskom akvatoriju te je vjerojatno nastao na mjestu ranije utvrde iz 6. stoljeća. Benediktinski samostan s crkvicom Sv. Mihovila smjestio se na mjestu utvrde najkasnije u 12. stoljeću, a djelovao je sve do 15. stoljeća, kada je prešao u komendu. Srednjovjekovne zidine podignute su uokolo samostana prije sredine 14. stoljeća, a nakon oštećenja pretrpljenih u spomenutim sukobima, obnovili su ih krajem 14. i početkom 15. stoljeća zadarski majstori braća Bilšić i Nikola Arbusjanić. Iako su crkva i samostanske zgrade potpuno porušene, dobro su sačuvani obrambeni zidovi s kulama iz vremena obnove.
Samostan Blažene Djevice Marije i svih svetih, odnosno sv. Jelene u Šenkovcu kraj Čakovca, bio je mjesto ukopa članova obitelji Zrinski u 16. i 17. stoljeću kada ta obitelj posjeduje veći dio ...Međimurja. Zrinski su odigrali veliku ulogu na povijesnoj sceni u vrijeme osmanskih osvajanja te su dali značajan doprinos obrani Međimurja, ali i šire regije. U članku se opisuju tadašnje povijesne prilike i donose podatci koji ocrtavaju vezu čakovečkog pavlinskog samostana i obitelji Zrinski u periodu od 1546. do 1691.godine te se daje prikaz relativno skromnih
očuvanih materijalnih ostataka koji o tome svjedoče.
Ovaj je članak podijeljen u pet glavnih dijelova. U prvom dijelu autor govori o nenadanom boravku Franje Asiškoga u Hrvatskoj. Drugi dio razrađuje različite predaje koje su povezane s Franjinim ...boravkom u našim krajevima, dok treći govori o povijesnom utemeljenju samostana u Trogiru, prvom franjevačkom samostanu na našim prostorima. Sljedeći dijelovi, treći i četvrti, govore o širenju franjevačkog pokreta u priobalnom i kontinentalnom dijelu Hrvatske te, naposljetku, o prvoj provinciji kojoj su pripadala Manja braća i njihovi samostani iznoseći, nasuprot starijim i tradicionalnim mišljenjima, novi pogled o pitanju franjevačke Prvoprovincije na hrvatskom tlu.