Isprava Instrumento della cessione del scoglio della comunità di Curzola alli Padri minori osservanti di San Francesco l' Anno 1394. darovnica je Velikog vijeća grada Korčule franjevačkom Redu male ...braće. Isprava je prijepis i datira se u 17. stoljeće. Sam je tekst darovnice sačuvan u nekoliko verzija koje pokazuju određene međusobne razlike dovodeći u pitanje izvornost teksta te isprave. Temeljem diplomatičke analize, analize leksičko-stilističkih značajki, pravnog konteksta i okolnosti nastanka u radu se pokazuje da isprava predstavlja prijepis autentičnog teksta darovnice iz 1394. godine i da se njome ustvrđuje vlasnost toga reda ne samo na dijelu Otoka kod Korčule, kako se dosad smatralo, nego i nad cijelim otokom.
U Godini posvećenoga života (30. 11. 2014. — 2. 2. 2016.), ovaj rad obrađuje duhovno–povijesnu karizmu koja se nije zaustavila na svome izvoru, nego se prelila daleko preko granica svoga nastanka. ...Riječ je o karizmi sv. Klare Asiške, »duhovne plemkinje«, čija je pojava i svetost života nadahnjivala i danas nadahnjuje brojne sljedbenice i štovatelje diljem svijeta, jednako kao i u našim krajevima. Upravo iz tih razloga napisan je i ovaj članak, podijeljen u dva glavna dijela s odnosnim podnaslovima. U prvome dijelu, kao uvod u glavni dio rada, autor iznosi kratki životopis sv. Klare Asiške i duhovno–zakonodavni hod Reda »siromašnih gospođa« do konačnoga odobrenja Klarina Pravila.
Nakon toga prelazi na drugi naslov, u kojem obrađuje samostane klarisa u našim krajevima tijekom srednjega vijeka, gdje se u podnaslovima govori o deset srednjovjekovnih samostana klarisa preko kojih se Klarina karizma prelila i na naše prostore: samostan sv. Nikole u Zadru, sv. Marcele u Ninu, sv. Elizabete u Skradinu, sv. Klare i sv. Petra u Dubrovniku, sv. Klare u Splitu; tri samostana u Kotoru: sv. Križa, sv. Klare i sv. Marije od Anđela i, na kraju, samostan sv. Spasa u Šibeniku.
Autor donosi valorizaciju renesansnog pročelja u sjevernom dvorištu samostanskog kompleksa sv. Luce u Šibeniku, kao i slijed njegove obnove, koja je bila, po kompleksnosti izvedbe, jedan od ...najzahtjevnijih realiziranih projekata posljednjih godina u nadležnosti Konzervatorskog odjela u Šibeniku.
Dokumentacija o dospijeću namještaja u samostan nije sačuvana, pa sve ostaje na razini više ili manje vjerojatnih pretpostavki. Kvaliteta namještaja upućuje na to da je bio namijenjen bolje ...pozicioniranoj osobi u samostanu, možda je njime čak opremljena gvardijanova soba. Obnovljeni će se namještaj vjerojatno moći vidjeti u samostanu, u sklopu tzv. fratarske sobe koja će, nadamo se, uskoro biti otvorena za javnost.
U arhivi Konzervatorskog odjela u Varaždinu pohranjena je bogata dokumentacija o kulturnoj baštini grada Varaždina. U opsežnom dosjeu, s materijalima koji se odnose na franjevački samostan i crkvu ...sv. Ivana Krstitelja u Varaždinu, nalazio se neobjavljeni tekst prof. Marije Mirković o povijesti i razvoju varaždinskog franjevačkog samostana i crkve. Prilikom konzervatorsko-restauratorskih istraživanja na crkvi i samostanu, tim tekstom sam se više puta služila za niz korisnih podataka koje su nam donijela vrijedna istraživanja prof. Mirković. S obzirom na to da se radi o neobjavljenom tekstu, njime se nije moglo slobodno koristiti, niti je bio dostupan široj stručnoj javnosti, pa sam u suradnji s kolegama iz Hrvatskog restauratorskog zavoda pokrenula inicijativu da se rukopis digitalizira i objavi u „Portalu“. Prilikom čitanja i korištenja podataka treba uzeti u obzir da je tekst nastao 1993. godine te ga treba shvatiti kao dokument vremena i rezultat tadašnjih istraživanja prof. Mirković.
(Ivana Peškan)
U ovom svesku Krčkog zbornika objavljujemo studiju iz rukopisne ostavštine mr. sc. fra Petra Runje (1938. – 2014.), TOR, koji je posljednje godine svoga života proveo u samostanu franjevaca ...trećoredaca glagoljaša sv. Franje Asiškoga u gradu Krku. Stoga se i dao na pisanje povijesti ovoga važnog franjevačkog samostana. Autor na temelju neobjavljenih arhivskih vrela, objavljenih izvora i literature donosi pregled života i djelovanja ove redovničke zajednice franjevaca konventualaca od njezinih početaka do konca 18. stoljeća, kada samostan preuzimaju franjevci trećoredci glagoljaši. Iznose se različiti podaci iz povijesti ovoga samostanskoga zdanja i njegovih redovnika, položaja samostana u dugom razdoblju srednjovjekovlja i novovjekovlja. Donose se i osnovne informacije o pojedinim istaknutim redovnicima.
U radu se na temelju arhivske građe, osobito samostanskog arhiva u Đakovu i druge literature želi prikazati rad Milosrdnih sestara sv. Križa od samog dolaska u Đakovo 1868. godine i to samo u jednom ...području, u njezi bolesnika u maloj bolnici biskupskog vlastelinstva koja je postojala od 1859. godine u sklopu samostanskih zgrada. Rad u bolnici sestre su preuzele
odmah po dolasku u Đakovo, a kad im je biskup Josip Juraj Strossmayer darovao cijeli kompleks bolnica je postala njihovo vlasništvo.
Križni hodnik iz let ok. 1420 in 1430 predstavlja umetnostnozgodovinsko najpomembnejši del samostana. Pokriva ga 24 križno rebrastih obokov, ki se nizajo okrog samostanskega dvorišča z ...vodnjakom.Vzhodni krak križnega hodnika hrani vrsto slikarskih upodobitev iz druge četrtine in sredine 14. stoletja. Na fotografiji: na rdečem ozadju so upodobljeni klečeči dominikanci v molitveni drži. Kamnit baročni portal vodi v refektorij.Fotografija je bila posneta leta 2016.
Strop refektorija ptujskega dominikanskega samostana krasi štukatura. Med vegetabilno ornamentiko je vpletenih 16 svetniških doprsij. Na sliki je doprsje sv. Ludvika Bertranda (ok. 1700).Fotografija ...je bila posneta leta 2016.
PDF
