Amandus Ivanschiz (in Slovenian literature “Ivančič”) belongs to a group of today little known 18th-century composers. He was, however, in his own time all over Central Europe well known and largely ...copied monastic composer. Around 200 compositions survived to this date in various copies now preserved in Slovenian, Croatian, Austrian, Czech, etc. archives. However, only a few of his compositions are available to modern performers. In volume 3 of the Monumenta artis musicae Sloveniae series are published three “Simphoniae” for two violins and bass, i.e. triosonatas, typical for Viennese musical circles of the 1750s and 1760s. The music is accompanied by an introductory presentation of the composer’s works and Revision Report by Danilo Pokorn (1984).The digitized version of the edition (2020) includes a New Introduction as well as Corrigenda by Maciej Jochymczyk bringing to the reader’s attention new information on father Amandus and corrigenda of the earlier edition.
Modernitet je istaknuta tema na sjecištima suvremene filmske i kulturalne
teorije, naročito u pristupima povijesti nijemog filma. Metodologija
takvih “kulturalističkih” pristupa našla se u žarištu ...metateorijske debate
pa prvo poglavlje rada sažima relevantne priloge i zaključke diskusije.
U fokusu je rada koncept vernakularnog modernizma i srodni filmološki
pojmovi. Za primjer je uzet korpus hrvatskih nijemih dokumentarnih
filmova opisanih u publikaciji Filmovi u Hrvatskoj kinoteci pri Hrvatskom
državnom arhivu 1904-1940. koji odgovaraju kategoriji putopisnog, i
to “gradskog” filma. Na toj podlozi rad analizira vernakularnu izvedbu
gradske simfonije u filmu Zagreb u svjetlu velegrada (1934) Oktavijana
Miletića.
Prigodom ovogodišnje 100. obljetnice smrti Gustava Mahlera (1860-1911) mnogo se izvode djela toga značajnoga kasnoromantičnog skladatelja. Ujedno se pišu o njegovu životu i radu razni članci, ...studije, knjige te pripremaju radijske emisije. U ovom prikazu pokušava se ocrtati složenost Mahlerove osobnosti s obzirom na njegovu religioznost. Mahler je Židov obraćen na katoličanstvo. O tom njegovu činu mnogo se raspravlja s različitim stavovima i zaključcima. Veći broj autora tvrdi da je prešao na katoličku vjeru iz oportunističkih razloga (kako bi dobio mjesto ravnatelja Bečke opere). Malobrojniji (među njima čak i neki Židovi) smatraju da je to ipak bio logičan i dulje vrijeme pripreman korak u njegovu religioznom traženju i rastu. Skladatelj se krstio i tako službeno postao članom Katoličke crkve, no ipak nikad nije prakticirao vjeru. Cijeloga je života bio u isto vrijeme bogotražitelj i sumnjalac, a u njegovoj religioznosti ima raznih elemenata: filozofske vjere, panteizma, židovstva i kršćanstva. Činjenica je da su mnoga njegova djela obilježena religioznim sadržajem i simbolikom.
Doživljaj glazbe i glazbene improvizacije mogu biti korišteni u edukaciji, dijagnostici i terapiji. Cilj istraživanja bio je proučavanje utjecaja selektivnih glazbenih stimulacija na psihomotorno, ...psihoemocionalno, simboličko izražavanje i samoostvarenje u djeteta. Istraživanje je bilo provedeno za pet ispitanika koji su bili uključeni u tretman Orff muzikoterapije, individualno, u 6 točaka procjene. Glazbeni predlošci bili su I. i IV. stavak Pastoralne simfonije L. van Beethovena. Pratilo se 28 varijabli. Prema dobivenim rezultatima statistički značajna razlika između glazbenog predloška A i glazbenog predloška B pokazala se za odabir boja. Statistički značajni rezultati dobiveni su za žutu (p=0,012), svjetlo zelenu (p=0,024), kobalt plavu (p=0,027) te smeđu (p=0,049) i sivu (p=0,044). Iako ne postoji statistički značajna razlika rezultati istraživanja pokazuju da su djeca odabirom instrumenata, tempom, dinamikom i agogikom pokazala da u velikoj mjeri razlikuju dva glazbena predloška. Provedeno ispitivanje ukazuje na potrebu daljnjeg razvijanja i ispitivanja primjene metoda kreativne terapije u edukaciji, rehabilitaciji i terapiji djece.
