Prispevek obravnava jezikoslovne spolne kategorije v slovenščini in italijanščini, v prvi vrsti pri osebnih občnih imenih za nekatere javne funkcije (npr. minister, ministrica, il ministro, la ...ministra). Oba jezika poznata imena moškega in ženskega slovničnega in leksikalnega spola; referenční spol moških imen je širši, saj se lahko nanašajo na moške, moške in/ali ženske odnosnice, v italijanščini tudi le na ženske. Ujemanje kaže na vodilno vlogo slovničnega (in z njim prekrivnega leksikalnega) spola, čeprav lahko prevlada tudi referenčni, predvsem ko gre za spolno izključujoče kategorije kot pri analiziranih imenih za javne funkcije v italijanščini. Izbrane javne položaje so ženske lahko zasedale šele v 40. letih 20. stoletja, še danes so na teh položajih večinoma moški (izjema so sodnice), kar kaže na prevladujoč moški socialni spol.
U ovom radu su iznešena stanovišta progresivnih feminističkih pionirki i njihovi kritički stavovi koji će osvijetliti put današnjoj ženi. Otkrivajući sudbinu žene kroz vrijeme muškog sistema ...neophodno je dati uvid u ženske vrijednosti koje su protkane u pore ljudskog života. Stoga, kada je riječ o feminističkoj kritici, nastoji se podstaknuti širenje slobode oba spola, zalažući se za inkluzivan pristup koji ne degradira nikoga. Francuska povjesničarka, feministica Simone de Beauvoir u svom djelu “Drugi spol”, ispisujući terijsku polemiku žene, navodi da je ženi dodijeljena uloga Drugoga, dok je svijet Prvih svijet prvotnih, buržujskih maskuliniteta, koji su udarili čvrste temelje patrijahalnog poretka. Žene se kritički suočavaju sa poviješću filozofije i umjetnosti. Patrijahalna mišljenja će se dugo povlačiti kroz umjetničku i filozofsku misao, stoga nije ni začudno zašto je vrlo malo ženske intelektualne ostavštine danas. Žene umjetnice su se kroz različite periode suočavale sa različitim izazovima, jer se problematizirala uloga žene kao umjetnice, njen profesionalni uspjeh, sam integritet i egzistencija.
Filozofska fakulteta Univerze v Ljubljani in Komisija za slovenski jezik v javnosti pri Slovenski akademiji znanosti in umetnosti sta v torek, 23. oktobra 2018, organizirali okroglo mizo »Jezik in ...spol«, ki je potekala na Filozofski fakulteti v Ljubljani. Izhodišče razprave je bil sklep Senata Filozofske fakultete o izmenični rabi moške in ženske slovnične oblike za vse spole v pravilnikih Filozofske fakultete, s sogovornicami in sogovorniki pa sta organizatorja želela razpravo razširiti na vprašanja, kakšne možnosti ponuja slovenski jezik za uporabo spolno občutljivega jezika in kako v slovenskem jeziku zagotavljati vključujoč jezik v različnih družbenih situacijah. Objavljamo zapis je po posnetku dogodka, ki je na voljo na YouTubu.
V prispevku je najprej eksplicitno predstavljen teoretični pristop k slovničnemu spolu tako z vidika istodobnega opisa kot razvoja spolskih sistemov, v drugem delu pa so preko t. i. ujemalnih tipov ...(tj. tipov zvez samostalnika in ujemalnih besed glede na njihove oblikovne in oblikoskladenjske značilnosti) opisane osnove silnice razvoja srednjega spola v slovenskem jeziku. Čeprav lahko marsikatero rešitev zgolj ponovimo po Oblaku (1888; 1890), Tesnièru (1925b) in Ramovšu (1935; 1952), ostaja nerešenih vprašanj o razvoju srednjega spola v slovenščini kljub večji količini danes dostopnega gradiva še veliko.
Osteoporoza u muškaraca Kardum Pejić, Mirjana
Medicus (Zagreb, Croatia : 1992),
01/2023, Volume:
31, Issue:
2 Osteoporoza
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Osteoporoza je progresivna metabolička bolest karakterizirana sniženjem koštane mase i poremećajem mikroarhitekture koštanog tkiva. Kao posljedica nastaje povećana krhkost kostiju i sklonost ...prijelomima. Najčešće kliničke manifestacije bolesti su prijelomi kralježaka i vrata bedrene kosti. Produženjem očekivanog trajanja života osteoporoza postaje rastući problem u većini razvijenih zemalja svijeta. Osteoporotični prijelomi su sve češći uzrok smrtnosti, invaliditeta, gubitka samostalnosti i promjene kvalitete života. Zbog starenja stanovništva osteoporoza je među najvažnijim uzrocima zdravstvenih kriza razvijenog dijela svijeta, s visokim troškovima koji imaju tendenciju rasta u budućnosti. S javnozdravstvenoga gledišta žene su zanimljivije nego muškarci jer žive duže i u svakoj dobi imaju nižu mineralnu gustoću kosti u usporedbi s muškarcima, što uz ubrzani gubitak koštane mase u prvim godinama nakon menopauze pridonosi znatno većem riziku prijeloma kosti. Stopa smrtnosti povezana s prijelomima kuka, kao i vertebralnim i drugim većim prijelomima, viša je u muškaraca nego u žena. Dijagnoza idiopatske osteoporoze primjenjuje se za muškarce mlađe od 60 godina u kojih nema drugih mogućih uzroka bolesti. U njih je niska mineralna gustoća kosti (BMD) najvećim dijelom posljedica niske vršne koštane mase. U oko 40 – 60 % muškaraca nalazi se sekundarna osteoporoza, a involucijska osteoporoza nastaje u muškaraca starijih od 60 godina kao rezultat smanjenja koncentracije testosterona i IGF-1. Postojeći kriteriji za dijagnozu osteoporoze u žena mogu se koristiti i kod muškaraca. U liječenju osteoporoze bisfosfonati, teriparatid i denosumab dokazano povećavaju BMD u muškaraca. Primjena androgena pokazala se učinkovitom u muškaraca s hipogonadizmom, no opravdanost njihove primjene u eugonadnih muškaraca još uvijek je predmet rasprava.
V príspevku opisujemo lastnosti spola samostalniških frazemov s pomensko sestavino 'človeško'. Na osnovi slovarskih razlag in besedilnih realizacij smo frazemom določili slovnični spol, vključno s ...podspolom človeškosti in živosti, ter referenčni spol. Primerjava je razkrila, da lahko frazemi, specifično vezani na spol, ob neaktualiziranih slovarskih razlagah ohranjajo oz. poglabljajo določene s spolom pogojene stereotipne predstave o moških oz. ženskah.
Pandemija izazvana širenjem koronavirusa teškog akutnog respiratornog sindroma 2 dovela je do značajnih promjena u globalnoj ergonomiji rada. Naime, tisuće zaposlenika iznenada su uobičajene radne ...prostore zamijenile kućnim prostorom ne bi li se smanjilo širenje virusa i obuzdala pandemija. Kako bi se opisale mišićno-koštane tegobe u uvjetima rada od kuće te analizirali novonastali uvjeti rada od kuće, ovo presječno pilot-istraživanje obuhvatilo je 232 zaposlenika telekomunikacijske tvrtke: 121 muškarca (52,2 %) u dobi od 23 do 62 godine i 111 žena (47,8 %) u dobi od 23 do 53 godine, koji su radili od kuće osam mjeseci, tj. od 16. 3. 2020. do 4. 12. 2020. Za potrebe ovog istraživanja autori su izradili virtualni upitnik u kojem su ispitanici samostalno procijenili intenzitet bolova u šakama, donjem dijelu leđa te u vratu i gornjem dijelu leđa tijekom rada od kuće, uvjete rada od kuće te razinu vlastite tjelesne aktivnosti. U odnosu na vrijeme prije rada od kuće, 90 ispitanika (39,1 %) prijavilo je jače bolove u donjem dijelu leđa tijekom rada od kuće, pri čemu je pogoršanje bola u vratu i gornjem dijelu leđa prijavilo 105 ispitanika (45,7 %), a bola u šakama njih 63 (27,2 %). Samo trećina zaposlenika nije prijavila mišićno-koštane tegobe tijekom rada od kuće. Muškarci su značajno rjeđe prijavili bol u šakama, donjem dijelu leđa te u vratu i gornjem dijelu leđa (p=0,033; p=0,001 odnosno p=0,013). Posebnu prostoriju za rad od kuće imalo je 69 ispitanika (29,9 %), odvojeni radni prostor njih 75 (32,4 %), a njih 87 (37,7 %) nije imalo radni prostor, pa su najčešće radili u blagovaonici (njih 30). Pisaći radni stol za rad nije imalo 95 ispitanika (40,9 %), a ergonomsku radnu stolicu imalo je njih tek 75 (32,3 %). Od ispitanika koji žive s ukućanima (N=164), njih 116 (70,7 %) smatralo je da ih ukućani ometaju u radu stalno ili povremeno. Više od polovice ispitanika (52 %) smatralo je da radi dulje kod kuće nego na poslu, i to značajno više žene (p=0,05). Samo je 69 ispitanika (29,9 %) uzimalo češće predahe, i to značajno češće stariji zaposlenici (p=0,006). Naši rezultati upućuju na to da, radi sprječavanja mišićno-koštanih tegoba, zaposlenike treba educirati o metodama i načinima prilagodbe neergonomske opreme, korištenju pauza, potrebi tjelovježbe, a poslodavce treba educirati o potrebi organizacije radnog vremena u novim uvjetima rada od kuće.
Prispevek bo v kontekstu ulične poezije izpostavil žensko vprašanje, pri čemer bodo za obravnavo te problemske teme uporabljeni primeri tako avtorjev kot avtoric (slednje prihajajo iz domačega in ...tujega kulturno-jezikovnega okolja). Najprej bo predstavljena utemeljitev besedne zveze »ženska ulična poezija«, sledile bodo opredelitve biološkega in družbenega spola, spolnih vlog, feminizma in maskulizma, ki jim bodo dodani reprezentativni primeri iz prakse, nato pa bo sledila še pregledna zgodovina ženske ulične poezije v slovenskem prostoru od domnevno prve pojavitve v začetku 80. let 20. stoletja (Neca Falk) do prvega desetletja 21. stoletja.
Namen prispevka je skozi predstavitev nekaterih vidikov kategorije spola ponazoriti obstoj te kategorije v narečju. Pri tem se osredotoča na prikaz razmerij med slovničnim in naravnim spolom z opisom ...obstoječih simetrij in asimetrij med jezikovnimi strukturami in spolom v narečnih jezikovnih različkih.
PDF
