Amosova knjiga u svojoj trodijelnoj strukturi ima i govore protiv stranih naroda i Izraela (1,3-2,16). Ti su govori obučeni u literarno ruho zasebnih kitica sa vrstom strukturom koju čini pet ...elemenata: uvodni poslanički obrazac, opće naviještanje neopozive odluke, posebno obrazloženje navođenjem zločina, prijetnja kaznom, zaključni poslanički obrazac. U takvoj strukturi osobita pozornost u ovome članku pridana je drugome elementu gdje se nalazi literarni oblik stupnjevite brojčane izreke koja se susreće i u mudrosnoj književnosti. Istraživanje je išlo u smjeru određivanja samoga pojma i mjesta gdje se taj pojam rabi u mudrosnoj književnosti i koja određena obilježja ima u tom kontekstu. Analizirane su dvije brojčane izreke i došlo se do zaključka da te izreke kroz ljudsko iskustvo ukazuju na iskrivljenost određenog međuljudskog ponašanja koje svoj vrhunac dobiva u zadnjem elementu brojčane izreke. Tek u naznaci spominje se rijetko Božje sankcioniranje takvih djela. Kod Amosa brojčane izreke imaju istu strukturu s time što ih je on pojednostavio i skratio da bi što više došla do izražaja emfaza u četvrtom elementu koji prorok označava kao pešaʿ (zločin), jednako za sve narode kao i za Izraela. Samu pak kiticu govora protiv Izraela stavlja opet kao emfazu na zadnje, osmo mjesto i time pokazuje da su zločini koje čini Izrael teži od onih koje čine drugi narodi jedni prema drugima, jer Izrael to čini svojim vlastitim sunarodnjacima. Izrael zapravo nije bolji od drugih naroda. Osim toga Bog uzima u zaštitu čovjeka i narode i kažnjava povrede protiv dostojanstva čovjeka i prava naroda. Autor ovoga članka je nastojao analizom uočiti važnost emfaze u brojčanim izrekama i prikazati njezinu funkciju u govoru protiv Izraela.
Rasprava o izborima i izbornim sustavima zapravo je rasprava o tome
kakvi mogu biti učinci predstavništva u demokratskim političkim sustavima.
Razumijevanje te poveznice nije moguće bez poznavanja ...tehničkih
detalja od kojih su satkani izborni sustavi. Unatoč nepostojanju
općeprihvatljivoga pojmovnog okvira i postojanju kompleksnosti različitih
definicijskih pristupa i interpretacijskih polazišta, i o izborima i o
izbornim sustavima, postignuto je suglasje o tome da se izbori vežu uz
predstavničku demokraciju te da predstavljaju njezinu središnju instituciju,
a da izborni sustavi predstavljaju načine na koje birači mogu izraziti
svoje preferencije kroz glasove, te mogućnosti kako se ti glasovi mogu
pretvoriti u zastupničke mandate. Kakvu izbornu strategiju, uobličenu
u izbornom modelu, primijeniti? Kako kombinirati strukturne elemente
izbornih sustava da bi se postigli priželjkivani politički učinci? Pitanja
su na koje odgovor može dati samo dobro poznavanje složene izborne
problematike koja je u dodiru s ukupnim krajolikom političkog: institucijama,
procesima i sadržajima.
Uređajna izmjera šuma u Hrvatskoj najčešće se vrši na privremenim jedinicama uzorka, kao što su primjerni krugovi ili primjerne pruge. U sastojinama koje se u prvom polurazdoblju propisuju za sječu ...glavnog prihoda, prema Pravilniku o uređivanju šuma (Narodne novine 141/08) mjere se sva stabla, osim u panjačama. U radu se na uzorku od 86 primjernih ploha kružnog oblika, postavljenih na području g.j. Repaš-Gabajeva Greda, šumarije Repaš, UŠP Koprivnica, promatra promjena osnovnih taksacijskih elemenata (broj stabala – N, temeljnica–G, volumen–V) smanjenjem polumjera kruga. Plohe su postavljene u sastojinama od III. do VII. dobnog razreda. Svakom je stablu određen položaj u prostoru, pa se smanjivanje polumjera kružne plohe vršilo simulacijom iz baze podataka. Za procijenjene strukturne elemente izračunate su osnovne statističke veličine, koeficijent varijacije (CV) i preciznost procjene (SP). Rezultati su pokazali kako se kreću vrijednosti procjene strukturnih elemenata i statističkih veličina uz smanjenje polumjera kruga. Za III., IV. i VII. dobni razred, zbog malog broja izmjerenih ploha nije bilo moguće donijeti čvrste zaključke. U V. i VI. dobnom razredu rezultati su pokazali da se smanjenjem polumjera kružne plohe za 10 m vrijednosti procjene strukturnih elemenata ne mijenjaju značajno. Stoga u V. dobnom razredu kod danih sastojinskih uvjeta nije potrebno niti opravdano vršiti izmjeru na kružnim plohama polumjera većeg od 15 m, a u VI. dobnom razredu 20 m. Povećanjem broja ploha u III., IV. i V. dobnom razredu te ispitivanjem kretanja procjene strukturnih elemenata uz manje polumjere kružne plohe od onih ispitanih u ovom radu, moglo bi se doći do najmanjeg polumjera kružne plohe koji osigurava pouzdanu i preciznu procjenu sastojinskih elemenata.
Cilj rada je istražiti i prikazati neke mogućnosti primjene geo statistike u uređivanju šuma u svrhu unaprjeđivanja dosadašnjeg pristupa ko rištenja i kartiranja podataka uređajne inventure šuma ...Republike Hrvatske. Geostatistička analiza podataka uređajne inventure šuma provedena je na di je lu gospodarske jedinice “Banov Brod”, šumarije Pitomača za tri strukturna ele menta: broj stabala (N), temeljnicu (G) i obujam (V).
Kontinuirana karta raspodjele vrijednosti strukturnih elemenata izrađena je metodom običnog kriginga i inverzne udaljenosti. Dobivene karte ukazuju da je procjenjivanje krigingom pouzdanije od metode inverzne udaljenosti. U radu je prikazana korisnost geostatističkih alata (semivariogramska površina, semivariogram, semivariogramski oblak) u analizi podataka uređajne inven ture šuma i njihove prostorne zavisnosti. Geostatističkim pristupom može se pro matrati bilo koja varijabla pridobivena tijekom uređajne inventure, po vrsti drveća ili ukupno, a omogućava svrsishodnije i racionalnije korištenje ovih in-for macija u prostoru i vremenu u svrhu boljeg gospodarenja šumama.
PDF
