Imena jednaka polaznim jedinicama na izraznom planu (tj. nastala bez ikakvih formalnih preinaka) u ovom se radu proučavaju iz terminološko-onomastičke i tvorbene perspektive. Uspoređuju se pristupi ...različitih autora, a pritom se upozorava na terminološku neujednačenost u literaturi. Naglašava se nužnost razlikovanja imenske tvorbe od neimenske tvorbe. Preispitivanjem dosad korištenih termina i njihovih definicija potvrđuje se prikladnost dijela terminā te ustanovljuje potreba za novim terminima koji bi trebali preciznije opisati različite pojave (tvorbene načine) i tako omogućiti isticanje nijansi među njihovim definicijama. Mnogobrojni primjeri iz različitih imenskih kategorija dokazuju plodnost tvorbenih načina temeljenih na izostanku formalnih preinaka u tvorbi iménā te argumentiraju primjenjivost predložene terminologije u onomastici općenito.
U radu se uspoređuje termin pripovijed (narrative) kako ga razumiju naratolozi i kako ga razumiju teoretičari glazbe i muzikolozi. Cilj je rada utvrditi javlja li se on u dvjema teorijskim ...disciplinama na isti način, kao jedinstven termin, ili je riječ o dvama homonimima. Naratološke studije medijski osjetljivih modela pripovijedi primjenjuju taj termin na različite vrste diskursa, tj. nalaze ga u različitim medijskim manifestacijama. Glazbeni teoretičari i muzikolozi razmatraju njegovu primjenu u glazbi te nastoje uspostaviti teoriju glazbene pripovijedi. Usporedba upotrebe termina pokazuje da u općoj naratologiji pojam pripovijedi obuhvaća i priču i diskurs te da se zasniva na referencijalnosti diskursa, koji nužno priziva pričosvijet (storyworld). Naratolozi drže da glazba ne može proizvesti pripovijed u tom smislu. Muzikolozi uglavnom prihvaćaju mišljenje o ograničenoj referencijalnosti glazbenoga diskursa, ali u njemu ipak nalaze specifična, često apstraktna pripovjedna značenja. Stoga, usprkos zajedničkim polazištima i načelima, dvije se discipline terminom pripovijed služe kako bi označile dva različita pojma, što dovodi do pojave homonima.
Članek prinaša predstavitev meril za opredelitev novejše leksike in dosedanjo terminološko rabo v slovenskem jezikoslovju. Ker je področje obravnave novejše leksike na Slovenskem razmeroma novo, so ...slovenske opredelitve in terminološke rabe neenotne in za novejšo leksiko zasledimo različne definicije in poimenovanja; najpogostejša so neologizem, novota, novejši leksem in novejša beseda za posamezno leksikalno enoto ter novejše besedje in novejša leksika za zbirko leksemov.
Prvi del prispevka obravnava osnovna teoretična in terminološka izhodišča izseljenstva, med drugim teorije migracij in teoretični oris nekaterih pojmov, vezanih na migracije. V drugem delu se ...osredotoča na prikaz ključnih ugotovitev empirične raziskave med 687 učenci in dijaki devetih slovenskih šol, ki kažejo poznavanje terminologije izseljenstva med mladimi.
V članku so predstavljeni tafoni in alveole, plitve vdolbine v skalah in skalnatih stenah. Pojavljajo se v različnih podnebjih in kamninah, nastali naj bi z votlinastim preperevanjem. V slovenski ...geografski literaturi zasledimo pojem tafon redko, samo v povezavi z drugo reliefno obliko – spodmoli. Namen članka je na podlagi obstoječe tuje literature predstaviti glavne značilnosti tafonov, vpeljati nekaj novih pojmov, predstaviti dileme v zvezi z njimi in opredeliti razlike s spodmoli.
The paper first presents conceptual and textual motivations and then translation solutions that inform a new Slovene edition of Saussure's Cours de linguistique générale (1916). This scientific text ...not only influenced the main directions in modern linguistics, but affected analytical thought in all areas of the humanities and social sciences. In collaboration with the editorial team, Saša Jerele, the translator, paid particular attention to the analysis of terminological dichotomies, the core of Saussure's linguistic ideas. Following translation traditions, she considered the latest interpretations of this key text, which was condensed in the decade before the centennial of the original (2006-2016). The editor's and translator's reflections focus especially on the text's title as well as the elementary dialectics of theoretical relations between language (langue) and speech (parole), signifier and signified, synchrony and diachrony, and the crucial concepts of the linguistic sign and its arbitrariness.
Rad se bavi terminima i pojmovima vezanim za oblast jezički ispoljene učtivosti u savremenim lingvističkim i kulturološkim proučavanjima na engleskom jeziku i njihovim ekvivalentima na srpskom. ...Polazeći od pojmovno-terminoloških određenja u novijim razmatranjima na polju učtivosti, rad teži da ponudi pregled postojeće anglosaksonske, kao najšire prihvaćene, terminologije koja se koristi u takozvanim modernim i postmodernim pristupima proučavanju verbalne učtivosti i da sagleda stanje u domaćoj terminologiji iz ove oblasti. Imajući u vidu jezičke i kulturološke kontekstualne faktore, deskriptivnom metodom, ustanovićemo postojeće terminološke parove u dva jezika, te ponuđena nova rešenja u srpskom. Rezultat rada jeste formiranje englesko srpskih terminoloških parova iz oblasti jezički ispoljene učtivosti, sa naglaskom na novouvedenim terminima na srpskom jeziku.
V prispevku obravnavamo razlike med terminografijo in leksikografijo ter pojasnjujemo, v čem se terminološki in splošni razlagalni slovarji razlikujejo. Ukvarjamo se s slovarsko obravnavo ...leksemov, ki imajo v matičnih strokah status terminov, hkrati pa so se že uveljavili v besedilih, namenjenih splošnim uporabnikom, in se determinologizirali, pri čemer predstavljamo nekatere težave, s katerimi se zaradi determinologizacije srečujemo pri opisu leksike v splošnih razlagalnih in v terminoloških slovarjih. Opozarjamo tudi na zadrege uporabnikov pri uporabi obeh omenjenih tipov priročnikov.
Predmet istraživanja ovog rada su višečlane jezičke jedinice u funkciji pravnih termina u njemačkom pravnom jeziku. Sa svojom relativno čvrstom strukturom ove višečlane leksičke jedinice nalaze se u ...graničnom području između frazeologije i terminologije i u frazeologiji su poznate kao „frazeološki termini“. Zadatak rada je da utvrdi koje morfosintaksičke klase frazema se pokazuju kao produktivne za tvorbu frazeoloških termina u području jezika prava i kojim metajezičkim sredstvima odabrani opštejezički rječnici njemačkog jezika obilježavaju višečlane leksičke strukture u funkciji stručnih termina.
PDF
