Mycotoxicoses in children Peraica, Maja; Richter, Darko; Rašić, Dubravka
Arhiv za higijenu rada i toksikologiju,
12/2014, Volume:
65, Issue:
4
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Mycotoxicoses are acute and chronic poisonings caused by mould toxins called mycotoxins. Although acute mycotoxicoses, caused by high mycotoxin levels in food are rare nowadays, they need to be ...described in order to inform physicians and other health care workers about their symptoms. Children are more sensitive to mycotoxins because of their lower body mass, higher metabolic rate, and underdeveloped organ functions and detoxication mechanisms. Some mycotoxicoses appear only in children, and some are more pronounced in children than in adults. Acute mycotoxicoses in children are reported poorly, mostly because they occur in the tropical regions with poor healthcare coverage. In developed countries healthcare authorities are more concerned about child exposure to low levels of mycotoxins with immunotoxic, genotoxic or carcinogenic properties
Mikotoksikoze su akutna i kronična trovanja toksinima plijesni koji se nazivaju mikotoksini. Odrasle osobe i djeca stalno su izloženi niskim koncentracijama mješavine mikotoksina, većinom putem kontaminirane hrane. Akutne toksikoze koje uzrokuje izloženost velikim količinama mikotoksina danas su rijetke te su opisane kako bi se liječnici i drugo zdravstveno osoblje informirali o njihovim simptomima koji mogu oponašati druge bolesti. Djeca su osjetljivija na toksični učinak mikotoksina zbog toga što je njihova tjelesna masa manja, a neki sustavi za detoksikaciju nisu u potpunosti razvijeni. Neke se mikotoksikoze javljaju samo u djece ili su u djece simptomi jače izraženi. Podrobnih podataka o epidemiologiji mikotoksikoza u dječjoj dobi nema jer one pogađaju prvenstveno najsiromašnije, uglavnom u zemljama tropskoga pojasa gdje je zdravstvena služba nedostatna, a potrebe stanovništva za liječenjem velike. U tim se zemljama češće javljaju i kronične mikotoksikoze, no ima ih i u zemljama s umjerenom klimom. U razvijenim su zemljama zdravstvene vlasti više zabrinute zbog izloženosti djece niskim koncentracijama mikotoksina koji imaju imunotoksična, genotoksična i kancerogena svojstva
This article brings an overview of mycotoxin co-occurrence in foods in Croatia and neighbouring countries and experimental data from mycotoxin interaction studies involving Fusarium toxins, ...ochratoxin A (OTA), and aflatoxin B1 (AFB1). Only a few studies of combined mycotoxin toxicity have employed a mathematical/ statistical design, while others have used common statistics in order to compare the effects of mycotoxin mixtures with effects of single toxins. So far, most studies have observed additive or synergistic effects, suggesting that these mixtures pose a significant threat to human and animal health
U članku je prikazan pregled mikotoksinske kokontaminacije hrane u Hrvatskoj i susjednim zemljama te njihovih kombiniranih toksičnih učinaka na različitim eksperimentalnim modelima. Pritom su obuhvaćene studije interakcija koje uključuju fuzarijske mikotoksine, okratoksin A (OTA) i aflatoksin B1 (AFB1). Nekoliko je takvih istraživanja napravljeno na temelju matematičko-statističkog modela, dok je većina studija primijenila jednostavnu statističku analizu koja omogućava usporedbu učinaka kombiniranih mikotoksina u odnosu na učinke pojedinačnih. Općenito, većina dosadašnjih studija pokazuje da kombinacije mikotoksina u biološkom sustavu imaju sinergistički ili barem aditivni učinak, što znači da su velik rizik za zdravlje ljudi i životinja.
Mikotoksikoze u djece Peraica, Maja; Richter, Darko; Rašić, Dubravka
Arhiv za higijenu rada i toksikologiju,
12/2014, Volume:
65, Issue:
4
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Mikotoksikoze su akutna i kronična trovanja toksinima plijesni koji se nazivaju mikotoksini. Odrasle osobe i djeca stalno su izloženi niskim koncentracijama mješavine mikotoksina, većinom putem ...kontaminirane hrane. Akutne toksikoze koje uzrokuje izloženost velikim količinama mikotoksina danas su rijetke te su opisane kako bi se liječnici i drugo zdravstveno osoblje informirali o njihovim simptomima koji mogu oponašati druge bolesti. Djeca su osjetljivija na toksični učinak mikotoksina zbog toga što je njihova tjelesna masa manja, a neki sustavi za detoksikaciju nisu u potpunosti razvijeni. Neke se mikotoksikoze javljaju samo u djece ili su u djece simptomi jače izraženi. Podrobnih podataka o epidemiologiji mikotoksikoza u dječjoj dobi nema jer one pogađaju prvenstveno najsiromašnije, uglavnom u zemljama tropskoga pojasa gdje je zdravstvena služba nedostatna, a potrebe stanovništva za liječenjem velike. U tim se zemljama češće javljaju i kronične mikotoksikoze, no ima ih i u zemljama s umjerenom klimom. U razvijenim su zemljama zdravstvene vlasti više zabrinute zbog izloženosti djece niskim koncentracijama mikotoksina koji imaju imunotoksična, genotoksična i kancerogena svojstva.
U članku je prikazan pregled mikotoksinske kokontaminacije hrane u Hrvatskoj i susjednim zemljama te njihovih kombiniranih toksičnih učinaka na različitim eksperimentalnim modelima. Pritom su ...obuhvaćene studije interakcija koje uključuju fuzarijske mikotoksine, okratoksin A (OTA) i aflatoksin B1 (AFB1). Nekoliko je takvih istraživanja napravljeno na temelju matematičko-statističkog modela, dok je većina studija primijenila jednostavnu statističku analizu koja omogućava usporedbu učinaka kombiniranih mikotoksina u odnosu na učinke pojedinačnih. Općenito, većina dosadašnjih studija pokazuje da kombinacije mikotoksina u biološkom sustavu imaju sinergistički ili barem aditivni učinak, što znači da su velik rizik za zdravlje ljudi i životinja.
Toksičnost Fusarium toksina Krstanović, Vinko; Milaković, Zlata; Kanižai Šarić, Gabriella
Hrvatski časopis za prehrambenu tehnologiju, biotehnologiju i nutricionizam,
12/2011, Volume:
6, Issue:
3-4
Journal Article
Open access
Plijesni roda Fusarium jedni su od najčešćih kontaminanata žitarica u poljoprivrednoj proizvodnji u agroekološkim uvjetima Republike
Hrvatske. Fusarium sp. metaboliziraju sekundarne toksične ...metabolite-mikotoksine koji mogu uzrokovati akutna i kronično toksična djelovanja
na ljude i životinje. Kontaminacija usjeva Fusarium vrstama može nastati prije žetve (na polju), ali i poslije žetve (u skladištima i silosima).
Posljedično tome evidentna je i kontaminacija žitarica i uskladištenih proizvoda Fusarium toksinima
Cilj rada bio je utvrđivanje učestalosti i toksinogenosti Fusarium vrsta izoliranih s neobranog kukuruza koji je prezimio u polju tijekom 1999. (N=56) i 2003. (N=56) na području sjeverne Hrvatske. ...Izolacija i detekcija zearalenona (ZEN) i trihotecena (DON, DAS, T-2) provedena je multitoksinskom ekstrakcijom i TLCmetodom. Modificirana ekstrakcija i TLC-metoda iskorištena je za određivanje fumonizina B1. Fusarium vrste izolirane su s učestalošću 78,6 % iz uzoraka skupljenih u 1999. te 85 % iz uzoraka skupljenih u 2003. Među fuzarijama dominirala je vrsta F. verticillioides s učestalošću 12,5 % (1999.) i 35,7 % (2003.) u ukupnom broju uzoraka kukuruza. Ostale identificirane vrste fuzarija bile su F. graminearum (8,9 %; 2003.), F. poae i F. sporotrichoides (2,0 % do 3,6 %), F. tricinctum i F. tabacinum (2,0 %; 1999.). Fumonizinotoksinogenost je dokazana u svih sojeva F. verticillioides (7/7) izoliranih 1999. u rasponu koncentracija od 280 mg L-1 do 918 mg L-1 te u 55 % sojeva izoliranih 2003. (48 mg L-1 do 400 mg L-1). 11 % sojeva su osim FB1 tvorili i ZEN; 3,7 % iz 1999. produciralo je ZEN u koncentraciji 3,80 mg L-1, dok je 7,4 % sojeva iz 2003. tvorilo ZEN u višim koncentracijama (20,0 mg L-1 i 70,0 mg L-1). Tvorba ZEN utvrđena je za 4 od 5 izoliranih sojeva F. graminearum (2003.) u nešto višim koncentracijama (60,0 mg L-1 do 180,0 mg L-1). T-2 toksin producirao je jedini nađeni soj F. tricinctum (1999.) u koncentraciji 1,55 mg L-1.
Mikotoksini su metaboliti plijesni koji se nalaze u namirnicama biljnog i životinjskog podrijetla i u stočnoj hrani. Najčešće plijesni koje kontaminiraju žitarice u umjerenoj klimatskoj zoni iz ...rodova su Fusarium i Penicillium. U krajevima s umjerenom klimom, s toksikološkog su gledišta najvažniji mikotoksini fumonizini, trihoteceni i zearalenon koje proizvode neki biotipovi vrsta Fusarium i okratoksini, citrinin i penicilinska kiselina koje proizvode neki biotipovi Penicilliuma i Aspergillusa. U tropskim i suptropskim krajevima čest je nalaz aflatoksina, metaboličkih produkata nekih biotipova vrsta Aspergillus. Zbog međunarodne trgovine hranom postoji mogućnost izloženosti ljudi i životinja aflatoksinima i izvan tropskih područja. Iznesene su agronomske metode i preporuke za skladištenje hrane biljnog podrijetla i krmiva koje su nužne za sprečavanje kontaminacije plijesnima i njihovim produktima. Opisane su metode dekontaminacije krmiva kao i uporaba dodataka krmivu koje se mogu rabiti kada zakažu metode prevencije onečišćenja mikotoksinima. Ove metode treba izbjegavati koliko god je to moguće jer povećavaju cijenu proizvodnje i mogu smanjiti prehrambenu vrijednost krmiva. Metodama dekontaminacije mikotoksini se ne mogu potpuno ukloniti, a primjenom nekih metoda mogu nastati njihovi toksičniji metaboliti. Budući da nema jedinstvene i pouzdane metode za dekontaminaciju mikotoksina u krmivu, naglašava se važnost preventivnih mjera.
Mikotoksini su metaboliti plijesni čija važnost za rast i razvoj plijesni nije razjašnjena. Ti spojevi vrlo različitih kemijskih struktura onečišćuju žitarice i druge namirnice osobito u tropskim ...krajevima, jer viša temperatura i vlažnost pogoduju rastu plijesni. Čovjek je najčešće izložen mikotoksinima putem hrane, no u nekim slučajevima može doći do njihova udisanja, prolaska kroz kožu ili parenteralne izloženosti. Akutno i kronično oštećenje zdravlja zbog djelovanja mikotoksina naziva se mikotoksikoza, a za neke se mikotoksine pretpostavlja ili je dokazano da su karcinogeni za ljude. U ovom radu opisani su različite bolesti ili sindromi u ljudi koje uzrokuju alkaloidi ergota, aflatoksini, okratoksin A, 3-nitropropionska kiselina, trihoteceni, zearalenon i fumonizini. Iznesene su i procjene Međunarodne agencije za istraživanje karcinoma o karcinogenosti pojedinih mikotoksina, kao i zakonski propisi o dopuštenim koncentracijama pojedinih mikotoksina u različitim namirnicama.
PDF
