Analizom sadržaja prvoga osječkog časopisa za djecu i mladež Milodarke, cilj je ovo- ga rada bio identificirati, kategorizirati i opisati odgojne vrijednosti promicane u ča- sopisu. Časopis za djecu ...i mladež Milodarke ‒ list za hrvatsku mladež sa slikama poči- nje izlaziti u jesen 1913. godine, a prestaje u proljeće 1914. godine. Časopis je tiskan u pet brojeva, a pokrenut je kako bi djeca i mladež s područja grada Osijeka i tadašnjeg prostora Slavonije imala primjereno odgojno i obrazovno štivo. U radu prevladava povijesna analiza sadržaja s udjelom kvantitativne analize. Kvantitativnom analizom utvrđen je opseg zastupljenosti elemenata dječje književnosti unutar časopisa i opseg utvrđenih odgojnih vrijednosti, a sadržajnom su analizom identificirane i opisane prepoznate odgojne vrijednosti unutar interpretiranih tekstova časopisa. Analizom smo utvrdili da su od dječjih književnih elemenata najviše zastupljene pjesme, zatim slijede pripovijesti i na kraju pouke. Sadržajnom smo analizom utvrdili da se najvi- še promoviraju odgojne vrijednosti iz kategorije obilježja osobnosti poput praved- nosti, poštivanja odraslih, požrtvovnosti, mudrosti, ponosa, odanosti, snalažljivosti i poštenja. Zatim slijede odgojne vrijednosti iz kategorije univerzalnih vrijednosti, obiteljskih vrijednosti i religijskih vrijednosti. U analiziranim tekstovima časopisa za djecu i mladež Milodarke pronalaze se odgojne vrijednosti koje nam pokazuju da su se latentnim poučavanjem mogla stjecati sustavna znanja te razvijati osobnost djece i mladeži na prostorima tadašnjeg Osijeka i Slavonije.
The education policy in Croatia is inclusive and therefore promotes inclusive values in the community. Teachers’ beliefs about and attitudes towards inclusive education play a key role in the ...successful education of students with disabilities in regular classes. This paper is based on the hypothesis that teachers – especially younger and less-experienced teachers, as well as elementary school teachers – believe that inclusive education contributes equally to the development of students with disabilities and to the development of typical students..The study included 274 teachers from two counties in the Republic of Croatia. Questionnaire on Teachers’ Opinions about the Inclusion of Children with Moderate to Severe Special Needs in General Education Settings (Linn and Coelho da Silva, 2014) was used. By significant reduction of the variables, a Scale of Teacher Beliefs about Inclusive Values with good metric characteristics was obtained. It included two factors: (1) Inclusive education contributes to the development of typical students and (2) Inclusive education contributes to the development of students with disabilities.
Autorica piše o promjenama u cjeloživotnom učenju učitelja uvođenjem međunarodnih projekata u škole, počevši s programom cjeloživotnog učenja EU (2007. – 2013.) te nastavljajući s programom Erasmus+ ...(2014. – 2020.) i predstavlja neke od preporuka za unapređenje provedbe programa Erasmus+ s naglaskom na cjeloživotno učenje. Provedenim kvantitativnim istraživanjem autorica ispituje stavove učitelja o cjeloživotnom učenju i usavršavanju, a rezultate istraživanja uspoređuje s obzirom na varijablu sudjelovanja u barem jednom međunarodnom projektu, izdvajajući pri tome uzorak ispitanika iz Bjelovarsko-bilogorske županije. Temeljem provedenog istraživanja autorica predstavlja mogućnosti usavršavanja učitelja danas, ukazuje na najčešći oblik usavršavanja učitelja i zaključuje o utjecaju međunarodnih projekata na cjeloživotno učenje i usavršavanje učitelja.
Prema podatcima Ministarstva znanosti i obrazovanja, na kraju školske godine 2021./2022. čak 58,59 % osnovnoškolskih učenika završilo je razred s odličnim uspjehom, a njih 24,27 % s prosjekom 5,0. S ...obzirom na to da je ocjena pet (5) najviša ocjena u hrvatskim školama, je li opravdano zaključiti kako su nove generacije puno uspješnije i pametnije od prošlih? Ili je inflacija odlikaša posljedica neučinkovitog ocjenjivanja znanja učenika te različitih pritisaka koje doživljavaju učitelji tijekom rada?
Istraživanje je provedeno anketiranjem 558 učitelja osnovne škole u Republici Hrvatskoj. Anketni upitnik sastojao se od 22 tvrdnje kojima se ispitalo kako učitelji opažaju promjene u ocjenjivanju, ozračju, doživljenim pritiscima te vlastitoj edukaciji o ocjenjivanju. Rezultati pokazuju da učitelji opažaju promjene u načinu i kriterijima ocjenjivanja, smatraju da današnji učenici uz malo truda mogu postići odlične ocjene te općenito osjećaju pritiske okoline zbog ocjenjivanja. Većina ispitivanih učitelja smatra da će u slučaju žalbe roditelja učenika zbog slabije ocjene, nadležne institucije stati na stranu roditelja. Isto tako, smatraju da učitelji koji ocjenjuju uglavnom visokim ocjenama imaju manje problema na poslu. Rezultati su pokazali nisku razinu zadovoljstva učitelja provedenim edukacijama o ocjenjivanju. Nisu utvrđene statistički značajne razlike među učiteljima s obzirom na radno mjesto i radno iskustvo. Većina ispitivanih učitelja smatra da bi uvođenje vanjskog vrednovanja doprinijelo objektivnijem ocjenjivanju znanja i vještina učenika.
Vrednovanje i ocjenjivanje u nastavi Glazbene kulture važna je sastavnica odgojno-obrazovnog procesa koja sa sobom nosi razne poteškoće i subjektivnost. U nastavi Glazbene kulture realiziraju se ...različite glazbene aktivnosti i sadržaji (slušanje glazbe, muzikološki sadržaji, pjevanje, sviranje, stvaralaštvo/glazbene igre/pokret, osnove glazbene pismenosti), koji su više ili manje specifični te se navedeno odražava i na vrednovanje i ocjenjivanje. Navedene aktivnosti i sadržaji u okviru Kurikuluma nastavnog predmeta Glazbena kultura za osnovne škole i Glazbena umjetnost za gimnazije (2019) organizirane su u okviru tri domene/nastavna područja: Slušanje i upoznavanje glazbe, Izražavanje glazbom i uz glazbu i Glazba u kontekstu. U radu je prikazano istraživanje provedeno tijekom 2019. godine, a koje je obuhvatilo 269 ispitanika, tj. 30 osnovnoškolskih učitelja Glazbene kulture i 239 učenika osmih razreda. Istraživanje je provedeno u Osječko-baranjskoj i Požeško-slavonskoj županiji te je obuhvatilo učitelje Glazbene kulture i učenike osmih razreda šest osnovnih škola od kojih se četiri nalaze u urbanom, a dvije u ruralnom području. Cilj ovog istraživanja bio je doznati stavove učenika i učitelja o vrednovanju i ocjenjivanju u nastavi Glazbene kulture, utvrditi moguću povezanost sociodemografskih varijabla i mišljenja učitelja i učenika te utvrditi na koji se način provodi ocjenjivanje u nastavi Glazbene kulture. Slušanje glazbe i pjevanje su aktivnosti koje se, prema mišljenju i učitelja i učenika, najčešće vrednuju i ocjenjuju u nastavi Glazbene kulture. Ujedno, učitelji u većoj mjeri smatraju da provode individualno i skupno ocjenjivanje nego li to smatraju učenici. Utvrđeno je da učitelji najčešće ocjenjivanje provode tako što tijekom svakog sata prate učenike, skloni su učenike ocijeniti odmah na satu i najčešće usmeno. Utvrđeno je da su učitelji i učenici mišljenja da učenik ne treba imati razvijene glazbene sposobnosti za ocjenu ‘odličan’ u predmetu Glazbena kultura. S obzirom na povezanost sociodemografskih varijabla i mišljenja ispitanika o vrednovanju i ocjenjivanju, pokazalo se kako su područje na kojemu se nalazi škola i spol značajni prediktori učeničkih stavova, dok se kod učitelja nijedna varijabla nije pokazala prediktorskom.
Evaluation and grading in the teaching of Music Culture is an important component of the educational process that carries various difficulties and subjectivity with it. In the course of Music Culture, various music activities and contents (music listening, music content, singing, playing, creativity/musical games/movement, basics of musical literacy) are realized, which are more or less specific and also reflect on the evaluation and evaluation. The activities and contents of the Curriculum for the Elementary School Music Culture and High School Musical Arts (2019) curricula are organized within three domains/teaching areas: Listening and learning about music, Expressing music and with music, and Music in context. The research was conducted in 2019 and included 269 respondents, i.e. 30 elementary music teachers and 239 eighth grade students. The survey was conducted in Osijek-Baranja and Pozega-Slavonia counties and it included Music teachers and eighth grade students from six primary schools, four of whom are in urban and two in rural areas. The aim of this research was to find out students’ and teachers’ views on evaluation and assessment and to determine the possible correlation of sociodemographic variables and teachers’ and students’ opinions on evaluation and assessment in Music Culture teaching and to determine how the assessment is conducted in Music Culture teaching. Listening to music and singing are activities that, in the opinion of both teachers and students, are most commonly evaluated and graded in teaching Music Culture. At the same time, teachers are more likely to carry out individual and group assessments than students. Teachers usually conduct their assessment by monitoring students every class, they tend to evaluate students during class and most often orally. Teachers and students think that student should not have the developed musical skills to score excellently in Music Culture. Considering the correlation between sociodemographic variables and the respondents’ opinions on evaluation and grading, it was shown that the area in which school is located and gender are significant predictors of students’ attitudes, while in the teachers no variables proved to be predictive.
Učiteljska je profesija emocionalno zahtjevna profesija te učitelji navode kako u svom poslu doživljavaju različite ugodne i neugodne emocije značajnoga intenziteta. Različite emocije koje učitelji ...doživljavaju u odnosu s profesionalnim aktivnostima mogu utjecati na njihov profesionalni, ali i osobni razvoj. Učestalo se doživljavanje negativnih emocija u svakodnevnom radu u odnosu s učenicima, roditeljima, kolegama i nadređenima, uz doživljaj emocionalne iscrpljenosti (kao važnog aspekta sagorijevanja na poslu) može nepovoljno odraziti na psihološku dobrobit učitelja te povećati zastupljenost i psihopatoloških simptoma.
U ovom je istraživanju ispitana uloga različitih emocija koje učitelji mogu doživjeti u odnosu s učenicima u razredu, roditeljima i obrazovnim sustavom, kao i doživljaj emocionalne iscrpljenosti u objašnjenju zastupljenosti anksioznih, depresivnih i somatizacijskih simptoma kod učitelja. Istraživanje je provedeno na uzorku od 1149 osnovnoškolskih učitelja predmetne nastave iz različitih hrvatskih regija. Ukupno je sudjelovalo 210 učitelja i 939 učiteljica u dobi između 24 i 65 godina. S obzirom su na rodne razlike u zastupljenosti pojedinih psihopatoloških simptoma provedene zasebne analize na poduzorcima učitelja i učiteljica. Provedbom je hijerarhijskih regresijskih analiza utvrđeno da, uz kontrolu duljine radnog staža (koja značajno doprinosi objašnjenju simptoma somatizacije kod učiteljica), određene emocije (zasićenost, ljubav, ljutnja i beznađe doživljene u odnosu s učenicima; anksioznost doživljena u odnosu s roditeljima, te doživljaj razočaranosti u obrazovni sustav), kao i doživljaj emocionalne iscrpljenosti ostvaruju značajne samostalne doprinose objašnjenju anksioznih, depresivnih i somatizacijskih simptoma učitelja. Dobiveni rezultati upućuju na to da objašnjenju psihopatoloških simptoma učitelja i učiteljica u najvećoj mjeri pridonosi doživljaj emocionalne iscrpljenosti kao posljedica svakodnevnog pritiska na poslu.
Teaching profession is considered emotionally demanding since teachers experience a variety of positive and negative emotions of significant intensity at work. Emotions they experience in relation to their professional activities can affect their professional and personal development. Frequent experiences of teachers' negative emotions in relation to students, parents, colleagues or educational system in general as well as feelings of emotional exhaustion (as an important aspect of burnout), can have a negative impact on teachers' psychological well-being and increase the occurrence of psychopathological symptoms. The aim of this study was to examine the role of emotions (experienced in relation to students, parents, and educational system) and emotional exhaustion in explaining symptoms of anxiety, depression, and somatization among teachers. The study was conducted on a sample of 1149 subject-specific elementary school teachers from different regions in Croatia. A total of 210 male and 939 female teachers, aged between 24 and 65, participated in the study. Considering the expected gender differences in the prevalence of psychopathological symptoms, hierarchical regression analyses were conducted separately on the subsamples of male and female teachers. Results showed that, after controlling for working experience (which explains the somatization symptoms), certain emotions (exhaustion, love, anger, and hopelessness experienced in relation to students; anxiety experienced in relation to parents; and disappointment with educational system) and emotional exhaustion significantly explain the symptoms of anxiety, depression, and somatization among teachers. The obtained results emphasise the importance of emotional exhaustion, which results from daily stressors and pressures at work, in explaining psychopathological outcomes in the teaching profession.
El oficio de maestro pertenece al grupo de oficios emocionalmente exigentes y los maestros afirman que en su trabajo experimentan varias emociones agradables y desagradables de intensidad significativa. Diferentes emociones que los maestros experimentan en relación con sus actividades profesionales pueden influir en su desarrollo tanto profesional, como personal. Frecuentes emociones negativas en su trabajo cotidiano con los alumnos, padres, colegas y superiores, junto con la sensación de agotamiento emocional (como aspecto importante del agotamiento en el trabajo), pueden reflejarse negativamente al bienestar psicológico de los maestros y aumentan la presencia de los síntomas psicopatológicos.
En esta investigación se ha examinado el papel de diferentes emociones que los maestros pueden experimentar en su relación con los alumnos, padres y sistema educativo, igual que la sensación del agotamiento emocional para explicar los síntomas ansiosos depresivos y somatizados. La investigación se ha llevado a cabo en la muestra de 1149 maestros que enseñan cierta materia en colegio. Participaron 210 maestros y 939 maestras de toda Croacia que tienen la edad de entre 24 y 65 años. Tomando en consideración las diferencias de género para determinar la presencia de ciertos síntomas psicopatológicos, se han llevado a cabo análisis separados para las submuestras de maestros y maestras. Teniendo en cuenta también años de servicio (que contribuyen significativamente a la explicación de lo síntomas de somatización de las maestras), a través de los análisis de la regresión jerárquica se ha determinado que ciertas emociones (saciedad, amor, cólera y desesperación experimentadas en la relación con los alumnos, ansiedad experimentada en la relación con los padres y decepción en cuanto al sistema educativo), tanto como la sensación de agotamiento emocional, contribuyen significativamente (cada uno de ellos) a la explicación de síntomas ansiosos, depresivos y somatizados de los maestros. Los resultados obtenidos indican que lo que más contribuye a la explicación de síntomas psicopatológicos que muestran los maestros y las maestras es la sensación de agotamiento emocional como consecuencia de la presión cotidiana en el trabajo.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
U radu se prikazuje zastupljenost izvanučioničke nastave u prirodi s naglaskom na osnovne škole grada Zagreba. Ističu se procjene učitelja i učenika o takvom obliku nastave. Istraživanje je provedeno ...na pokušalištu Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta Centra za travnjaštvo, anketiranjem učenika i učitelja iz sedam osnovnih škola Grada Zagreba. U prvom dijelu rada prikazuju se rezultati anketa učitelja o preferenciji izvanučioničke nastave u prirodi tijekom jedne školske godine. Osim toga, učitelji procjenjuju koju korist učenici imaju od takve vrste nastave te s kojim se ograničenjima susreću tijekom njene provedbe. U drugom dijelu rada učenici daju svoje mišljenje o izvanučioničkoj nastavi u prirodi. Većina se učenika raduje izvanučioničkoj nastavi, a više od 70 % opredijelilo se za nastavu u prirodi. Učenici nastavu u prirodi doživljavaju kao igru čime se i postiže osnovni cilj izvanučioničke nastave, a to je savladavanje nastavnih cjelina bez opterećenja.
Raziskava obravnava motivacijske dejavnike kariernega razvoja strokovnih delavcev v osnovnih in srednjih šolah, ki poteka vzporedno in neločljivo z dvema drugima procesoma: psihosocialnim razvojem ...posameznika in njegovim družinskim življenjem. Empirična raziskava je bila narejena na vzorcu 360 strokovnih delavcev v osnovnih in srednjih šolah. Strokovni delavci so na lestvici pomembnosti motivacijskih dejavnikov ocenjevali stopnjo strinjanja s trditvami v zvezi z naslednjimi motivacijskimi dejavniki: zakonodaja in urejenost dokumentacije na ravni šole, organizacijska klima in kultura na šoli, vodstvo šole, šola kot učeča se organizacija, potreba posameznika po kariernem razvoju. Zanimalo nas je, ali po mnenju vprašanih obstajajo razlike v oceni stopnje pomembnosti posameznih motivacijskih dejavnikov za karierni razvoj ter ali obstaja odvisnost med končnim rezultatom na lestvici in posameznimi spremenljivkami. Ugotovitev je pomembna za strokovne delavce in vodstva šol, ki se ukvarjajo s spodbujanjem kariernega razvoja, in bi jo bilo smiselno upoštevati tako pri načrtovanju kot spremljanju kariernega razvoja strokovnih delavcev na šolah.
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati stavove učitelja primarnog obrazovanja prema darovitim učenicima i nekim pristupima njihova obrazovanja (akceleracija i grupiranje prema sposobnostima), njihov ...odnos s iskazanim interesom i informiranošću o određenim temama iz područja darovitosti tijekom studija, stručnih skupova i individualnog usavršavanja i neka sociodemografska obilježja učitelja. U istraživanju je sudjelovalo 209 učitelja razredne nastave Brodsko-posavske županije. Stavovi učitelja procijenjeni su s pomoću (za potrebe ovog istraživanja na hrvatski jezik prevedenog i metrijski validiranog) Gagné i Nadeau upitnika (1991) o darovitim učenicima i njihovu obrazovanju. Rezultati pokazuju da učitelji općenito imaju neutralan stav prema darovitima, odnosno da učitelji prepoznaju potrebe, podršku i društvenu vrijednost darovitih, ali da nemaju jasno izražen stav prema pristupima radu s darovitima kao ni prema posljedicama posebne potpore darovitih. Utvrđene su razlike u stavovima prema darovitima, interesu i informiranosti o području darovitosti s obzirom na godine radnog staža, stupanj obrazovanja i mjesto rada. Hijerarhijskim regresijskim analizama utvrđeno je da su značajni prediktori stava o potrebama, podršci i vrijednosti darovitih zainteresiranost i individualno usavršavanje o temama iz područja darovitosti. Stav o elitizmu darovitih značajno predviđaju mjesto rada i zainteresiranost.
Cilj ovog istraživanja bio je provjeriti mogu li se učitelji klasificirati u grupe prema svojim radnim orijentacijama (posao, karijera i životni poziv) te ispitati razlike između učitelja u dvije ...tranzicijske zemlje, Hrvatskoj i Sloveniji, u profilima radnih orijentacija.
U istraživanju je sudjelovalo 345 učitelja osnovne škole (171 iz Hrvatske i 176 iz Slovenije) koji su ispunili Upitnik radnih orijentacija (Work-life questionnaire (Wrzesniewski i sur. 1997) i procijenili svoje opće zadovoljstvo poslom.
Klaster analizom identificirana su dva klastera učitelja s različitim profilima radnih orijentacija: intrinzično orijentirani (veća orijentacija na životni poziv/manja orijentacija na posao i karijeru) i ekstrinzično orijentirani učitelji (manja orijentacija na životni poziv/veća orijentacija na posao i karijeru). Postotak učitelja u obje države bio je veći u intrinzično orijentiranoj grupi, ali je više učitelja pripadalo intrinzičnoj grupi u Hrvatskoj nego u Sloveniji (83% vs. 68%). U oba uzorka intrinzično orijentirani učitelji bili su zadovoljniji poslom.
Zaključeno je da u razdoblju tranzicije ni u Hrvatskoj ni u Sloveniji nije došlo do pomaka od intrinzičnih prema ekstrinzičnim radnim orijentacijama. Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se objasnio veći postotak intrinzično orijentiranih učitelja u Hrvatskoj. Potvrđeni su rezultati prethodnih istraživanja o većem zadovoljstvu poslom učitelja s radnom orijentacijom na životni poziv.
PDF
