Staklenoionomerni cementi često se primjenjuju u kliničkoj praksi zbog niza pozitivnih svojstava – kemijskog vezivanja na tvrda zubna tkiva, otpuštanja fluorida, koeficijenta toplinske ekspanzije ...sličnih koeficijentu zuba, ne zahtijevaju potpuno suho radno polje, manje su volumetrijske kontrakcije te zadržavaju dobru stabilnost boje. Fizička svojstva mogu se poboljšati upotrebom vanjske energije kao što su ultrazvuk i toplina koji ujedno ubrzavaju kemijski proces stvrdnjivanja. Svrha: Željela se usporediti hrapavost površine staklenoionomernih cementa tretiranih grijanjem (engl. thermo-curing) i bez grijanja te ustanoviti koja je tehnika poliranja učinkovitija. Materijali i metode: Dva polirajuća sustava (volfram-karbidna svrdla i diskovi Sof-Lex) korištena su za dvije vrste staklenoionomernog cementa (Equia Fil i Ketac Molar Universal). Uzorci tretirani grijanjem polimerizirani su s pomoću polimerizacijske LED svjetiljke Bluephase 16i (Vivadent, Schaan Lihtenštajn), a uzorci bez grijanja ostavljeni su 10 minuta kako bi se kemijski polimerizirali. Prosječna hrapavost površine (Ra) izmjerena je profilometrom. Rezultati: Rezultati istraživanja pokazali su za oba materijala najniže vrijednosti hrapavosti površine u kontrolnim skupinama s celuloidnom matricom. Pri primjeni materijala Equia Fil, uzorci tretirani grijanjem imali su niže vrijednosti prosječne hrapavosti površine (Ra) nakon poliranja diskovima Sof-Lex. Za uzorke materijala Ketac Molar Universala nisu zabilježene statistički značajne razlike (p > 0,05) između onih poliranih volfram-karbidnim svrdlima i diskovima Sof-Lex. Zaključak: Na temelju dobivenih rezultata može se zaključiti da najmanju hrapavost površine postižemo celuloidnom matricom (engl. mylar strip). Grijanjem materijala kod nekih vrsta staklenoionomernog
cementa može se postići bolja poliranost površine.
Određivanje teksturnih svojstava Gouda sira Karlović, Sven; Šimunek, Marina; Ježek, Damir ...
Hrvatski časopis za prehrambenu tehnologiju, biotehnologiju i nutricionizam,
12/2009, Volume:
4, Issue:
3-4
Paper
Open access
Tekstura kao manifestacija nekih reoloških svojstava namirnice jedna je od osnovnih organoleptičkih svojstava, te ima vrlo važnu ulogu pri
rukovanju, obradi i ponašanju namirnica. Potrošačima je ...također tekstura jedan od važnijih parametara kojim se rukovode prilikom odabira proizvoda. Na analizatoru teksture TA.HDPlus izvršena je instrumentalna analiza pet sireva Gouda različitih proizvođača koji su prisutni na hrvatskom tržištu. Od teksturalnih parametara ispitivane su tvrdoća, rad potreban za žvakanje, elastičnost i adhezivnost te njihova ovisnost o udjelu suhe tvari.Najtvrđim (11,88 N ± 1,79) su se pokazali uzorci s najvećim udjelom suhe tvari (55 %). Padom udjela suhe tvari smanjuju se vrijednosti tvrdoće, adhezivnosti i rada potrebnog za prvi zagriz. Elastičnost raste s porastom udjela vode te je najveća elastičnost bila 14,02 mm, uz 50 % udjela vode. Rad potreban za prvi zagriz linearno ovisi o sva tri teksturna parametra gdje je 138,24 mJ najveća dobivena vrijednost pri 55 % suhe tvari.
PDF
