Već je neko vrijeme poznato da se gusta voda stvara zimi u Sjevernom Jadranu u dva područja – na otvorenom moru i u hrvatskom obalnom moru. Nedavno je utvrđeno da dolazi i do transporta guste vode ...između ta dva područja, pri čemu su moguća oba smjera transporta. U ovom je članku razvijen jednostavan model dvije kutije radi interpretacije tih nalaza. Model uvažava gubitak topline s površine dvaju područja te advektivnu razmjenu topline između područja. Dobivena su eksplicitna rješenja, ne samo za izvorni, nelinearni problem nego i za pojednostavljeni, linearizirani problem, za slučaj kad iščezava početna razlika temperatura između dva bazena. Osim toga, razmotren je i utjecaj početne razlike temperatura pomoću lineariziranog modela. Rješenja ukazuju na kontinuirano smanjenje temperature u dva područja, pri čemu razlika temperatura teži graničnoj vrijednosti.
Takva je vremenska promjenjivost određena početnom razlikom temperatura, površinskim protocima topline i dimenzijama bazena te sugerira da se suma površinskog gubitka topline i advektivnog primitka topline u jednom bazenu s vremenom približava sumi površinskog i advektivnog gubitka topline u drugom bazenu. Rješenja također pokazuju da predznak temperaturne razlike između dva bazena može biti pozitivan ili negativan, što znači da hladna, gusta voda može biti transportirana u oba smjera. Naposljetku, predložen je indeks koji uključuje početne temperature, površinske protoke topline i dubine bazena i koji bi trebao omogućiti da se kvantificira relativna važnost dvaju sjevernojadranskih područja stvaranja guste vode za svaku pojedinu zimu.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
Analizirane su 1-minutne masene koncentracije lebdećih čestica aerodinamičkog promjera do 1 μm (PM1) i njihova ovisnost o meteorološkim uvjetima (tlaku zraka, brzini horizontalnog i vertikalnog ...vjetra, smjeru vjetra, globalnom zračenju, temperaturi zraka i relativnoj vlažnosti) te ovisnost koncentracija o gustoći prometa. Koncentracije PM1 mjerene su na dva bliska mjerna mjesta u rezidencijalnom dijelu Zagreba pomoću 8520 DUSTTRAKTM aerosol monitora (TSI Inc., Shoreview, MN, USA). Jedno mjerno mjesto nalazilo se uz samu prometnicu sa slabim do umjerenim prometom, a drugo na krovnoj terasi približno 100 m istočno od prometnice. visine instrumenta bile su na 1.7 m (uz cestu) i 15.8 m (na krovu) nad tlom. Oba eksperimenta provedena su istim mjernim instrumentom, te se stoga odnose na različite vremenske intervale. Rezultati mjerenja na krovu pokazuju da obližnja prometnica s rijetkim do umjerenim prometom ne utječe na koncentracije PM1 u točki udaljenoj oko 100 m od ceste. Preliminarni rezultati mjerenja uz cestu pokazuju da lokalni promet utječe na koncentracije tek pri većoj gustoći prometa, odnosno ako u jednoj minuti pokraj instrumenta prođu bar 22 vozila. Međutim, čini se da na koncentracije PM1 u sjevernom rezidencijalnom dijelu Zagreba jako utječu udaljeniji dijelovi grada. Rezultati dobiveni za neke smjerove vjetra ukazuju na utjecaj regionalnog i/ili daljinskog transporta na razine PM1. Konačno, pokazuje se da 1-minutni srednjaci masene koncentracije PM1 ovise o 1-minutnim vrijednostima meteoroloških varijabli.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
Neke od glavnih europskih dobavnih ruta ulja prolaze kroz Jadransko more što predstavlja potencijalnu opasnost onečišćenje cijelog zaljeva uljnom mrljom. Posebno visoka ekološka
ranjivost Riječkog ...zaljeva proizlazi iz njenih geoprostornih karakteristika poluzatvorenog zaljeva. Simulirano jednomjesečno površinsko strujno polje voda Riječkog zaljeva analizirano je primjenom Lagranževih koherentnih struktura (LKS) sa stanovišta difuzije i kaotične advekcije pasivnog onečišćenja (bojom). LKS su ekstrahirane metodom konačnih vremenskih Lijapunovih eksponenata (FTLE), hipergrafova, Lagranževe čiste advekcije i metodom advekcije-difuzije. Rezultati pokazujurelativno kompleksnu nestacionarnu dinamiku u Riječkom zaljevu. Dijelovi površine mora sa brijegovima i dolovima FTLE polja se protežu u smjeru sjever-jug i sjeveroistok-jugozapad.Također pruge mezohiperboliciteta šire se prema istoku. Da bi ispitali potencijal širenja pasivnog polutanta simuliran je utjecaj Gauss-ovog izvora onečišćenja u sredini zaljeva. Onečišćujuća tvar se širi u istom smjeru (sjever-jug i sjeveroistok-jugozapad) sa lateralnom difuzijom materijala proporcijonalnom koeficijentu difuzije.
PDF
